prof. dr. sc. Mirna Willer mwiller@unizd.hr

1. TEORIJA I PRAKSA ORGANIZACIJE INFORMACIJA UvodSvenonius: bibliografski entiteti, jezici i ciljevi Konceptualni model FRBR prof. dr. sc. Mirna Willer mwiller@unizd.hr

2. SADRŽAJNovi modeli organizacije bibliografskih informacija • Organizacija informacija općenito: Svenonius • Model bibliografskih podataka: FRBR • Normativni nadzor i modeli autoriziranih podataka za imena/nazive i stvarne naslove: FRAD i predmetnice: FRSAD • UNIMARC format za autorizirane podatke: razvoj • Ujednačeno izdanje ISBD-a; Skupina 0; RDA/ONIX F • Frankfurtska načela – IME ICC: prema novim kataložnim pravilnicima • REICA & RDA – novi kataložni pravilnici temeljeni na modelu FRBR • Diskusija: pravci razvoja nacionalnih kataložnih pravilnika TiP OI (1) Uvod; Svenonius

3. ORGANIZACIJA INFORMACIJA Organizacija informacija općenito podrazumijeva: (1) identifikaciju i (2) skupljanje informacija koje su u suštini iste i razlikovanje onoga što nije sasvim isto (tj. što je slično) [Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : Benja, 2005. Str. 11.] Organizacija informacija u knjižničarstvu podrazumijeva: (1) bibliografsku kontrolu (nadzor) publikacija i (2) bibliografsku organizaciju informacija o publikacijama sa SVRHOM izgradnje SUSTAVA za organizaciju informacija  BIBLIOGRAFSKOG SUSTAVA, tj. KNJIŽNIČNOGA KATALOGA TiP OI (1) Uvod; Svenonius

4. (2) BIBLIOGRAFSKA ORGANIZACIJA INFORMACIJA[skupljanje istoga i razlikovanje sličnoga] Bibliografska organizacija informacija provodi se putem: - skupljanja istih stvari, tj. cilj je okupiti na jednom mjestu sva djela jednog autora (Marije Jurić Zagorke: “Grička vještica”, “Gordana” itd.), ili sve publikacije o nekom predmetu ili vrsti literature (animirani film, Zadar itd.; roman, zakon) - razlikovanja onoga što je slično, tj. cilje je okupiti na jednom mjestu sva izdanja, prijevode i preradbe jednog djela (“Grička vještica” Marije Jurić Zagorke) [abecedno-naslovni katalog] ili sve publikacije o nekom predmetu (film – animirani, kriminalistički, pustolovni) TiP OI (1) Uvod; Svenonius

5. Bibliografski sustav [realizacija bibliografske organizacije i kontrole informacija] i (tradicionalni) bibliografski ciljevi Prvi je korak u oblikovanju bibliografskog sustava navođenje njegovih ciljeva: • Katalog treba na jednom mjestu skupiti jednake jedinice, a razlikovati slične jedinice Antonio Panizzi. XCI. pravilo: “Katalog knjižnice prvenstveno mora dati točan inventar knjiga koje ima, a u pravilu se koristi za utvrđivanje činjnence da li se određena knjiga nalazi u zbirci ili koja djela o određenom predmetu katalog sadrži.” [Rules for the compilation of the catalogue. // The catalogue of printed books in the British Museum. London : BM, 1841. Vol. 1, str. V-IX.] TiP OI (1) Uvod; Svenonius

6. Bibliografski sustav i (tradicionalni) bibliografski ciljevi Charles Ammi Cutter. Rules for a dictionary catalog, 1876. (4. izd. 1904.) = Pravila za ukršteni katalog [ukršteni = abecedni autorsko-naslovni i predmetni] Katalog mora: 1) omogućiti osobi pronalaženje knjige kojoj znade A) autora B) naslov C) predmet; 2) pokazati što knjižnica ima D) od nekog autora E) o nekom predmetu F) u nekoj vrsti literature; 3) pomoći u izboru knjige G) s obzirom na izdanje H) s obzirom na vrstu. TiP OI (1) Uvod; Svenonius

