1 / 50

KINA

KINA. Prirodnogeografska obilježja. definirana interakcijom i integracijom 5 glavnih čimbenika: 1. veliko prostranstvo 2. umjerena geogr. širina i obalni smještaj 3. planinski reljef 4. kompleksna geološka prošlost 5. ljudska aktivnost. Veliko prostranstvo.

emmet
Télécharger la présentation

KINA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KINA

  2. Prirodnogeografska obilježja • definirana interakcijom i integracijom 5 glavnih čimbenika: 1. veliko prostranstvo 2. umjerena geogr. širina i obalni smještaj 3. planinski reljef 4. kompleksna geološka prošlost 5. ljudska aktivnost

  3. Veliko prostranstvo • površina: oko 9,6 mil. km2 (6,5% kopnene površine Zemlje) • od sutoka Amura (Heilong Jiang) s Wusulijem do Pamira više od 5200 km • od srednjeg toka Amura do otočja Nansha (Spratly) više od 5500 km

  4. Veliko prostranstvo • velika morska prostranstva • jedno zatvoreno more (Bohai) i tri velika mora – Žuto (Huang Hai), Istočnokinesko (Dong Hai) i Južnokinesko (Nan Hai): ukupno 4,73 mil. km2 • kopneno + morsko prostranstvo  raznovrsni geografski elementi i procesi + bogati prirodni resursi

  5. Umjerena geografska širina i obalni smještaj • oko 98% površine je između 20 i 50˚ N (između 3˚50’ N i 53˚31’ N)  šest temperaturnih zona: ekvatorska, tropska, suptropska, topla umjerena, umjerena, hladna umjerena • kontakt najvećeg kopna (Euroazija) i najvećeg oceana (Tihi ocean)  monsuni

  6. Umjerena geografska širina i obalni smještaj • topli dio godine: visoke temperature + mnogo padalina  vrlo razvijena poljoprivreda • količina padalina u uskoj je vezi s udaljenošću od mora (topli i vlažni ljetni monsun)

  7. Umjerena geografska širina i obalni smještaj • prostrana unutrašnjost i smještaj na ist. obali  kontinentalnost i u obalnim područjima (nema utjecaja zap. vjetrova, a zbog obalnih vjetrova i Coriolisove sile, topla morska struja Kuroshio teče udaljavajući se od obale)  toplija ljeta i mnogo hladnije zime u usporedbi sa zapadnim obalama na sličnim geogr. širinama • primjer: Huma u provinciji Heilongjiang je na istoj geografskoj širini kao i London (51,5˚ s.g.š.); sr. siječanjska temp. Hume je -27,8 ˚C, a Londona 3 ˚C (slično kao Shanghaija na 31,2˚ s.g.š.)

  8. Planinski reljef • Kina je planinska zemlja; više od 75% površine su brdska,planinska i visokoravnjačka područja • udio visinskih zona: < 500 m 25,2% 500-1000 m 16,9% 1000-1500 m 18,2% 1500-2000 m 6,8% 2000-3000 m 7,0% > 3000 m 25,9%

  9. Planinski reljef • velika dinamika reljefa • primjeri: -jezero Ayding u zavali Turpan (druga najveća depresija na svijetu, -155 m) je u južnom podnožju Tianshana (Bogda, 5445 m) -područje Medog (na jugu Tibeta) - više od 7000 m visinske razlike na 40 km udaljenosti: u dolini Yarlung Zangbo je tropska kišna šuma, a vrh Namjagbarwa (7756 m) je pod vječnim snijegom

  10. Planinski reljef + geologija • bogatstvo mineralnim resursima (željezna ruda, kameni ugljn, kositar, olovo, cink, boksit, zlato, bakar, nafta, zemni plin...), ali siromaštvo obradivim zemljištem

  11. Planinski reljef + geologija • Potresi: • 1556. najrazorniji u povijesti – dolina Wei (prov. Shaanxi) – 830.000 mrtvih • 1976. Tangshan (prov. Hebei) – 242.000 mrtvih (2. po broju mrtvih u povijesti) • 12.5.2008. Sichuan – 70.000 mrtvih

  12. Klima • utjecaj reljefa na klimu; gorje Qinling je granica između sjeverne i južne Kine • Ankang na južnim padinama ima 4,2 ˚C višu prosječnu siječanjsku i 11,1 ˚C višu apsolutnu minimalnu siječanjsku temperaturu od Xiana na sjevernim padinama • usporedba: Bengbu i Xuzhou na obali, na jednakoj međusobnoj udaljenosti imaju razliku od samo 1,6 odnosno 3 ˚C

