RODITELJI, ZAINTERESIRANI ZA RAZVOJ DJETETA

1. PARTNERSKI ODNOS DJELATNIKA PREDŠKOLSKE USTANOVE S RODITELJIMAPripremila: Zora Redžep Borak, stručna suradnica – pedagoginja savjetnicaCentar za predškolski odgoj Osijek

2. NA ISTOM POSLU, ODGOJU DJECE, U SVAKODNEVNOM SE DODIRU NALAZE RODITELJI, ZAINTERESIRANI ZA RAZVOJ DJETETA STRUČNJACI PREDŠKOLSKIH USTANOVA , KOJIMA JE PROFESIONALNI ZADATAK RAZVOJ LIČNOSTI DJETETA Dijete se prvi put nalazi u situaciji da iz primarne socijalne sredine – obitelji, odlazi u nepoznatu socijalnu sredinu – vrtić. KAKO PRIBLIŽITI TE DVIJE SOCIJALNE SREDINE VAŽNE ZA DJETETOV ŽIVOT?

3. KONTINUITET I DISKONTINUITET ODGOJA U OBITELJI I PREDŠKOLSKOJ INSTITUCIJI suglasje i/ili nesuglasje u smislu povezanosti odnosno nepovezanosti razlikovna obilježja na razini vrijednosnog sustava i odgojne prakse obiteljskog i institucionalnog konteksta

4. KONTINUITET POVEZANOST KONGRUENTNOST stupanj sličnosti među vrijednostima, ciljevima, očekivanjima te sličnost stilova interakcije razina i tip uspostavljanja komunikacije između obitelji i institucije

5. između vrijednosti unutar obitelji postoje razlike (nema potpunog suglasja obaju roditelja o stožernim vrijednostima kao i onima koji se tiču odgoja djeteta) • i ciljevi i vrijednosti unutar odgojne institucije samo su prividno sukladni – razlike između “službene” (eksplicitne) pedagogije i implicitnih pedagogija odgojitelja • međudjelovanje vrijednosnih sustava i ponašanja roditelja i odgojitelja vodi pitanju o kontinuitetu i diskontinuitetu odgoja

6. Nesuglasja unutar čimbenika socijalizacije i između njih (sustav vrijednosti i odgojna praksa) moguć su izvor diskontinuiteta s negativnim posljedicama na djetetov razvoj. otežano postizanje odgojnih ciljevaili neuspjeh u njihovu ostvarivanjuintrapsihički konflikt djeteta u svijetu odraslihzahtjevi i postupci koji nisu uvijek koordinirani

7. Uzajamno bolje upoznavanje usporednih prednosti, češće i kvalitetnije sudjelovanje roditelja. Rješenje nije u održavanju privida o suglasju već u razumijevanju naravi i uzroka mogućih konflikata te u traženju strategija njihova produktivnog razrješavanja. POVEZIVANJE TVORBOM SURADNIČKE POVEZANOSTI IZMEĐU ODGOJNE INSTITUCIJE I OBITELJI DIJETE JE MOGUĆI DOBITNIK.

8. Zastupajući svoja prava na različitost u odgoju djece, roditelji pomažu odgojiteljima i stručnim suradnicima u shvaćanju i interpretiranju razlika u vrijednostima i osobinama koje oni zastupaju. • Istodobno im pružaju priliku da u komunikaciji i raspravi s njima objasne i argumentiraju svoje razloge za koncepciju koju zastupaju i provode u vrtiću.

9. Djetetova socijalizacija bit će olakšana ukoliko je međupovezanost odgojne institucije i obitelji karakterizirana: čestom interakcijom i komunikacijom potpunijom razmjenom informacija odnosom u kojem se ostvaruje uzajamno uvažavanje

10. KONTINUITET Konsensuzom u odnosu na odgojne ciljeve, Uzajamno podržavajućim vezama koje djetetu olakšavaju ulazak u novo okruženje, Prisutnošću bliske osobe u novom okruženju, Ostvarenom dvosmjernom komunikacijom između socijalnih okruženja, Personaliziranim oblicima komunikacije na relaciji obitelj-institucija. J E O S T V A R I V

11. ZAŠTO JE VAŽNA UKLJUČENOST RODITELJA? • Roditelji sa svojom djecom žive od njihova rođenja do odrasle dobi, njihov odnos je cjeloživotni. • Roditelji su prvi i najvažniji odgojitelji svoje djece i nose najveću odgovornost za njihov razvoj i napredak. DJEČJI VRTIĆ USMJEREN NA DIJETE VIDI RODITELJE KAO SVOJE NAJVAŽNIJE PARTNERE.

