Hrvatska knji evnost predrealizma, realizma i moderne Peto predavanje

1. Hrvatska knji�evnost predrealizma, realizma i moderne � Peto predavanje HRVATSKI REALIZAM: ANTE KOVACIC U REGISTRATURI; NAJBOLJI ROMAN HRVATSKOG REALIZMA!?

2. 1. Sa �enoom i poslije njega �enoina smrt 1881. godine najavljuje takoder generaciju novih pisaca: Egen Kumicic, Ante Kovacic, Ksaver �andor Gjalski, Josip Kozarec i Vjenceslav Novak. Svi su rodeni krajem 1850-ih i pocetkom �ezdesetih. Glavni nositelji hrvatskog realizma. �enoa ce u literaturu uvesti samo Antu Kovacica, Augusta Haramba�ica i Ivu Vojnovica Ostali se javljaju 1881. ili kasnije (Kumicic 1879. u Rijeci).

3. 2. Deset godina �cistog� realizma i prijelaz bez velikih potresa Deset godina kasnije Leskovarova Misao na vjecnost i Mato�eva Moc savijesti, kraj realisticke paradigme. Istovremeno: u zadnjih deset godina devetnaestog stoljeca �mladi� pi�u programe, a �stari� objavljuju najbolje radove: Eugen Kumicic: Kraljica Lepa (1902), Vjenceslav Novak: Tito Dorcic (1906). Realisticke tendencije prisutne jo� od �Na�e knji�evnosti�. Ukupno 40 godina. �enoina generacija navijestila puteve realizma.

4. 3. Napadi na �enou Tijekom razdoblja realizma: nije do�lo do sukoba s prethodnom generacijom, ali je do�lo do sukoba medu realistima. Sukob do 1881. � vi�e politicki nego knji�evni. Ante Kovacic: �enoa na udaru ne zbog prvih romana, nego zbog uredivacke politike Vijenca. Kovacic ga naziva �gavanom�. Generacija prava�a napada �enou narodnjaka. �enoa ne omogucuje mladima suradnju. Izravni obracun sa �enoom prestaje smrcu.

5. 4. �enoini nasljednici izmedu realizma i naturalizma Do polemike sredinom 1880-ih nije do�lo zbog aktualne produkcije u Hrvatskoj. Literatura inspirirana �enoinim djelima s romanticnim i predrealistickim karakteristikama (Tomic, Kumicic, Becic), daleko od �ci�cih� realistickih postupaka. Polemika je odjek tra�enja uzora medu vodecim europskim piscima. Od �ezdesetih dosta prijevoda: Turgenjev, Dostojevski, Tolstoj, Cehov, Balzac, Zola. Turgenjev: vi�e razvija karaktere nego fabulu.

6. 5. Otvaranje polemike Prevode se Poljaci (Sienkiewicz), Talijani (Leopardi i Verga), Francuzi (Maupassant) i dr. O Zoli se pi�e vec 1881. i navode se pozitivne osobine: on zahtjeva mnogo, premnogo, ali s obzirom na �utapljanje kazali�ta u nenaravnosti i neistitinosti� potreban nam je borac Zolinih nacela. Nositelj novih tendencija u romanu: Polemiku 1883. otvara Eugen Kumicic clankom �O romanu�.

7. 6. �O romanu� Clanak pokrenuo lavinu napisa i polemika, za i protiv realizma ili naturalizma. Naturalisticki manifest. Glavni problem 80-ih i 90-ih � problem knji�evnih struja. Kumicic pokrenuo raspravu � ali nije bio naturalist. Sam Kumicic nije znao razlikovati realizam i naturalizam. Naturalizam: �hladno motrenje koje iz psiholo�ke perspektive strasti crta anatomicnom vjerno�cu.�

8. 7. Pitanje nastavljanja na tradiciju Kumicic zagovara Zolu, a nastavlja se na �enou. Paradoks i kod Zole: pisac ne smije biti moralist vec anatom; ali mu je du�nost raditi na pobolj�anju i ozdravljenju gradanskog dru�tva. Paradokse je prevladao naslanjajuci se na tradiciju (Balzac i Flaubert). Hrvatska tradicija: August �enoa. Umjesto odupiranja �enoinoj koncepciji Kumicic polazi od nje polazi.