  13. Klima • južna Kina: prevladava vlažnija monsunska klima padaline: 1500-2000 mm godišnje (svibanj-rujan) temperatura: siječanj 6-12 ˚C, srpanj 26-29 ˚C • sjeverna Kina: kontinentalniji oblik monsunske klime (utjecaj sibirske anticiklone zimi): 500-1000 mm padalina (lipanj-kolovoz) siječanj -4 do -20 ˚C, srpanj 23-26 ˚C

  14. Klima • visoke planine na jugu blokiraju put vlažnim zračnim masama u unutrašnjost • u zavalama na Z izrazito kontinentalna klima s malo padalina (100-300 mm) • na Tibetu planinska klima s malo padalina (100-500 mm) i vrlo hladnim zimama • veliki problem: suša

  15. Hladno Toplo Suho Vlažno

  16. Utjecaj na vodoopskrbu

  17. Ljudska aktivnost • prije 1,7 milijuna • godina Homo erectus, prije 18.000 godina Homo sapiens • duga povijest naseljenosti i poljoprivrednog iskorištavanja (prije oko 8000) započela na lesnom području uz Žutu rijeku  mijenjanje prirodnih pejzaža

  18. Ljudska aktivnost • G. B. Cressey (1934): “Najvažniji element kineskog pejzaža nisu tlo, vegetacija ili klima, već ljudi. Ljudi su svugdje; u ovoj vrlo staroj zemlji, rijetko se može naći mjesto koje nije modificirano ljudskom aktivnošću.” • danas oko 100 mil. ha obradivog zemljišta

  19. Glavne prirodne cjeline • četiri glavne prirodnogeografske cjeline: 1. visokoplaninsko područje i visoravni na JZ 2. zavale i ravnjaci na S i SZ 3. nizinsko područje na I 4. brdovito područje na J

  20. Visokoplaninsko područje • Tibetska visoravan – 2,5 mil. km2 • prosječna visina iznad 4000 m • paralelni planinski hrptovi i prostrane zavale (na SI zavala Qaidam) • na S Kunlun (Muztag, 7282 m), na J Himalaja (Qomolangma, 8850 m)

  21. Velike zavale i ravnjaci • Tarimska zavala (560.000 km2) s pustinjom Takla Makan (400.000 km2) • Džungarijska zavala s pustinjom Gurbantünggüt

  22. Velike zavale i ravnjaci • Mongolski ravnjak (1000-2000 m) s polupustinjom Gobi • gorje Veliki Hinggan (do 2000 m) • pustinja Ordos (Mu Us) i veliki lesni ravnjak • sjevernokinesko gorje • gorje Qinling

  23. Nizine • Sjeveroistočna nizina (Dongbei), u porječju rijeka Liao i Songhua (Sungari) • Velika ili Sjevernokineska nizina (Huabei) – na S uz donji tok Huang Hea • nisko područje uz srednji i donji tok Chang Jianga • obala je dugačka 18.000 km (bez otoka, od ušća rijeke Yalu do ušća rijeke Beilun); stjenovita na poluotocima Liaodong i Shandong te južno od estuarija Hangzhou

  24. Južna Kina • brdovita: raščlanjena gorja (SI-JZ) i međugorske kotline pritoka Changa • zavala Sichuan (Crvena zavala) • ravnjak Yunnan-Guizhou – izvorište rijeke Xi • na J je vapnenačko gorje (Dongnan), najveće neprekinuto krško područje svijeta (600.000 km2) • strma obala • nizine su uz riječna ušća (delta Biserne rijeke, Zhu Jiang)

  25. POLOŽAJ KINE - KINESKA PERSPEKTIVA • sinocentrično gledište • Kina je “vječna”, ona je središte civiliziranoga svijeta (Središnje Carstvo) • kineska civilizacija postojala je davno prije i trajala mnogo duže od grčke i rimske (4000 godina)

  26. RELATIVNI POLOŽAJ KINE • u prošlosti izolacija zbog: • prirodnih barijera • udaljenosti (i kopnom i morem) • samodostatnosti (veza samo sa susjedima)

  27. RELATIVNI POLOŽAJ KINE • značenje mora najveće poč. 15. st. (dinastija Ming)

  28. POVIJEST KINE • duga prošlost • razvoj baziran na tradicionalnim vrijednostima i filozofiji • daoizam (taoizam) • konfucijanizam • budizam

  29. Konfucije (Kongfuzi) • najutjecajniji kineski filozof i učitelj (551- 479 p.n.e.) • konfucijanizam dominira više od 20 stoljeća • osnovni postulati: • ljudske vrline trebaju određivati nečiji položaj u društvu • država bi trebala postojati za dobrobit i sreću svih ljudi • obitelj kao osnova kineske kulture + poštovanje prema starijima • od dinastije Han ( 206 g. – 220. g.), to su postali temelji razvoja kineskog društva

