Kako naši vozači vide?

1. Kako naši vozači vide? Rezultati provjere vida kod vozača Zagreb, 10.10.2013.

2. Danas je Svjetski dan vida! • drugi četvrtak u listopadu • cilj je usmjeriti svjetsku pozornost na probleme osoba s oštećenim vidom i na potrebu njihove rehabilitacije • prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO): • 285 milijuna svjetske populacije ima neku vrstu oštećenja vida (19 milijuna djece) • 39 milijuna ljudi je slijepo (u Hrvatskoj oko 5500) • 80% oštećenja vida je moguće spriječiti • 90% populacije s oštećenjem vida živi u zemljama u razvoju • glavni uzroci oštećenja vida: pogreška u refrakciji, katarakta, glaukom

3. Metodologija ispitivanja • pokrivenost: Zagreb, Zadar, Rijeka/Kastav, Osijek, Varaždin • ispitanici: muškarci/žene vozači • metodologija anketiranja: pregled vida na ErgoVision aparatu • metoda uzorkovanja: slučajni uzorak • veličina uzorka: ukupan uzorak n=408 • ispitivanje provedeno: Zagreb: 05.09. 06.09. Osijek: 12.09. Varaždin: 13.09. Zadar: 19.09. Kastav: 20.09. • duljina provjere/upitnika: 2 minute

4. Što je ErgoVision? • instrument za prikazivanje testnih slika posebno konstruiran za brzu i točnu provjeru osnovnih parametara vidnih mogućnosti • oštrina se određuje za daleko, za blizu i (kao opcija) za srednju udaljenost, utvrđuje se i astigmatizam, te sposobnost vožnje u noćnim uvjetima • konstruiran na temelju priznatih međunarodnih preporuka Kontrolni obrazac

5. Struktura uzorka ispitanika (34%)* (37%)* (32%)* *podaci iz 2012.g

6. Kako vozači vide?Ukupno vozači Vid na blizu Vid na daljinu 20% 27% 50% 51% 80% 73% 50% 49% • 6% ispitanika ima vid ispod zakonski propisanog minimuma od 0.5 (50%) • ili 120 000 vozača (oko 2 milijuna vozača u RH), što je na razini rezultata • iz 2012. godine

7. Vid na daljinu: muški vozači 9% ispod zakonskog min. 5%

8. Vid na daljinu: muški vozači

9. Vid na daljinu: ženski vozači 11% ispod zakonskog min. • 51% vozačica koje ne nose naočale/leće nisu bile na pregledu vida • zadnje 2 god, a neke od njih nikada

10. Vid na daljinu: ženski vozači

11. Kada ste bili na pregledu vida? Ukupno vozači • 2012.: 16% nikada • 46% vozača kojinose naočalenije • bilo na pregledu zadnje 2 godine, • a 2% nikada • 13% vozača kojine nose naočale • nikada nije bilo na pregledu *izuzet je pregled vida prilikom dobivanja vozačke dozvole

12. Vožnja noću • svi ispitanici s promjenom većom od 4/10 u odnosu na vid u dnevnim uvjetima, imaju vid ispod prihvatljivog za vožnju noću • 58% vozača ima problem s vožnjom noću: 56% muškaraca i 63% žena • 70% kod starijih od 40g (82% kod žena) • veći broj muškaraca ne želi priznati da imaju problem s vožnjom noću iako kontrola vida pokazuje izrazito loš vid (0,2).

