POVIJESNI OSVRT NA POLITIČKO-TERITORIJALNE PODJELE DO 1993.

1. LOKALNA SAMOUPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ POVIJESNI OSVRT NA POLITIČKO-TERITORIJALNE PODJELE DO 1993.

2. PRVI OBRISI DRŽAVE • počeci – 7. st. • 677. g. – papa Agaton i bizantski car • 7 hrvatskih plemena • tračko-ilirsko-keltska plemena – rodovsko plemensko ustrojstvo i podjela • rimske provincije – podjela u civitates – upravno-političko, vojno i gospodarsko središte • Hrvatska – 11 županija (Konstantin Porfirogenet)

3. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • zadržano plemensko ustrojstvo • na ovim područjima osim hrvatskih živjela i druga plemena ravnopravna sa hrvatskim – npr. pleme Snaćića/Svačića – ilirsko podrijetlo • Pacta Conventa (1102.) – ugarski kralj Koloman – na čelu svakog od 12 plemena je župan • područje sjeverno od Gvozda – kralj Ladislav 1091. g. – crkvena vlast Zagrebačke biskupije

4. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • u plemenskom ustroju naseljeno današnje područje Hrvatske – unutarnje uređenje (uprava i sudstvo) u skladu sa načelima plemenske pripadnosti • neizvjesno kako je došlo do prijelaza od krvne do plemenske zajednice župe na lokalno ustrojstvo župe – izvjesno je da je podjela zemlje na župe vrlo stara

5. RAZDOBLJE FEUDALIZMA - ŽUPA - • jedna područna jedinica • (imena prema rijekama, dolinama, utvrdama oko kojih se formira) • politički, vojni, sudski okvir vlasti • plemenska jedinica • okvir crkvene zajednice -> poklapanje političkog i vojnog okruga • dijelila se na satnije • mogla pokrenuti 1000 vojnika (prema predaji)

6. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • župan • župski zbor (ranije kralj imenovao župana, po odabiru plemstva) • ponekad nasljedna čast • sabor župljana • broj župa veći od broja plemena – oko 14 (područje Dalmacije i Liburnije)

7. RAZDOBLJE FEUDALIZMA Panonska Hrvatska – sjeverno od Gvozda • Zagrebačka, Križevačka i Zagorska županija • županije ustrojene u i oko središta kraljevskih utvrda – gradova • prvenstveno vladarske vojničke ustanove, ne političko-gospodarska plemenska ustrojstva

8. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • promjene u županijama po povezivanju Hrvatske s Ugarskom • plemstvo – razvija autonomnu upravu i sudstvo nasuprot vlasti kralja • kralj županije daruje vlastelinima za odanost • ti posjedi, crkveni posjedi i slobodni kraljevski gradovi izuzeti od vlasti župana • na čelu knez – imenuje ga kralj

9. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • razlika • knez – postavlja ga kralj • župan – bira ga pleme, crkva, satnici i narod, imenuje ga kralj (potvrđuje odabir župskog zbora)

10. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • 14. st. – kralj Sigismund – promjena • 4-5 starohrvatskih župa spojene u jednu županiju, a županija se dijeli na nekoliko kotara (područje starih župa) • izvan reorganizacije – županije dane na dar – knežije/grofovije

11. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • organizacija novih županija • tri tijela • župan/podžupan – uprava i sudstvo • kaštelan – vojska • članovi starog plemstva u plemenskim općinama - kotarima • Josip II. administrativnim reformama i centralizacijom ukinuo samostalni karakter županije – formirani okruzi

12. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • SATNIJE • manje upravno-teritorijalne jedinic • vojne jedinice – 100 ljudi sposobnih za vojsku • na čelu: satnik • glavar (uprava), sudac, , vođa satnije u borbi • odgovoran županu IZVRŠNA VLAST POVEZANA S VOJNIČKOM VLAŠĆU

13. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • OPĆINE • županija podijeljena u općine • općine zapostavljene zbog prevlasti vojnog ustrojstva • samouprava sela • dokaz: Vinodolski statut, Poljički statut • prodorom Turaka, kralj Vladimir Češki 1514. stavlja općine pod vlast feudalaca te gube dotadašnji samoupravni položaj