12. SURADNJA PARTNERSTVO Komunikacija između roditelja i stručnih djelatnika ustanove. Kvaliteta odnosa. Zajedničke namjere, obostrano poštovanje, želja za dogovaranjem. Proces međusobnog informiranja, savjetovanja, učenja, dogovaranja i druženja. Dijeljenje informacija, odgovornosti, znanja, vještina, zajedničko donošenje odluka. CILJ SURADNJE/PARTNERSTVA - DOBROBIT DJETETA

13. ELEMENTI BITNI ZA SURADNJU/PARTNERSTVO • Međusobno uvažavanje znanja i vještina • Iskrena i otvorena komunikacija • Razumijevanje i empatija • Međusobna suglasnost u određivanju ciljeva • Zajedničko planiranje i donošenje odluka • Otvorena i obostrana razmjena informacija • Pristupačnost i međusobno razumijevanje • Odsutnost etiketiranja i kritiziranja • Zajednička procjena napretka djeteta (istraživanje u Portlandu, prema Kunstek, 2007.)

14. OSNOVNA OBILJEŽJA PARTNERSKOG KONCEPTA • roditelji su središnje i aktivne osobe u donošenju odluka i njihovoj implementaciji, • roditelji imaju jednake snage i stručnost, • roditelji su sposobni pridonositi funkcioniranju ustanove i “primati” od nje (reciprocitet), • roditelji i profesionalci imaju jednaku odgovornost (Curtis,prema Ljubetić, 2009.)

15. KVALITETA SURADNJE U NAJVEĆOJ MJERI OVISI O ODGOJTELJIMA KVALITETA USPOSTAVLJENIH ODNOSA OVISI O ULOZI KOJA SE U TOM ODNOSU DODJELJUJE RODITELJIMA Odazivanje i prisustvovanje roditeljskim sastancima Sudjelovanje u aktivnostima zajedno s djecom i odgojiteljem Sudjelovanje u donošenju odluka vezanih za rad dječjeg vrtića Odlučivanje o programu

16. ULOGA STRUČNIH SURADNIKA • Neosporno je da, uz odgojitelje, i stručni suradnici trebaju poznavati obitelj i obiteljski kontekst/odgoj te da su važne njihove kompetencije u području suradnje obitelji i odgojno-obrazovne ustanove. • Stručni suradnici imaju zadaću uspostavljanja, održavanja i unapređivanja partnerskih odnosa izmeđurazličitih čimbenika odgoja, a posebice između obitelji i odgojno-obrazovneustanove.

17. Susretanje s problemima koji proizlaze iz obiteljskog okruženja i rješavanje zajedno s roditeljima i odgojiteljima. Rad s odgojiteljima kako bi oni unaprijedili odnose s roditeljima. STRUČNI SURADNICI OBA OVA SEGMENTA NJIHOVA RADA I POTREBNIH KOMPETENCIJA ZAHTIJEVAJU I ODGOVARAJUĆU EDUKACIJU.

18. ODGOJITELJI, STRUČNI SURADNICI - MOGUĆE JE PREPOZNATI: • prihvaćanje roditeljske nezainteresiranosti, • vlastitu nesigurnost, • osjećaj pedagoške nekompetentnosti, • poopćavanje stavova o roditeljima… • poduzimanje inicijative, • međusobno učenje i interakcija • podizanje osobne razine praktične kompetencije • pomoć roditeljima u jačanju “obiteljskih snaga”…

19. Od stručnih se djelatnika očekuje da otkriju kakav je odnos između dječjih psihofizičkih osobina i načina odgajanja u roditeljskom domu te sukladnostima i razlikama između takvog načina odgajanja i odgajanja djece u institucijskom okruženju. • Istražujući te odnose otkrivaju čimbenike koji su slični ili potpuno različiti od onih koje oni zastupaju i provode, kako bi se mogli prilagoditi i selektivno reagirati na njih.

20. Jesu li programi osposobljavanja budućih odgojitelja, pedagoga i drugih stručnih suradnika kompatibilni sa stvarnim potrebama radnog mjesta?