7. Bibliografski sustav i (tradicionalni) bibliografski ciljevi Ch. A. Cutter: sustavno prikazao ciljeve na temelju onoga što korisniku treba i što mu je pri ruci kad pristupa katalogu odgovori na korisnička pitanja! Bibliografski ciljevi temelje se na predodžbi o korisnikovim potrebama!! [Svenonius] • cilj: cilj pronalaženja [...] korisnik zna podatak o autoru, naslovu ili predmetu  traži poznati dokument • cilj: cilj okupljanja [...] korisnik ima sličnu informaciju  traži skup dokumenata određenog autora, o određenoj temi ili određenog žanra • cilj: cilj izbora [...] korisnik je naišao na više sličnih dokumenata te treba izabrati, npr. između nekoliko izdanja djela TiP OI (1) Uvod; Svenonius

8. Bibliografski entiteti – predmet bibliografskog opisa Predmet bibliografskog opisa • lokalno: sve ono što je “na katalogizatorovom stolu” • globalno katalogiziranje: nacionalne i međunarodne skupne baze podataka (katalozi) – višestruki zapisi za iste “entitete” [npr., publikacije] • “Kada dva bibliografska opisa opisuju isti entitet?” Npr., pojavljivanje istog djela pod različitim naslovima/imenima autora: • Priručni leksikon [prema predgovoru:] novo ... izd. leksikona Sveznadar • MAUROVIĆ, Andrija. Grička vještica [strip obrada:] JURIĆ-Zagorka, Marija. Grička vještica • “Pod kojim se uvjetima izrađuje novi bibliografski opis?” • Npr., tiskana publikacija i njen pretisak: tiskani, mikrooblik, digitalizirani • Što su predmeti bibliografskog opisa? TiP OI (1) Uvod; Svenonius

9. Bibliografski entiteti – predmet bibliografskog opisa Entitet = predmet zanimanja korisnika [bibliografskih opisa] • Predmet bibliografskog opisa jest entitet! Vrste entiteta: [Svenonius] • dokument - izdanja • djelo - autor • naddjelo - predmet • publikacija ili dokument : prostorno-vremensko postvarenje informacije, npr. u različitim materijalnim postvarenjima kao npr. primjerak knjige, zvučne snimke, rukopis [Pitanje: web (mrežni) sadržaj: materijalno ili nematerijalno postvarenje?] TiP OI (1) Uvod; Svenonius

10. Bibliografski entiteti – predmet bibliografskog opisa • djelo = proizvod intelektualnog ili umjetničkog stvaralaštva: Kada su dva dokumenta dovoljno slična da pripadaju istom skupu djela? [Grička vještica!] Akós Domanovsky (1975.): Dva dokumenta isto su djelo ako su ili izvorni tekst ili ako potječu od njega i ako je vjerojatno da ih veći broj čitatelja smatra zamjenjivim.  Dva dokumenta su isto djelo ako su povezani odnosima koji čuvaju istost djela. Patrik Wilson (1986.): Djelo je zapravo skup ili obitelj srodnih ili sličnih tekstova.  Koje su promjene one koje konačno čine da neki tekst prestaje biti tekst određenog djela i postaje tekst drugog djela? Da li preradbe, proširenja i prijevodi uglavnom odražavaju istost? Npr. može li se izrazito loš prijevod djela smatrati istim djelom? Sadrži li film West Side Story isti informacijski sadržaj kao izvorni tekst drame Romeo and Juliet?  naddjela: djela koja iako ne dijele bitno iste informacijske sadržaje su slična time što proizlaze iz istog pradjela.Npr. naddjelo Hamlet okuplja izvorni tekst, filmove, zvučne snimke čitanja, analize teksta, komentare, kazališne programe... [Domanovsky] Kriterij za održavanje istosti je nejasan; u praksi teba naći rješenje! TiP OI (1) Uvod; Svenonius

11. Bibliografski entiteti – predmet bibliografskog opisa • izdanje je određeni oblik djela: različita izdanja dijele bitno isti informacijski sadržaj, ali se razlikuju u odnosu na njegovu izvedbu, npr. različita vrsta slova, ilustracije, posuvremenjene informacije • Važno za čitatelja, ali i u funkciji knjižničnog poslovanja: nabava i katalogizacija • Potrebno definirati što čini novo izdanje! • Izrazi kao npr.: novo izdanje, prerađeno i dopunjeno izdanje, verzija, puštanje u promet, posuvremennjeno izdanje, pdf verzija, html verzija • Kriterij: “sadrži li jedinica ili ne bilo kakvu formalnu oznaku o tome” • Opasnost od nedosljednosti: nabava, inventarizacija, katalogizacija  pitanje funkcije bibliografskog zapisa u višemedijskom online okruženju! TiP OI (1) Uvod; Svenonius