13. Astigmatizam • uzrokovan "nepravilnom zakrivljenošću rožnice", npr. rožnica je ovalnog oblika umjesto kružnog • uzrokuje neprecizan vid na blizu i daljinu (simptomi su zamagljen i nejasan vid, deformirana slika ili deformirana tiskana slova pri čitanju), a periferni vid je nejasan i ne mogu se jasno raspoznavati određeni oblici i detalji ili jasno vidjeti kontrast između horizontalnih, vertikalnih i zaobljenih linija • uzrokuje pojavu glavobolja i povećava umor • prisutan kod 75% vozača (76% muški vozači, 71% žene) • kod84% muških vozača starijih od 40g

14. Izjave vozača Izbjegavam voziti noću… Nikada nisam bio na pregledu vida, vidim dobro… Godinama imam iste naočale, vidim OK… Naočale imam, ali ne koristim ih za vožnju…

15. Što možemo zaključiti? • 27% vozača nema optimalan vid • Pregled vida je neredovit • Korekcija vida je često neadekvatna • Kupovina tzv. gotovih (ready made) naočala u drogerijama, ljekarnama, diskontima Provjerite vid!

16. Vid i vožnja- jesmo li učinili sve za sigurnost? Prim. dr.sc.Igor Petriček, dr.med., specijalist oftalmolog Klinika za očne bolesti KBC Zagreb, Rebro Zagreb, 10.10.2013.

17. Što nam pokazuju ovogodišnji rezultati? • Ove godine 27% ispitanih vozača nije imalo optimalan vid (100%), što je gotovo za trećinu više no prošle godine (20%). Europski prosjek je 23%. • 6% ispitanih vozača imalo vid ispod zakonski propisanog minimuma od 0.5 (50%). To bi značilo da možemo pretpostaviti da od 2 milijuna vozača u RH, njih 120 000 ima takav vid, što je na razini rezultata iz 2012. godine. • Među vozačicama starijim od 40 godina, njih 11% vozi sa vidnom oštrinom ispod zakonskog minimuma. • Stariji vozači imaju vidnu oštrinu lošiju od mlađih.

18. Redovitost očnih pregleda • 46% vozača koji nose naočale nije bilo na pregledu zadnje 2 godine, a 2% nikada. • 13% vozača koji ne nose naočale nikada nije bilo na očnom pregledu.

19. Vožnja noću • 58% ispitanih vozača izjavilo je da ima problem s vožnjom noću (56% muškaraca i 63% žena). • U skupini vozača starijih od 40 godina taj se postotak penje na 70% (82% kod žena). • Zanimljivo je da veći broj muškaraca ne želi priznati da imaju problem s vožnjom noću iako kontrola vida pokazuje izrazito loš vid (20%). • Rezultati su slični prošlogodišnjim.

20. Astigmatizam • Jedan od uzroka lošeg vida noću je i astigmatizam. • On je uzrokovan nepravilnom zakrivljenošću rožnice, tj., rožnica je ovalnog oblika umjesto pravilnog polukružnog.

21. Astigmatizam • Astigmatizam uzrokuje neprecizan vid na blizinu i daljinu (simptomi su zamagljen i nejasan vid, deformirana slika ili deformirana tiskana slova pri čitanju), a periferni vid je nejasan i ne mogu se jasno raspoznavati određeni oblici i detalji ili jasno vidjeti kontrast između horizontalnih, vertikalnih i zaobljenih linija. Izaziva pojavu glavobolja i povećava umor. • Prilikom ovog istraživanja bio je otkriven kod 75% vozača (76% muški vozači, 71% žene), te kod čak 84% muških vozača starijih od 40 godina.

22. Zašto astigmatizam posebno smeta noću? • U mraku se zjenice šire te je veći dio nepravilno zakrivljene rožnice uključen u gledanje. • Periferniji dijelovi rožnice imaju veće nepravilnosti zakrivljenosti, što izaziva dodatne deformacije slike. • Sve navedeno ukazuje na činjenicu da osobe koje nemaju adekvatno korigirani astigmatizam još nekako „prolaze“ po danu, no noću je vidna funkcija bitno oslabljena. • Rješenje: odgovarajuće naočale!

23. Kontrastna osjetljivost • Kontrastnom osjetljivošću nazivamo sposobnost razlikovanja promatranog predmeta od pozadine. • Pronađena je značajnija povezanost između smanjene kontrastne osjetljivosti i prometnih nezgoda nego sa samom vidnom oštrinom, koja se najčešće ispituje.