14. RAZDOBLJE FEUDALIZMA GRADOVI • posebne teritorijalne jedinice • najpoznatiji u Dalmaciji, ali ima ih i u unutrašnjosti Hrvatske (Varaždin, Gradec, Krapina) • izvan županijske ili satnijske vlasti • kraljevi i banovi im potvrđuju autonomiju, još od rimskih vladara

15. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • čine autonomnu gradsku općinu • satnija – tek po kraljevskoj ovlasti • vlastita sudska vlast – kralj ili ban postupaju po žalbi

16. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • posebni status: KRALJEVSKI GRADOVI • prior – knez, načelnik • gradski sudac i gradski kapetan • birani na određeno vrijeme • uprava – gradsko vijeće – birani od stanovnika grada • gradski vijećnik – doživotni mandat • sudstvo – običaji iznad zakona • svi građani - plemići

17. RAZDOBLJE FEUDALIZMA BANOVINE • od najranijih vremena • prvi ban – ban Bribira oko 940. – kralj Krešimir I. • ban – kraljev vojskovođa, sudac, namjesnik • podban

18. RAZDOBLJE FEUDALIZMA - VOJNE KRAJINE - • početkom 15. st. • vojne utvrde za obranu od Turaka • Hrvatska krajina (Karlovac), Banska krajina, Slavonska krajina (Varaždin) • ustrojstvo • tri generalata: Karlovački, Varaždinski i Banijski • regimente • satnije • 1881. godine ukinute

19. RAZDOBLJE FEUDALIZMA • DISTRIKTI - • početkom 19. stoljeća • podjela na okruge i distrikte • distrikt – jedinica veća od kotara, manja od okruga

20. RAZDOBLJE 1850. – 1918. • Hrvatska i Slavonija podijeljene na 6 županija i 20 kotara • općine iste – udruživanje se provodilo gdje je bilo potrebno – ponovno samoupravne • 1864. ukinuti kotarevi i ustrojene podžupanije (isto područje, drugi naziv)

21. RAZDOBLJE 1850. – 1918. • 1871. Zakon ob uređenju občinah i trgovištah koja ne imadu uređenoga magistrata • ukinute općine koje ne mogu izvršavati svoju nadležnost – malo područje, malo financijskih sredstava – i spojene u jednu veću • do tog Zakona svako selo je bilo općina • imovina svakog sela i dalje ostaje njihova

22. RAZDOBLJE 1850. – 1918. • 1886. car i kralj Franjo Josip I. – reforma • ustrojavanje 8 županija, 66 kotara i 21 grad • specifičnost teritorijalnog ustroja Istre i Dalmacije pod vlašću Venecije • samouprava gradova - komuna

23. RAZDOBLJE 1850. – 1918. • do 1895. gradovi izvan sastava županija (slobodni kraljevski gradovi) • do 1922. • županija • kotar • općina

24. RAZDOBLJE 1850. – 1918. Za područnu podjelu Hrvatske od posebnog je značenja političko-teritorijalna podjela s kraja 19. st., čiji kriteriji podjele su aktualni i danas

25. RAZDOBLJE 1918 – 1941. • ulaskom u Kraljevinu SHS – nepromjenjena političko teritorijalna podjela • 1922. ukinute županije te podjela na oblasti – Zagrebačka, Srijemska, Splitska i Dubrovačka oblast • niže ustrojstvo: kotari i općine • 1929. cijela Kraljevina Jugoslavija podijeljena na 9 banovina

26. RAZDOBLJE 1918 – 1941. • 1939. ustrojena Banovina Hrvatska • promjene: • općina, kotar, županija • okrug, oblast, banovina • regionalni stupanj – najviše promjena • razlog: politički • cilj: centralizacija i unitarizacija

27. RAZDOBLJE 1941. – 1945. • teritorij pod vlašću Italije – općine i kotarevi • teritorij pod vlašću NDH – općine, kotarevi i ustojene županije (8) • teritorij pod vlašću narodnooslobodilačnog pokreta • seoski i gradski narodnooslobodilački odbori • općinski NOO-i • kotarski NOO-i • okružni NOO-i • kriterij formiranja – oslobođeno područje