12. Bibliografski entiteti – predmet bibliografskog opisa • autor kao primarni identifikacijski atribut djela (u zapadnim kulturama) Definicije pojma “autor” • Cutter: osoba koja piše knjigu; [šire] “uzrok” postojanja knjige • Verona: ... osoba se naziva autorom djela koje je njezino duhovno vlasništvo • Lubetzky: osoba ili korporativno tijelo koje je prikazano kao da ima glavnu odgovornost za djelo, tj. onoga u čije je ime djelo objavljeno i onoga na koga se ukazuje da je za nj odgovoran • Svenonius: konstruktivan pristup – stvar je uglavnom onakva kakvom se prikazuje TiP OI (1) Uvod; Svenonius

13. Bibliografski entiteti – predmet bibliografskog opisa • predmet: cilj okupljanja nalaže da svi dokumenti koji se bave istim predmetom moraju biti prikazani zajedno • Što je predmet? • tema, misaoni sadržaj, opća ideja, okolnost[o čemu = aboutness] • Izražava se klasifikacijskim ili slovnim oznakama: klasifikacijski ili abecedni redoslijed • Online katalog: porast pretraživanja po predmetu na uštrb pretraživanja po imenu autora ili naslovu  povećanje važnosti organiziranja informacija po predmetu proglašeno paradigmatskom promjenom! [paradigma = obrazac, npr. ponašanja] TiP OI (1) Uvod; Svenonius

14. Bibliografski entiteti – predmet bibliografskog opisa i bibliografski jezici Predmet bibliografskog opisa jest entitet  “mehanizam” za identifikaciju i strukturiranje informacija o entitetima E. Svenonius naziva bibliografskim jezikom [jezik = skup (kataložnih) pravila, standarda, smjernica, uputa] Vrste entiteta  jezici • dokument  jezik dokumenta: jezik koji opisuje i osigurava pristup pojavnim oblicima djela ili nosačima informacijskog sadržaja (uključuje opis entiteta izdanje) [kataložni opis] • djelo  jezik djela: jezik koji imenuju djela (naslovi [i entitet naddjelo]) i njihove stvaraoce (osobe i korporativna tijela) [entitet autor] • predmet predmetni jezici: upotrebljavaju se za opisivanje onoga o čemu dokument govori – abecedni predmetni jezici i klasifikacijski jezici TiP OI (1) Uvod; Svenonius

15. Model bibliografskih podataka: FRBRPostupci korisnika Postupci korisnika deinirani su u odnosu na osnovnu uporabu podataka, to su: pronalaženje entiteta koji odgovaraju pretraživačkim kriterijima koje je naveo korisnik (npr., naslov pojavnog oblika) identifikacija entiteta, tj. potvrda da opisani entitet odgovara traženom entitetu ili uočavanje razlike između dva ili više slična entiteta (npr., naslov, podaci o odgovornosti, oznaka izdanja, datum izdavanja odabir entiteta koji odgovara potrebama korisnika (npr., dimenzije nositelja, broj stranica, vrsta formata elektroničke publikacije) dobivanje pristupa entitetu, tj. dobivanje entiteta posudom, dozvolom pristupa npr. mrežnoj građi (npr., napomena o ograničenosti pristupa za stare knjige ili elektroničku građu) TiP OI (1) Uvod; Svenonius

16. Bibliografski sustav i (tradicionalni) bibliografski ciljeviPrvi je korak u oblikovanju bibliografskog sustava navođenje njegovih ciljeva! FRBR: ciljevi / postupci korisnika Svenonius: ciljevi - pronaći entitete: (1) pronaći entitet (cilj pronalaženja); (2) pronaći mjesto skupa entiteta (cilj okupljanja) - identificirati entitet (... razlikovati dva ili više entiteta sa sličnim obilježjima) - odabrati entitet - nabaviti opisivani entitet ili pristupiti tom entitetu - kretati se bibliografskom bazom podataka (odnosi među djelima!) - pronaći entitete - identificirati entitet (... razlikovati dva ili više entiteta sa sličnim obilježjima) - odabrati entitet - nabaviti opisivani entitet ili pristupiti tom entitetu TiP OI (1) Uvod; Svenonius

17. Literatura Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : Benja, 2005. Poglavlja: I. – IV. Dodatno: Horvat, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : Naklada Benja, 1995. Poglavlje Temeljni pojmovi, Djelo, tekst i primjerak, str. 36-39. Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa : završni izvještaj / IFLA-ina Studijska skupina za uvjete za funkcionalnost bibliografskih zapisa. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. TiP OI (1) Uvod; Svenonius