9. 8. I dalje tendencija ... Josip Pasaric: prvi se odupire Kumicicu. Godine 1886. clanak �Moderni roman� (3 teze) U modernom se romanu istice ce�nja za istinom, djela kao vjerno ogledalo �ivota; Socijalni roman prikazuje u vjernoj slici va�ne karaktere i zanimljive prilike dru�tvenog �ivota; Pisac treba svoja lica nadahnuti idejama � one su magicna sila koja pjesni�tvo od propasti cuva. Ideje imaju biti napredne, u skladu s duhom i prosvjetnom te�njom na�eg vremena.

10. 9. �Pravi realizam� nasuprot naturalizmu Pasaric stavlja akcent na eticku komponentu i tra�i, tragom �enoe, �pravi� i �zdravi� realizam. Vecina se kriticara distancira od Kumiciceve poetike ili ju odbija. Emil Podolski (1886) �O knji�evnom naturalizmu� ��to je modernom pismu svojstvo kad nije imaginacija�. Odgovara: �On mora imati zdrave oci da vidi narav onakovu kakva jest, kako ju sav svijet poznaje�. Zakljucak: naturalizam i realizam dva imena za isti pojam.

11. 10. Ideolo�ki spor: drugacija shvacanja dru�tvene funkcije knji�evnosti Vracamo se Janku Ibleru: ��enoa se prevario kad je pomislio da mo�e ne samo risati nego i stvarati Hrvate� (1881) Godine 1886. pozitivno ocjenjuje Zlatarevo zlato. I jedni u drugi �ele promatranje zdravim ocima (realisti, Djuro Galac) i zdrav naravni razum, dijagnozu du�e i srca, vi�e istine, a manje zanosa (naturalisti, Kumicic). Rijec je o slicnim te�njama, ali razlicitom shvacanju nacionalno-socijalne funkcije knji�.

12. 11. Dvije struje i njihove koncepcije Pobornici �zdravog realizma�: nastavljaci �enoinske literarne koncecije koji pridaju va�nost prosvjetiteljskom i odgojnom elementu funkcije knji�evnosti. Radikalna koncepcija � naturalisti � tra�e istinu i samo istinu. Podolski: naturalizam uvodi u knjigu svu narav, i lijepo i ru�no. Idealizam hoce daje samo lijepo dostojno umjetnosti. I jedni i drugi ne polaze od djela hrvatskih pisaca, nego od Zoline poetike u Kumicica.

13. 12. Kraj romantizma? �Umjesto krasnih predjela � kruta zbiljnost, umjesto spletenih zgoda �to ih pisac vje�to slo�io � covjek u borbi za opstanak� (Podolski). Teorijski prekid s romanticarskom poetikom. U knji�evnosti: Trnski i S. De�elic: nastavak pseudoromantike i trifvijalnog fabuliranja. Mladi pisci: jo� uvijek pod utjecajem �enoe: Kumicic i Tomic Mladi Kranjcevic i Haramba�ic � prava�ki anga�irani stihovi.

14. 13. Hrvatska knji�evna stvarnost: hibridnost stila Sve do kraja stoljeca ne mo�e se govoriti o prevlasti realistickih stilskih postupaka. Mije�anje cesto oprecnih stilova, od sentimentalnog, romanticnog do realistickog. Generacijski: ti pisci ulaze u knji�evnost u jedinstvenoj oporbi prema A. �enoi. Povezuje ih te�nja da se kriticki osvrnu na svoje vrijeme. Problemi: nacionalno pitanje, propadanje plemstva, socijalna problematika i odnos selo-grad.

15. 14. Dru�tveni okvir Stvaranje �realistickog� nara�taja poklapa se s banovanjem grofa Khuena Hedervaryja (1883-1903). Nakon hrvatsko-ugarske nagodbe (1868) i revizije (1873) Madari izbjegavaju preuzete obaveze i poku�avaju madarizacijom poni�titi nagodbu. Okupacija Bosne i Hercegovine 1878. Ivan Ma�uranic odstupa 1880. Narodna stranka � jedini oponenet Madarima. Prava�i nakon bune 1871. na margini.

