1 / 20

KULTURNE POTREBE

KULTURNE POTREBE. ŠTA JE POTREBA?. Potreba je uvek potreba za ... Ukazuje na nedostatak nečega ili nekoga i nastojanje da se taj nedostatak ukloni, odnosno da se potreba zadovolji. Hijerarhija potreba. Po A. Maslovu postoji hijerarhija ljudskih potreba:

Télécharger la présentation

KULTURNE POTREBE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KULTURNE POTREBE

  2. ŠTA JE POTREBA? • Potreba je uvek potreba za... • Ukazuje na nedostatak nečega ili nekoga i nastojanje da se taj nedostatak ukloni, odnosno da se potreba zadovolji.

  3. Hijerarhija potreba • Po A. Maslovu postoji hijerarhija ljudskih potreba: • fiziološke potrebe(“Primum vivere...” i “ U se ...”) • potreba za sigurnošću, • potreba za ljubavlju, • potreba za ugledom u zajednici i • potreba za samoaktuelizacijom

  4. Pod kulturnim potrebama podrazumevamoone potrebe kojima se čovek ostvaruje kao biće različito od svih ostalih (najveći broj fizioloških potreba: hrana, san, itd. karakteriše sve životinje bez razlike) i kao jedinstvena ličnost u svom društvenom i kulturnom okruženju. • To su one potrebe zahvaljujući kojima čovek razvija svoju ličnost (individualizacija i autentičnost) tako da aktivno deluje, proizvodi, stvara materijalne i duhovne vrednosti, uživa u postojećim, komunicira...

  5. Only bear/bare neccesities... Dilema: da li je čovek gospodar ili rob svojih potreba ?

  6. Vrste kulturnih potreba • Potreba za jezičkim izražavanjem i komunikacijom • Potreba za saznavanjem • Potreba za estetskim doživljajem • Stvaralačke potrebe • Ove kulturne potrebe su međusobno ravnopravne i komplementarne. Navedene su prema dinamici nastanka i razvoja, iako se često ne ostvaruju u potpunosti. • Ponekad se razvija tek ponešto od potreba, zatim one stagniraju ili gasnu, a da se nikada ne razviju u trajne potrebe i interesovanja. • To znači da ličnost nije na vreme, u periodu razvoja, stekla kulturne navike.

  7. KULTURNE POTREBE I SAMOAKTUELIZACIJA • Svako na različit način teži samoaktuelizaciji: neko kroz naučni, neko kroz umetnički rad, neko kroz odgajanje dece, altruističku delatnost, proizvodni rad itd., • To će zavisiti od njegove kulture, društvene situacije, porodičnog vaspitanjaali i od individualno-psiholoških karakteristika i sposobnosti ličnosti.

  8. KULTURNA INTERESOVANJA • Kulturne potrebe su po svojoj prirodi bazične i ima ih, kao što smo videli, samo nekoliko. • Kulturna interesovanja su mnogobrojna i ona su konkretan način na koji se kulturne potrebe ispoljavaju. • Potreba za estetskim doživljajem može biti ispoljena kao interesovanje za muziku, likovne umetnosti, književnost... (Niko neće reći :”Imam potrebu za estetskim doživljajem” već “ Idem u bioskop...”)

  9. KULTURNA INTERESOVANJA-fokusiranje i preferencije • Interesovanje za muziku, po pravilu, nije opšte, već postoje određene preferencije. • Voli se obično određena vrsta muzike, npr. klasična ili folk ili rok... • Unutar interesovanja za npr. klasičnu muziku voli se više opera ili instrumentalna muzika. • Unutar opere voli se Verdi ili Vagner ili... • Važno: preferencija nužno ne podrazumeva isključivost (ili...ili) već je to često grozd interesovanja (i...i...i...)

  10. Interesovanja su u osnovi nastanka društvenih grupa • Interesovanja su kohezivni činilac društvenih grupa, od publike, do udruženja građana i malih neformalnih grupa. • Često se govori i o «kulturama ukusa» (taste cultures) – tj. o grupama ili društvenim slojevima koje se pojavno najviše razlikuju upravo ukusom u zadovoljavanju kulturnih potreba – tj kulturnim stilom. • Kulturni programi, manifestacije, festivali, repertoar pozorišta ... zasnivaju se na istraženim ili pretpostavljenim interesovanjima i to posebno tamo gde kulturni programi moraju da ostvaruju dohodak na tržištu i direktno zavise od interesovanja publike.

  11. Grozdovi interesovanja i kulturni modeli • Grozdovi intersovanja su strukturisani tako da omogućavaju uočavanje kulturnih modela. Postoji: • Dominantni model • Model masovne kulture, • Model alternativne kulture i • Tradicionalni model.