  30. STRANI UTJECAJI • dolazak europskih kolonijalista u Istočnu Aziju: u Kini samo ispostave (npr. Macau) • jači utjecaji tek u 19. stoljeću (Britanci, “opijumski ratovi”) • prepuštanje Hong Konga i otvaranje pet luka za stranu trgovinu (Guangzhou, Shanghai...) • do kraja 19. stoljeća dolazak drugih kolonijalista (Nijemci, Portugalci, Rusi, Japanci)

  31. Kolonijalne sfere

  32. Eksteritorijalnost • doktrina europskog međunar. prava uvedena potkraj 19. stoljeća: izuzetost od lokalne jurisdikcije • posljedica: gubitak kineskoga suvereniteta • 90 ugovornih luka - eksteritorijalnih enklava: strani utjecaj na trgovinu, politiku, religiju, tehnologiju • reakcija: Bokserski ustanak

  33. Republikanska Kina • nakon sloma posljednje dinastije (Qing) 1911. g. vraćena sva područja osim tadašnje Mandžurije, Hong Konga i Macaa • sukob nacionalista i komunista • rat protiv Japana 1937. • dolazak komunista na vlast 1949.

  34. Komunistička Kina • “Veliki skok naprijed” (1958-62) • brojne reforme – ciljevi: kolektivizacija zemlje, javni radovi, poboljšanje zdravstvenih uvjeta... • Kontraefekt: ubrzana industrijalizacija i rascjepkana poljoprivreda  tri “crne godine” zbog slabe žetve (1959-61)  20-30 milijuna umrlih od gladi  1962. napuštena takva politika

  35. Komunistička Kina • “Velika proleterska kulturna revolucija” 1966-1976 • opsežni programi rekonstrukcije i reforme gospodarstva bazirani na sovjetskom modelu (eksproprijacija zemlje, kolektivizacija poljoprivrede, reorganizacija ind. poduzeća razvoj teške industrije...) • dramatične društvene promjene (obrazovanje, religija, rast stanovništva...)

  36. Ekonomski problemi • proizašli iz državno upravljanog gospodarstva • nedostatna opskrba energijom • slabo razvijena prometna infrastruktura • oslabljen program kontrole populacije • degradacija okoliša

  37. Razdoblje Deng Xiaopinga • došao na vlast 1979. kao “pragmatični umjerenjak” • pokušao spojiti komunističku političku vladavinu s kapitalističkom ekonomijom • otvorio Kinu za stranu znanost i tehnologiju • dopustio studentima da studiraju u inozemstvu

  38. Razdoblje Deng Xiaopinga • uveo mjere ekonomske liberalizacije • decentralizirao sustav odlučivanja • stvorio je slobodne ekonomske zone (SEZ), otvorene gradove i otvorena obalna područja • pokušao stvoriti “socijalističku tržišnu ekonomiju”

  39. Relativni položaj Kine • postupno otvaranje od početka 1970-ih godina • od 1971. članica UN • sve brojniji dolasci turista i poslovnih ljudi + odlazak studenata na studij u inozemstvo  priljev naprednih ideja  pojava prodemokratskih protesta  klimaks: Tiananmen 1989.

  40. Relativni položaj Kine • danas velika uloga mora u ekonomskoj (i kulturnoj) preobrazbi • blizina svjetskog žarišta tehnoloških inovacija i financijske moći - Japana • transformacija obalnih regija

  41. Kina danas - administrativna podjela • 22 pokrajine • 5 autonomnih regija • Nei Monggol (Unutrašnja Mongolija) • Ningxia Hui • Xinjiang Uygur • GuangxiZhuang • Xizang (Tibet) • 4 grada (gradska područja – shi) • Beijing, Tianjin,Shanghai, Chongqing • 2 posebne administrativne regije • Xianggang (Hong Kong), Aomen (Macau)

  42. Administrativna podjela Kine Autonomne regije uspostavljene su u područjima gdje prevladavaju manjine

  43. Etnolingvistička podjela • Kinezi (Han) su postali većina i u nekim autonomnim regijama (npr. Unutrašnja Mongolija)

  44. Stanovništvo Kine • 1,3 milijarda stanovnika • godišnja stopa rasta je 0,7% (1970-ih - 3%; sredinom 1980-ih 1,2%) • politika jednog djeteta ( čedomorstvo ženske djece) • očekivano trajanje života: 70 godina muškarci, 73 godine žene

  45. Dobno-spolna struktura stanovništva Stanovništvo prema 5-godišnjim skupinama Izvor: GOODE’S WORLD ATLAS, 20TH EDITION, TO ACCOMPANY GEOGRAPHY: REALMS, REGIONS AND CONCEPTS muško žensko % od ukupnog

  46. Stanovništvo Kine aritmetička gustoća: 130 st/km2 fiziološka gustoća:1300 st/km2 razmještaj: 2/3 površine su rijetko naseljene (zapadna ili Vanjska Kina) – manjine

  47. Hvala na pažnji!

More Related