16. 15. Sukob s Madarima Strossmayer se povlaci 1878. Uzdrmana stranka Narodna stranka. Neovisna narodna stranka osnovana 1880. pod vodstvom Matije Mrazovica. Cilj je urediti monarhiju federalisticki. Sukobi s Madarima, a 1883. opci pokret protiv madarske hegemonije. Izvje�avanja dvojezicnih grbova na financijskoj upravi. Demonstracije prava�a, pridru�ili se narodnjaci pa cak i ban Pejacevic.

17. 16. Khuenova vladavina Narodna stranka slabi, ostaju Neovisna narodna stranka i Stranka prava koja se obnavlja 1878. pod vodstvom Ante Starcevica. Sukobi kod prava�a: Folnegovic, Starcevic i Frank (tra�i dobre odnose s monarhijom) Nakon smrti A. Starcevica 1896. stranka se podijelila. Dalmacija: 1861. osniva se Dalmatinski sabor Godine 1883. hrvatski uveden kao slu�beni jezik u dalmatinski sabor.

18. 17. Ante Kovacic Javio se u vrijeme kad su dru�tveni sukobi bili jasno ocrtani. Kmetstvo dokinuto 1848.; problem mrvljenja sitnih gospodarstava. Agrarna kriza 1873. � sve br�a proleterizacija seljaka. Kovacic je sukob seljak � gospodin prkazivao otvoreno. On je na strani seljaka. Barunicina ljubav (1877) � mlad i zadojen prava�kim radikalizmom: vjera u seljacke sinove i njihovu vodecu ulogu.

19. 18. �ivotopis Rodio se 1854. u Oplazniku iznad Sutle Otac mu je bio seljak, pa je lokalni �upnik pribavio stan i hranu u Zagrebu za �kolovanje (kanonik Tomo Gajdek). Kao gimnazijalac po nu�di stupio u sjemeni�te, ali je poslije mature iza�ao i upisao pravo. Smireno i sretno djetinstvo, neuredno i te�ko �kolovanje. O�enio se mlad i imao �estero djece. Nikad se nije oslobodio siroma�tva. Stigao doktorirati i napisao velik broj pjesama i proznih djela. Slomljen nerazumijevanjem okoline i te�kim �ivotom umro u ludnici 10. prosinca 1889. U registraturi � najznacajniji roman XIX stoljeca � autobiografski elementi.

20. 19. Splet realizma i fantastike Neobuzdana priroda. Kriticki elementi i svijet bez boga (bio je vjernik!). Fi�kal (1882) � jednostrana i sna�na kritika hrvatskog dru�tva u doba ilirizma. Medu �abari (1886) � realizam, cak dokumentarnost u prikazu karlovacke sredine. U registraturi � Velika freska hrvatskog dru�tva, polemike, rasprave, splet realistickih i fantasticnih elemenata s jakim utjecajem romantisticke poetike.

21. 20. U registraturi Sva ostala djela slu�ila kao priprema ovom. Prethodni opus ne odvaja se od feljtonisticko-romanticne literature s realistickim elementima. Za razliku od �enoe koji je razvijao teme i dao galeriju raznih likova obogacujuci prostore svoga svijeta, Kovacic ostaje vjeran odredenoj viziji �ivota. Nekoliko upornih konstanti u svakom njegovom djelu, od Barunicine ljubavi i nevje�tine iskaza i forme do remek djela U registraturi: Vizija ljubavi, sna, nemogucnosti ostvarenja.

22. 21. Fatalna �ena Neostvarivost i nedosti�ivost ljubavi. Lik fatalne �ene � poput mitske Meduze, koja vi�e i nije �ena nego fatum, kob, udes. Ta �fatalna �ena� osnovna je sila pokretnica svih njegovih proza. Prilikom raspleta romana sve je puno le�eva: Laura, Ivica, Anica, Jo�ica Zgubidan, majka, kanonik, Miha, Ferkonja ... Kaoticnost prevladava kao iskaz dojma vizije svijeta � sredi�nja silnica koja upravlja tekstom � fatum (Ivo Frange�).

