1 / 17

OSIJEK 2013

OSIJEK 2013. GNOJIDBA JABUKA Krunoslav Dugalić Poljoprivredni institut Osijek. Kontrola rasta i rodnosti jabuke. Gnojidbu voćaka planiramo uvažavajući:. sortu (npr. G. Del. ima veći genetski potencijal ugradnje N nego Jonagold)

gray-russell
Télécharger la présentation

OSIJEK 2013

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. OSIJEK 2013 GNOJIDBA JABUKA Krunoslav Dugalić Poljoprivredni institut Osijek

  2. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Gnojidbu voćaka planiramo uvažavajući: • sortu (npr. G. Del. ima veći genetski potencijal ugradnje N nego Jonagold) • starost nasada (mladi, brzorastući nasadi zahtijevaju više hraniva) • prirod (iznošenje rodom, tablice različitih autora) • osobine tla (vezanje hraniva na koloide, vodno-zračni režim tla) • klimatske čimbenike (padaline, temperature) • natapanje (razvoj korijena je ograničen na manji volumen)

  3. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Stanje ishranjenosti i potrebu za gnojidbom procjenjujemo na osnovi: 1. Analize tla 2. Folijarne analize 3. Analize plodova 5. Vegetativnog i generativnog rasta

  4. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Godišnje iznošenje elementa u nasadu jabuke pri prirodu od 40 tona/ha (Kellerhals, 1997)

  5. Godišnje iznošenje hranjiva po ha ( Cobianchi, 1995. )

  6. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Godišnje potrebe gnojidbe s P, K, Mg i B (kg/ha) ovisno o opskrbljenosti tla (gusti sklop jabuke) (Laimburg, 2001): * = 2. godine ** = do sljedeće analize (nakon 3–4 god)

  7. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Gnojidba dušikom glede vrijednosti N – min metode (Leitfaden, 2002). Nmin metoda utvrđuje ukupnu količinu voćkama dostopnog mineralnog dušika (NO3- i NH4+) u zoni korijena

  8. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Folijarna analiza: • analiza tla možepokazati dovoljnu snabdjevenost, a voćkanedostatak • u tim slučajevimakoristimo folijarnu analizu • ukazuje na neharmoničanodnos biogenih elementau tlu • pokazuje predklinično stanje

  9. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Korekcija norme za gnojidbu s dušikom (Kellerhals, 1997).

  10. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Korekcija norme za gnojidbu s dušikom (Kellerhals, 1997).

  11. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Gnojidba - fertirigacija Pri određivanju norme mora se uvažavati stvarno utvrđena potreba! U nasadima do rodnosti povećavamo norme (g /stablo/god.): N P2O5 K2O MgO 1. god. 8-12 2 10 2 2. god. 15 4,5 22 2 3. god. 20 6 30 4 DUŠIK: Doze moramo prilagoditi razmacima sadnje i razvijenosti voćaka. Do 3500 stabala/ha uvažavamo maksimalne vrijednosti, npr. 20 g N . Iznad 3500 stabala/ha uvažavamo 50 kg N na ha, npr. 10g je pri 5000 stabala 50 kg/hA. U startu (6-7 tjedana) u većoj mjeri dodajemo N i P gnojiva, a kasnije više K.

  12. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Dinamika rodnosti (sklop 4000 stabala/ha)

  13. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Opterećenje rodom: Preporučeni broj plodova po stablu za sklop 3.000-4.000 stabala/ha (Zadravec,2009)

  14. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Tehnološke mjere za optimiziranje broja plodova po stablu jabuke: • Rezidba • Rez u vegetaciji • Kvaliteta ploda • povećan sadržaj antocijana – bolja obojenost plodova • povećan sadržaj Ca (manje fizioloških bolesti ploda) • Prije formiranja terminalnog pupa na mladicama • pojačan rast • manji plodovi, niži prirodi i niža kakvoća plodova • manja diferencijacija generativnih pupova

  15. Kontrola rasta i rodnosti jabuke Tehnološke mjere za optimiziranje broja plodova po stablu jabuke: • Rezidba • Zimski rez • Kratki rez – sorte sklone formiranju sitnih plodova (Braeburn, Gala, Pinova) • intezivnijim rezom u godinama obilne diferencijacije cvatnih pupova možemo značajno utjecati na opterećenje rodom • Dugi rez – bujne sorte (Boskoop, Elstar, Jonagold) • bočne grane ne prikraćujemo, a kada prirast produžnice padne ispod 15 cm ili kada grana debljinom prijeđe ½ debljinu provodnice, bočnu granu odrežemo. • Odstranjivanjem samo suvišnih grana ne utječemo na opterećenje rodom

  16. Hvala na pozornosti!

More Related