24. Osjetljivost na zablještenje • Kada se dio mrežnice oka u mraku ili sumraku direktno osvjetli jakim izvorom svjetla, nastupa zablještenje. • To u prometu najčešće znači zablještenje farovima u noći, refleksijom sunca sa mokre ceste ili sa mokrog stakla. • Zablještenje je potencijalno veoma opasno jer trenutačno zasiti stanice mrežnice svjetlom, te ona postaje prolazno “slijepom” u mraku. • Zablještenje nije značajniji problem kod mlađih vozača, no čak njih 30% starijih od 75 godina ima zamjetne probleme u vožnji zbog zablještenja.

25. Kako smanjiti zablještenje? • Nošenje naočala sa UV zaštitom. Na taj način se smanjuje refleksija neugodnih UV zraka. • Nošenje zatamnjenih naočala može pomoći samo donekle, jer one smanjuju cjelokupnu svjetlinu slike, što može biti posebno opasno u sumrak i noću.

26. Kako smanjiti zablještenje? • Naočale sa polarizacijskim filterom. Veliki dio reflektiranog svjetla sa glatkih površina (mokra cesta, staklo i sl.) je polariziran, te se može eliminirati nošenjem naočala sa polarizacijskim filterom.

27. Kako smanjiti zablještenje? • Istraživanje provedeno od Essilora pokazalo je da nošenje naočala sa polarizacijskim filterom za trećinu sekunde skraćuje vrijeme reagiranja u prometu. • U stanjima jakog zablještenja, polarizirajuća stakla popravila su čistoću vida za 75% u usporedbi sa običnim sunčanim naočalama.

28. Kako smanjiti zablještenje? • Korištenje štitnika za sunce u vozilu. Pritom trebamo imati na umu da se njegovim spuštanjem smanjuje zablještenje od npr. sunca u sumrak, ali se time istodobno sužava vidno polje. • Zatamnjenje stakala vozila. Danas većina vozila imaju u određenom postotku tvornički zatamnjena stakla. • Čišćenje stakala vozila. Svaka prljavština ili tekućina na vjetrobranskom staklu rasipa svjetlo. Treba izbjegavati korištenje bilo kakve tekućine za čišćenja koja će dodatno zamrljati staklo i time izazvati zablještenje.

29. Zakonodavstvo i loš vid vozača • Članak 13. Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače (23. prosinca 2010.): vozači i kandidati za vozače kojima upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje uvijek se ocjenjuju nesposobnima ili privremeno nesposobnima kada je oštrina vida oba oka, nekorigirana ili korigirana manja od 0,5 u zbroju, uz uredno vidno polje.

30. Zakonodavstvo i loš vid vozača • 6% ispitanih vozača imalo je vid ispod zakonski propisanog minimuma od 0.5 (50%). • Možemo pretpostaviti da od 2 milijuna vozača u RH, njih 120 000 ima takav vid. • Podaci iz Velike Britanije za 2012. godinu pokazuju da je preko 2000 prometnih nezgoda imalo za uzrok isključivo neadekvatan vid, što je rezultiralo štetom od 33 milijuna funti te sa 3000 ozlijeđenih.

31. Zakonodavstvo i loš vid vozača Što činimo da spriječimo ovakvo opasno stanje?

32. Kako se provodi u praksi zakon? • Provjerava li se kako vozač vidi na licu mjesta u prometu. • Ukoliko se ustanovi da ima vidnu oštrinu ispod zakonskog minimuma, kako s njim postupiti? • Svima je poznato da se osobe sa dokazanim nedopuštenim sadržajem alkohola u krvi odmah isključuju iz prometa. • No, ne bi li trebalo isto tako postupiti i sa osobom koja ne vidi?