28. RAZDOBLJE 1945.-1992. • 1947. – Zakon o političko-teritorijalnoj podjeli Narodne Republike Hrvatske • 81 kotar, 18 gradova i 2278 mjesnih narodnih odbora • bez općina i okruga • 1949. Zakon NRH o upravno-teritorijalnoj podjeli • 6 oblasti, 89 kotara, 24 grada sa 9 rajona, 5 gradskih naselja, 2338 mjesnih odbora

29. RAZDOBLJE 1945.-1992. • 1952. – 58 kotara, 6 gradova, 60 gradskih općina i 637 općina • 1962. smanjenje broja općina i kotara – 9 kotara i 111 općina • razlozi: centralizacija radi lakšeg vladanja, financijski jeftinije upravljanje, jačanje kontrole države, a potom decentralizacija, prebacivanje odgovornosti na niže jedinice, razvoj samoupravne demokracije

30. RAZDOBLJE 1945.-1992. • 1967. ukinuti kotari • razlog: nisu se razvijali kao politički, ekonomski i kulturni centri već etatističke tvorevine na kao poteškoća za razvoj samoupravljanja • dana mogućnost udruživanja općina, 1974. čak uvedena ta obveza, 1988. ponovno dano kao mogućnost – isto ukinuto Ustavom RH iz 1990.

31. REPUBLIKA HRVATSKA 1992. • Ustav RH – županije, gradovi, općine – lokalna samouprava i uprava • 1993. područje RH podijeljeno na • 421 općinu • 70 gradova • 21 županiju uključujući Grad Zagreb kao 21. županiju

32. LOKALNA SAMOUPRAVA HRVATSKI SUSTAV

33. POLITIČKO I UPRAVNO USTROJSTVO DRŽAVA Sabor Vlada Tijela drž.uprave • ministarstva • središnji državni uredi • državne upravne organizacije DRŽAVNA RAZINA ŽUPANIJA skupština župan upravna tijela • odjeli • službe PODRUČNA (REGIONALNA) uredi državne uprave GRAD/ OPĆINA vijeće gradonačelnik/ općinski načelnik upravna tijela • odjeli • službe • jedinstveni upravni odjel ispostave ureda državne uprave upravna tijela izvan središta LOKALNA DRŽAVNA UPRAVA PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA LOKALNA SAMOUPRAVA

34. TEMELJNI POJMOVI • Što je lokalna samouprava? • zajednički naziv za različite organizirane načine na koje građani lokalne zajednice na vlastitu odgovornostrelativno samostalno uređuju određene javne poslove i upravljanje njima • u širem smislu: • sve razine samouprave – grad, općina, pokrajina, županija, regija, etc. • u užem smislu: • općina, grad

35. TEMELJNI POJMOVI • Koja su temeljna načela? • načelo supsidijarnosti • pri određivanju djelokruga prednost se daje onoj razini vlasti koja je najbliža građanima i koja može učinkovito i djelotvorno obaviti povjerene poslove • načelo solidarnosti • obveza države da financijski pomaže slabijim jedinicama lokalne samouprave

36. TEMELJNI POJMOVI • Što sadržava pravo na lokalnu samoupravu? • samostalnost u obavljanju poslova • vlastiti prihodi • slobodno raspolaganje prihodima • samostalno uređivanje unutarnjeg ustrojstva • samostalno uređivanje djelokruga svojih tijela • neposredni izbor članova predstavničkih tijela i izvršnog tijela

37. TEMELJNI POJMOVI • Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? • lokalna i područna (regionalna) tijela • izabrana na slobodnim i tajnim izborima • temeljem neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava

38. TEMELJNI POJMOVI • Koliko je razina lokalne samouprave u RH? • dva stupnja • osnovni stupanj – OPĆINE i GRADOVI (lokalna samouprava u užem smislu) • viši stupanj – ŽUPANIJE (područna odnosno regionalna samouprava) • zajednički naziv – JEDINICE SAMOUPRAVE