  12. model masovne kulture • unutar modela masovne kulture se uočavaju sledeći specifični modeli odnosno grozdovi interesovanja: • STANDARDNI MODEL • (Službenici i tehnička inteligencija...) • POPULISTIČKIMODEL • (KV i VKV radnici, službenici sa SSS, zanatlije...) • URBANI MODEL (rok kultura kao masovna kultura mladih)

  13. Urbani model • Urbana (nekadašnja rok) kultura kao masovna kultura mladih (školska i studentska omladina) • Karakteristike:orijentacija ka zabavi, „usmerenost ka drugima“, vrednosti grupe i pokušaj grupne distinkcije od drugih. • Izražen faktor stila – korišćenje vizuelnih statusnih simbola (simbola grupne pripadnosti) u odevanju i šminkanju. • Oblici umetničkog doživljaja: rok muzika, koncerti i disko klubovi, američki akcioni, naučnofantastični, kriminalistički i muzičko-plesački filmovi, stripovi, muzički časopisi.

  14. Kulturni kanon • Kulturnikanonkorpuskulturnebaštinekoji se smatraneizostavnimdelomenkulturacijskogprocesa, tetakoulazi u školskeudžbenikeipredstavljaneospornuosnovusvakenacionalnekulture. • Kulturnikanon se možeodreditiinacivilizacijskomnivou- govorise o zapadnomkanonukojisadrživrhunskadelazapadnoevropskekulture (iumetnosti) injime je definisanavisokakulturanasuprotpopularnojkulturikoja je sajednestranelokalna, a sadrugemasovnaiglobalna (amerikanizovana). • Taj kanon je dovođen u pitanje tvrdnjom da je neobjektivan i pristrasan budući ga čine pretežno dela „ mrtvih, belih, evropskih muškaraca“skraćeno DWEM.

  15. Razvoj kulturnih potreba • Proces širenja i usvajanja kulture može biti spontan i organizovan. • U teoriji se usvajanje kulturnih sadržaja naziva inkulturacija. • Inkulturacioni procesi najdinamičniji su u porodici (porodično vaspitanje), lokalnoj zajednici i grupi vršnjaka. • Međutim, u svim razvijenijim kulturama društvo mora da ustanovi posebne institucionalne forme unutar kojih će se intenzivnije odvijati inkulturacioni procesi. • Škole su bile prve ustanove za usvajanje prihvaćenih kulturnih vrednosti u određenoj sredini. Tokom razvoja javile su se i druge institucije u kojima će se pre svega čuvati kulturna dobra (biblioteke, arhivi itd.), a zatim i one koje će ih predstavljati javnosti i popularisati, kao što su muzeji, galerije, pozorišta i koncertne dvorane.

  16. Kulturni kapital i “naslednici” • Interesovanja pojedincaza pojedine oblike umetničkog izražavanja, kvalitet njenog kulturnog življenja uopšte, odnos prema svetu i kulturi umnogome određeni kulturnim životom porodice u kojoj je odrasla i njenim kulturnim preferencijama. • To ne znači da deca muzičara automatski postaju muzičari, ali će sigurno, verovatnoća privrženosti muzici kao sastavnom delu života , biti veća kod ove nego kod dece čiji roditelji nisu imali kontakta sa muzikom. • To je posebno uočljivo pri analizi kulturnih navika: odlazaka na koncerte, u pozorište, na izložbe, kupovine knjiga.

  17. Francuski sociolog Pjer Burdije upotrebljava termine „naslednici“ i „kulturni kapital“ da bi ukazao ne samo na instituciju nasledstva privatnog vlasništva , moći i društvenog položaja, već i „nasleđivanja“ (ali ne genetskog, već socijalnog) smisla za doživljavanje umetničkih dela, mogućnosti recepcije i kultivisanog pristupa svakodnevici i svetu koji nas okružuje. • Porodična bibilioteka, muzički instrumenti, slike na zidovima, nameštaj i dizajn proizvoda za svakodnevnu upotrebu čine kulturnu atmosferu porodice: u toj atmosferi razvija se dete koje će usvajati i graditi takav sistem vrednosti, razvijati interesovanja, sklonosti i ukus koji će se tek delimično modifikovati uticajem drugih faktora.

  18. Što je kulturni život porodice intenzivniji, uticaj drugih činilaca je manje značajan i obrnuto. • U situaciji kada najveći broj stanovnika Srbije nema razvijene kulturne potrebe, kada je nivo obrazovanja izuzetno nizak (svega 7% stanovnika ima visoku školsku spremu), raste značaj škole i kulturnih institucija u formiranju kulturnih potreba mladih.

  19. Prepreke zadovoljavanju kulturnih potreba • Osnovne objektivne prepreke su: • nepostojanje adekvatnih institucija kulture i kulturnih programa, • prostorna udaljenost takvih institucija, • loša materijalna situacija pojedinaca i njihovih porodica, • nedostatak slobodnog vremena.

  20. Ipak,daleko su najznačajnije prepreke subjektivne, odnosno psihološke prirode. • Ukoliko se tokom razvoja ličnosti ne utiče na razvoj kulturnogsenzibiliteta deteta u porodici, utoliko moraju više da se angažuju ustanove kulture, zatim ustanove predškolskog i školskog obrazovanja. • Uloge škole, masovnih medija i institucija kulture su komplementarne. Škola treba da sistematski razvija interesovanja i senzibilitet, a masovni mediji i institucije kulture atraktivnim, novim programima takvo interesovanje produbljuju i učvršćuju

More Related