Branka Drljača Margić Odsjek za engleski jezik i književnost Filozofski fakultet u Rijeci

1. Stavovi izvornih govornika hrvatskoga i srpskoga jezika prema utjecaju engleskoga na njihove jezike Branka Drljača Margić Odsjek za engleski jezik i književnost Filozofski fakultet u Rijeci

2. Više i manje puristički jezici • standardni jezici naklonjeniji kalkovima naklonjeniji posuđenicama • H. Haarmann (1989): finski ↔ japanski • V. Pulcini (2002): islandski, francuski, španjolski ↔ talijanski • J. Humbley (2002), R. Corr (2003): francuski ↔ njemački • H. Gottlieb (2004): islandski, finski ↔ švedski, norveški

3. Hrvatski jezik: tradicionalna težnja za jezičnom čistoćom; nastojanje da se inojezični obrasci i uzori ne preuzimaju izravno, nego da se prema njima aktiviraju vlastite izražajne mogućnosti (Katičić 1973/74) novoskovane riječi, kalkovi, oživljenice Srpski jezik: otvorenost stranim utjecajima; slab i neučinkovit purizam (Klajn 2001) elementi narodnoga govora, internacionalizmi, riječi stranoga podrijetla

4. od 90-ih godina 20. stoljeća – sve intenzivniji utjecaj engleskoga jezika • slabljenje jačih purističkih tendencija, popuštanje jezičnoj hibridizaciji Hrvatski jezik: • Gubi se osjećaj za tuđice i nestaje romantičarski zanos za posebnosti (Babić 1995; Opačić 2007). • Brojnost angloamerikanizama i brzina njihova pritjecanja čine sredstva tradicionalnoga jezičnog purizma djelomično učinkovitima ili posve neučinkovitima (+ neodgovarajuća i neinstitucionalizirana skrb za hrvatski jezik) (Samardžija 2002, 2006).

5. hrengleski(Vilke, Medved Krajnović 2006) – napola razumljene, pogrešno napisane ili izgovorene jezične jedinice 'pokupljene' iz medija – unakazuju hrvatski jezik i pritom ne odražavaju pravo znanje engleskoga jezika • anglosrpski(Prćić 2005) – posljedica preuzimanja materijala iz engleskoga jezika bez ikakvoga sustava, osmišljenosti i obaziranja na normu • Istraživačko pitanje Uočavaju li se razlike u stavovima između govornika hrvatskoga i govornika srpskoga, izrasle iz tradicionalno različitih jezičnih politika i različita stava prema stranim utjecajima, odnosno jesu li govornici hrvatskoga oprezniji i zatvoreniji prema utjecaju engleskoga na njihov jezik od govornika srpskoga?

6. Metodologija • uzorak: 63 ispitanika → 34 govornika hrvatskoga + 29 govornika srpskoga (studenti engleskoga jezika treće i četvrte godine studija) • mjerni instrument: upitnik • analiza podataka: Microsoft Office Excel 2003 • cilj rada: istražiti tendencije u stavovima izvornih govornika hrvatskoga i izvornih govornika srpskoga prema utjecaju engleskoga jezika na njihove materinske jezike

7. Analiza rezultata • većina ispitanika u objema skupinama (89% govornika hrvatskoga i 73% govornika srpskoga) smatra da je posuđivanje iz engleskoga jezika neizbježno (jezične inovacije prate pojmovne i predmetne inovacije) • drugi bi jezici, odnosno njihovi govornici trebali iznalaziti domaće zamjene za anglizme što je više moguće – 76% govornika hrvatskoga i 55% govornika srpskoga

8. Graf 1: Razlozi uporabe anglizama

9. posuđenice engleskoga podrijetla za koje otprije postoje nazivi u jeziku primaocu (look/luk, shopping/šoping, fighter/fajter, leader/lider, booking/buking) – nepotrebne ‒ 56% govornika hrvatskoga i 36% govornika srpskoga • „Njihova pretjerana uporaba zvuči snobovski, isforsirano i neprirodno.“ • „Veliki broj anglizama znak je nemara i niske obrazovne i intelektualne razine onih koji prate taj trend.“ • veliki broj anglizama u domenama kao što su računalstvo ili biznis priječi razvoj jezika primaoca ‒ 85% govornika hrvatskoga i 64% govornika srpskoga

10. Graf 2:Tko bi mogao biti najučinkovitiji u iznalaženju domaćih zamjena za anglizme?

11. Graf 3:Tko bi mogao biti najučinkovitiji u popularizaciji domaćih zamjena za anglizme?

12. Zaključak • govornici hrvatskoga • osjetljiviji na problematiku • oprezniji prema utjecaju engleskoga jezika • zabrinutiji za razvoj vlastitoga jezika • tradicionalna podjela jezika na one naklonjenije kalkovima i one naklonjenije posuđenicama još uvijek primjenjiva

13. Hvala na pozornosti!