39. TEMELJNI POJMOVI • Što je općina? • područje više naseljenih mjesta • prirodna, gospodarska i društvena cjelina • povezanost zajedničkim interesima stanovništva • Što je grad? • mjesto sa više od 10.000 stanovnika • prirodna, gospodarska, društvena, urbana i povijesna cjelina • jedinica u kojoj je sjedište županije Mjesto koje je gospodarsko, financijsko, kulturno, zdravstveno, prometno i znanstveno središte, više od 35.000 st. = VELIKI GRAD

40. TEMELJNI POJMOVI • Što je županija? • prirodna, gospodarska, društvena, povijesna, prometna i samoupravna cjelina • više prostorno povezanih općina i gradova na nekom području • Posebnosti Grada Zagreba? • posebna jedinstvena, teritorijalna i upravna cjelina uređena posebnim zakonom • položaj županije

41. TEMELJNI POJMOVI • Čime je određeno područje jedinice samouprave? • određeno popisom naselja koja ulaze u sastav općine/grada, odnosno koje čine područje županije • Čime je određen naziv jedinice samouprave? • zakonom prema nazivu naselja u kojem se nalazi sjedište predstavničkog tijela (općinskog/gradskog vijeća)

42. TEMELJNI POJMOVI • Kako se određuju granice jedinica samouprave? • rubni dijelovi katastarskih općina • ukoliko ne, granice između grada/općine određuju se prema granicama rubnih naselja • Povjerenstvo Vlade RH za granice jedinica lokalne samouprave • o prigovoru – Vlada RH

43. TEMELJNI POJMOVI • Kako se osniva nova jedinica samouprave? • Zakon o područjima županija, gradova i općina • nova – izdvajanjem iz postojeće jedinice -> izmjena navedenog zakona • postupak • predstavničko tijelo ili 1/3 građana jedinice/naselja koje se izdvaja • mišljenje građana i očitovanje županijske skupštine • prethodna suglasnost Vlade RH (osobito ministarstva financija - zašto?) • upućivanje u saborsku proceduru

44. TEMELJNI POJMOVI • Koja obilježja imaju jedinice samouprave? • grb • štit i sadržaj unutar njega • zastava- heraldičke boje: bijela, plava, žuta, crvena i zelena • županija - dvije boje • grad - jedna boja • određeni statutom/statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje Središnjeg državnog ureda za upravu • odobrenje pravnim osobama za upotrebu grba i zastave – promicanje interesa jedinice samouprave • javna priznanja

45. TEMELJNI POJMOVI - grbovi - DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

46. TEMELJNI POJMOVI - zastave - DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA GRAD RIGGradJEKAGra

47. TEMELJNI POJMOVI • Što je mjesna samouprava? • na području samo općine ili grada • mjesni odbori i gradske četvrti/gradski kotarevi • osnivanje • statut jedinice lokalne samouprave • inicijativa građana/njihovih organizacija/udruženja • tijela • vijeće – građani neposredno biraju (4 godine) • predsjednik (4 godine) odluke – uređenje naselja, izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture, protupožarna i civilna zaštita, etc.

48. DJELOKRUG OPĆINE/GRADA/ŽUPANIJE • Što je opća klauzula pri određivanju djelokruga? • određivanje poslova u nadležnosti grada/općine od lokalnog, odnosno u nadležnosti županije od područnog interesa, a koji nisu Ustavom i zakonom dodijeljeni drugim tijelima DJELOKRUG POSLOVA OPĆINA, GRADOVA I ŽUPANIJA IZVORNI (samoupravni) POVJERENI (poslovi državne uprave)

49. DJELOKRUG OPĆINE/GRADA/ŽUPANIJE • Koji su poslovi općine i grada? • uređenje naselja i stanovanje • prostorno i urbanističko planiranje • komunalne djelatnosti • briga o djeci • socijalna skrb • primarna zdravstvena zaštita • odgoj i osnovno obrazovanje • kultura, tjelesna kultura i šport • zaštita potrošača • zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša • protupožarna i civilna zaštita • promet

50. DJELOKRUG OPĆINE/GRADA/ŽUPANIJE • veliki gradovi • pored poslova koje obavljaju gradovi/općine dodatno: • održavanje javnih cesta • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola • provedba dokumenata prostornog uređenja • moguće obavljanje poslova iz djelokruga županije – odluka predstavničkog tijela i statut županije (uvjet: osiguranje dovoljno financijskih sredstava)