33. Je li moguća provjera vida vozača na cesti? • Često se čuje argument da je provedba ovakve provjere vida nemoguća na cesti jer za to nema uvjeta. • U velikom broju zemalja (SAD, Kanada, Velika Britanija...) prilikom pristupanja vozačkom ispitu ispitivač provjerava vidnu oštrinu pristupnika jednostavno tako da ga pita da mu pročita registarsku tablicu vozila na udaljenosti od 20 metara (duljina 5 osobnih vozila). • Ne postoji razlog da nadležna tijela u suradnji sa oftalmolozima ne definiraju način skrininga vidne oštrine vozača na cesti.

34. Provjerava li se vidna funkcija vozača dovoljno često i adekvatno? • Prema pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače vozači B kategorije moraju pregledati svoj vid prije početka osposobljavanja za vozače te nakon 80. godine života. • No, što je sa sa svim onim silnim godinama života između? • Možemo li uopće pretpostaviti da će vid u 20. godini života biti uvijek jednak onome u 80.?

35. Dalekovidnost • Osim mogućih očnih bolesti, još jedna greška vida se bitno mijenja tijekom života, a to je dalekovidnost. • Kratkovidnima se od puberteta dioptrija bitno ne mijenja cijeli život, ali dalekovidnima poslije 40. godine života da. • Drugim riječima, dalekovidna osoba koja sa 20 godina možda za vožnju uopće ne treba naočale, sa 45 godina može vidjeti ispod zakonskog minimuma, a da to nitko ne kontrolira ili zna. Takvoj osobi u vozačkoj dozvoli ne piše da treba nositi naočale. • Stoga bi bilo svakako preporučljivo da se uvede provjera vida vozača oko 40. godine života.

36. Degeneracija žute pjege • Nakon 70. godine života, osim sive mrene, raste i rizik od degeneracije žute pjege, bolesti koja nakon 80. godine života u razvijenom svijetu postaje vodećim uzrokom sljepoće, ispred sive mrene. • Skrining moguće degeneracije žute pjege može se jednostavno provesti sa tzv. Amslerovom mrežicom, testom koji je brz, jeftin i jednostavan, te bi trebao biti zakonski propisan kao dio pregeda vozača koji je kod nas obavezan nakon 80. godine života.

37. Financijski aspekt lošeg vida vozača • Godišnje štete i troškovi u Velikoj Britaniji direktno povezani sa prometnim nezgodama prouzročenim lošim vidom vozača iznosili su u 2012. godini 32.9 milijuna funti. • Osim troškova liječenja, policije, te gubitaka zbog izostanka sa posla, svakako veliki udio zauzimaju i troškovi odštete, koje uglavnom pokrivaju osiguravajuća društva. • Svakako bi bilo od koristi, prije svega u smislu sigurnijeg prometa kada bi se u ovu problematiku osiguravajuća društva aktivnije uključila, prije svega uzimajući u obzir vid vozača kao mogući uzrok nastanka prometne nezgode i štete.

38. Zaključak • Apsolutno je nužno korištenje adekvatne korekcije (naočale ili kontaktne leće) prilikom vožnje, posebno noću. • 6% ispitanih vozača imalo je vid ispod zakonski propisanog minimuma od 0.5 (50%). Možemo pretpostaviti da od 2 milijuna vozača u RH, njih 120000 ima takav vid. • Ne postoji razlog da nadležna tijela u suradnji sa oftalmolozima ne definiraju način skrininga vidne oštrine vozača na cesti. • Zbog promjene vida tijekom života, posebno kod dalekovidnosti, svakako je preporučljivo da se uvede provjera vida vozača oko 40. godine života. • Skrining moguće degeneracije žute pjege može se jednostavno provesti sa tzv. Amslerovom mrežicom, testom koji je brz, jeftin i jednostavan, te bi trebao biti zakonski propisan kao dio pregeda vozača koji je kod nas obavezan nakon 80. godine života.

39. Hvala na pažnji!