23. 22. Stilski �kaos� Kovacic se nije pridr�ava Stendhalova nacela da �umjetnicka ma�ta treba prihvatiti �eljezne zakone stvarnosti�. Jak�a Cedomil: �Gdje (kod Kovacica) ma�ta vlada, upija sve u se. Ne da ocima da pravo vide, niti razboru da pravo sudi�. Prosudba ne po samoj realnosti vec po mutnoj i nejasnoj slici u kojoj su stvarni odnosi zamagljeni. �Nema u ovom svijetu nego neki kobni red slucajnih egzistencija, kao val za valom u groznoj bijesnoj noci (...) bez zore.�

24. 22. Slika radanja moderne inteligencije Roman nije samo historijat �kolovanja i propadanja darovitog seoskog djeteta. Slika radanja moderne inteligencije s mnogim detaljima i zahvatima realistickih slika. Ali: toliko fantasticnih detalja da roman ima i karakter legende (Frange�). Ivo Frange�: �Oko jednog lika okupio fresku u kojoj se naporedo krecu realizam, naturalizam, fantastika, legende i stvarnost, zanos i ocaj. �enoa: optimisticka maksima �budi svoj�, �prosvjetom k slobodi�

25. 24. Struktura romana Kovaciceva analiza starcevicevski pesimisticna. Hrvatska inteligencija koja se rada ne mo�e biti svoja (�ivot sa �or�om kod Mecene). Skepticno podrivanje �enoine maksime da se prosvjetom mo�e doci do slobode. Roman je zami�ljen kao dnevnik Ivice Kicmanovica, a sam se dnevnik ispovijeda �u registraturi� u �ivoj raspravi medu spisima koji reflektiraju prema suvremenom stanju u onda�njoj Hrvatskoj.

26. 25. Struktura romana II. Grada je podijeljena u tri dijela, u trecem prestaje �ispovijed� i govori glas neutralnog pripovjedaca. Prvi dio: djetinjstvo glavnog junaka, �kolovanje kod Mecene, susret s Laurom i izgon od Mecene. U drugom dijelu Ivicin povratak na selo, dolazak Laure i povratak u grad. Treci dio: vremenski du�i, svijet je razbijen, junaci disperzni, Laura postaje hajducica, ubija sve njegove, Ivica ostaje sam, poludi i ubija se.

27. 26. Digresije Jedna od karakteristika: detaljno portretiranje sporednih likova. Prati ih od samog pocetka, bogato motivirani socijalni odnosi i prilike: Ivica, Laura, Mecena, Miha, Ferkonja. Likovi su crno bijeli, ali dogadaji stvarni. Kod Kovacica za feudalce nema opravdanja, ne dijele se na na�e i tude. Kovacic preuzima �enoinu romanticnost zapleta, ali ju ispunjava PUCKIM PROTESTOM.

28. 27. Fantastika Dva smisla, oba se mogu i�citati iz crtanja Laurina lika: Bajka koja se pretvara u tragicnu baladu i ima funkciju na razini kompozicije romana, Personifikacija sile koja vlada �ivotima: autor ne sagledava silnice dru�tvenog razvitka i ideologijsku motivaciju, vec tragediju transponira u zlokobni lik �ene. Sna�ni obrati i nemotivirane tragdije � pridaju snazi izraza, ali problemi su motivacijske prirode.

29. 28. Realizam Pripovijedanje i karakterizacija sredi�njih likova: Kumordinar �or�: realisticki portret novog lika u hrvatskom dru�tvu: siroma�ni seljak koji se pretvara u gradskog slugu � lik koji nije svjestan realnosti svog mjesta u stvarnosti � ispripovijedan mocno i s humorom. Miha i Gavan Medonic � opisan razvoj kapitalizma na selu. Smiona kritika dru�tvene stvarnosti i originalan knji�evno-naracijski postupak cine ovaj roman remek djelom hrvatske knji�evnosti.

30. 29. Za�to je roman objavljen u knjizi tek 1911? Kovacic je sugestivno oslikavao posljedice dru�tvenih sukoba. Slikao je stvarnost, konkretne ljude koji nisu nu�no ni dobri ni zli, osim lika Mecene koji je prikazan jednostrano. Klerikalni krugovi u Zagrebu nisu dopustili mirno objavljivanje romana u Vijencu (1887), vec je roman skracivan. Skraceni su dijelovi izgubljeni, a nama je do�ao u osakacenom obliku kakav je objavljen 1911. u Matici hrvatskoj.