21. SURADNJA S RODITELJIMA – JEDNO OD MJERILA KVALITETE USTANOVE • Suradnja s roditeljima bitan je čimbenik konteksta ili okruženja. • Hoće li vrtić kao okruženje biti poticajno za djecu ovisit će najvećim dijelom o odnosu roditelja, odgojitelja i djece. • Jedno od mjerila kvalitete ustanove jest upravo mogućnost i način sudjelovanja roditelja u radu i organizaciji predškolske ustanove.

22. VREDNOVANJE JEDNOG OD ELEMENATA PARTNERSKOG ODNOSA Primjer: Zajednička procjena napretka djeteta (Uspješno mentoriranje odgajatelja u pristupu usmjerenom na dijete, Pučko otvoreno učilište Korak po korak, 2007.)

23. Razmjenjujem li informacije o rastu i razvoju djeteta koje roditelji mogu primijeniti kod kuće? • Upućujem li roditelje kako mogu proširiti ili dopuniti aktivnosti koje se odvijaju u skupini (literatura i sl.) • Organiziram li interaktivne radionice na kojima dajem model za rješavanje problema? • Pitam li roditelje što su za njih važni ciljevi koje su postavili za svoju djecu? • Obavještavam li roditelje i uključujem li ih u stvaranje dugoročnih i kratkoročnih planova? Odgojiteljica s obitelji dijeli odgovornost u procesu donošenja odluka u vezi s odgojem i obrazovanjem njihovog djeteta(indikator kvalitete)

24. MOGUĆA PITANJA ZA PROCJENU: • Koliko su roditelji prisutni u radu vrtića? • Koji su oblici komunikacije uspostavljeni s roditeljima i koju su njihovi rezultati? • Kako i koliko vrtić obavještava roditelje o različitim aktivnostima, novostima, promjenama? • Kakvo je ozračje u vrtiću? • Koliko se roditelji osjećaju dobrodošli kako bi sudjelovali u radu vrtića? • Koliko se odgojitelji osjećaju slobodnima prići roditeljima i pozvati ih da se uključe? • Njeguje li se profesionalizam, timski rad i profesionalna suradnja?

25. Jesmo li, kao stručni djelatnici, dostatno pripremljeni, spremni i kompetentni prepoznati i odgovoriti na aktualne potrebe roditelja? • Znamo li što roditelji očekuju od vrtića? • Jesu li poznate povratne informacije roditelja o različitim aspektima rada vrtića? • Gdje smo sada? • Kako to znamo? • Kako mjerimo uspjeh naših napora ? • Što treba učiniti da bismo bili bolji? • Gdje idemo? • Koji je najbolji način da tamo idemo zajedno?

26. Istinsko dijeljenje moći i odgovornosti bit je partnerstva obitelji i dječjeg vrtića. • Ono je moguće samo ako među njima postoji dvosmjerna komunikacija i međusobno povjerenje. • Partnerstvo s roditeljima proces je stalne refleksije, ispitivanja, rasprave i evaluacije unutar zajednice ustanove i roditelja.

27. Literatura Babić, N., Kuzma, Z. (1999). Kontinuitet/diskontinuitet u razvoju djetetove autonomije. U: Babić, N., Irović, S. (ur.) Interakcija odrasli dijete i autonomija djteta. Osijek:Visoka učteljska škola, Rijeka: Visoka učiteljska škola, 24-39. Kunstek, M. (2007). Kvaliteta suradnje vrtića i roditelja. U: Partnerstvo s roditeljima, 13. DANI PREDŠKOLSKOG ODGOJA ŽUPANIJE SPLITSKO-DALMATINSKE, Omiš. Maleš, D., Stričević, I., Ljubetić, M. Osposobljavanje budućih pedagoga za rad s roditeljima. Život i škola, br. 24 (2/2010.) god. 56., str. 35. – 44. Maleš, D. (2007). Od suradnje do partnerstva obitelji i dječjeg vrtića. U: Partnerstvo s roditeljima, 13. DANI PREDŠKOLSKOG ODGOJA ŽUPANIJE SPLITSKO-DALMATINSKE, Omiš. Ljubetić, M., Tabain, S.(2009). Odnosi roditelja i djece rane predškolske dobi – kako ih unaprjeđivati? U: Interdisciplinarni pristup učenju put ka kvalitetnijem obrazovanju djeteta. Rijeka:GrafikaZambelli. Ljubetić, M. (2009). Vrtić po mjeri djeteta.Zagreb: Školske novine d.d. *** (2007). Uspješno mentoriranje odgajatelja u pristupu usmjerenom na dijete. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak.