Zlostavljanje djece putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija

1. Zlostavljanje djece putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija Internet i mobilna tehnologija PU BJELOVARSKO-BILOGORSKA ODJEL KRIMINALISTIČKE POLICIJE Policijska službenica Monika Zorić

2. Rizici komunikacije s nepoznatim osobama • Djeca i mladež sve više koriste osobna računala i mobitele za komunikaciju s drugim, kako poznatim, tako i nepoznatim osobama. Djeca vrlo često nisu svjesna rizika komunikacije s njima nepoznatim osobama koje se često lažno predstavljaju i daju netočne podatke o svojim godinama, izgledu, mjestu stanovanja i o drugim osobnim podacima. Za razliku od potencijalnih zlostavljača, djeca uglavnom daju istinite podatke o svom identitetu i kretanju. • Brojeve potencijalnih žrtava počinitelji mogu doznati preko različitih internet chatova, chatova mobilnih mreža, dječjih časopisa u kojima djeca ostavljaju podatke s brojem telefona ili putem raznih emisija u kojima se u podnožju ekrana emitiraju brojevi mobitela s pozivima za dopisivanje putem mobitela. • Počinitelji vrlo često mlađim osobama nude i šalju kodove za nadoplatu računa putem bona, a potom ih ucjenjuju, traže protuusluge, novac, brojeve prijatelja/prijateljica ili traže da im putem mobitela ili interneta šalju svoje obnažene fotografije. • Kazneno djelo na štetu maloljetne osobe može se počiniti i pomoću interneta i mobitela, pa tako i u slučajevima kada počinitelj s maloljetnom osobom nije ostvario neposredni kontakt i kada žrtvi nisu poznati podaci o osobi s kojom je komunicirala. Mobilni uređaj i računalo počinitelju može poslužiti za izvršenje kaznenog djela dječje pornografije na računalnom sustavu ili mreži iz članka 197.a Kaznenog zakona; kaznenog djela iskorištavanja djece ili maloljetnih osoba za pornografiju iz članka 196. Kaznenog zakona; kaznenog djela upoznavanja djece s pornografijom iz članka 197. Kaznenog zakona ili neke druge kažnjive radnje.

3. Zakonski opis kaznenog djela iz članka 197. a Kaznenog zakona glasi: „Dječja pornografija na računalnom sustavu ili mreži“ • (1) Tko pomoću računalnog sustava ili mreže proizvodi, nudi, distribuira, pribavlja za sebe ili drugoga, ili tko u raču­nalnom sustavu ili na medijima za pohranu računalnih podataka posjeduje pornografske sadržaje koji prikazuju djecu ili maloljetnike u seksualnom eksplicitnom ponašanju ili koji su fokusirani na njihove spolne organe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. • (2) Tko djetetu, posredstvom računalnog sustava, mreže ili medija za pohranu računalnih podataka učini pristupačnim slike, audiovizualne sadržaje ili druge predmete pornografskog sadržaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. • (3) Posebne naprave, sredstva, računalni programi ili podaci korišteni ili prilagođeni za počinjenje kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka oduzet će se.

4. Što je Internet ? • Internet je svjetska globalna mreža (World Wide Web/www) koja omogućuje elektroničku povezanost i komunikaciju računala. Prema dostupnim podacima s kraja 2008. godine, u Hrvatskoj je registrirano gotovo dva milijuna korisnika interneta, što predstavlja oko 44 posto stanovništva. On-line informacije i web stranice svatko može izraditi, administrirati ih i pristupiti im u svakom trenutku s bilo kojeg mjesta u svijetu. • Dobra strana: • dostupnost velike količine informacija o najrazličitijim temama koje bi korisnike mogle interesirati • većina objavljenih sadržaja pruža korisnicima zanimljive, pozitivne i edukativne informacije • Loša strana: • vrlo je teško uspostaviti pravila ponašanja na internetu i time omogućiti sigurnost i zaštitu korisnika. Ne postoji središnja međunarodna organizacija koja motri ili odobrava sadržaj na internetu prije nego što se on objavi • sloboda koju pruža internet i nepostojanje efikasnog načina kontrole ostavlja mogućnost zlouporabe. Zlouporaba za koju smatramo da ima najteže posljedice jest proizvodnja, nuđenje, distribucija i pribavljanja sadržaja dječje pornografije

5. Dječja pornografija na računalnom sustavu ili mreži/seksualno zlostavljanje djece putem interneta • Pojam dječje pornografije Republika Hrvatska je preuzela iz Konvencije o kibernetičkom kriminalu Vijeća Europe, koja je ratificirana u Hrvatskom saboru te je po svojoj pravnoj snazi iznad hrvatskih zakona. • Izraz »dječja pornografija« uk­ljučuje pornografski materijal koji prikazuje: • malo­ljetnika kako sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponaša­nju • osobu koja izgleda kao malo­ljetnik koji sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponaša­nju • stvarne slike koje predstav­ljaju malo­ljetnika kako sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponaša­nju • Postoje snažna međunarodna nastojanja, podržana od respektabilnih međunarodnih policijskih organizacija poput Interpola i Europola da se za navedene teške oblike kriminaliteta prestane koristiti izraz dječja pornografija, te da se pojava nazove pravim imenom: seksualno zlostavljanje djece putem interneta. • Izraz dječja pornografija u velikoj mjeri bagatelizira ova kaznena djela i obezvređuje žrtve. Naime, izraz pornografija uobičajeno ne izaziva negativne emocije kod građana, te predstavlja legalnu ljudsku aktivnost, koja je rijetko gdje i u rijetkim slučajevima kažnjiva. Čini se kako pridjev “dječja“ samo konkretnije opisuje jednu prihvatljivu društvenu pojavu. • Ipak, treba znati da je prema Kaznenom zakonu za posjedovanje, proizvodnju, nuđenje, distribuciju i pribavljanje sadržaja koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece predviđena kazna zatvora od jedne do čak deset godina zatvora, a to dovoljno govori o kakvom se ozbiljnom kaznenom djelu radi.

6. Koji je opseg seksualnog zlostavljanja djece putem interneta? • Teško je ocijeniti pravu širinu ovog problema. Pretpostavlja se da u ovom trenutku u svijetu postoji oko 100 tisuća internet stranica na kojima se nalaze sadržaji koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece. • Pretpostavka je da je jedno od petoro djece koja koriste internet primilo neželjeni prijedlog ili zahtjev seksualne prirode. On se može odnositi na zahtjev da se nepoznatoj osobi pošalju vlastite fotografije ili video-isječci koji prikazuju dijete golo ili uključeno u najrazličitije seksualne aktivnosti ili pak na prijedlog da se dijete nađe s odraslom osobom radi spolnog odnosa. • Pretpostavlja se da je između 25 i 35 posto djece bilo izloženo seksualnim sadržajima putem interneta.

8. Što su pornografski materijali? • Pornografski materijali su spisi, snimke, fotografije, publikacije i sadržaji registrirani suvremenim sredstvima (film, tisak, video, ali i suvremene računalne komunikacijske elektroničke mreže) iz spolne sfere, a namijenjeni su za poticanje tjelesne pohote. • Koje situacije predstavljaju najveći rizik? • Ponude ili zahtjeve seksualne prirode djeca najčešće dobivaju prilikom korištenja aplikacija za izravnu razmjenu elektronske pošte, popularnih Instant Messangera, elektroničke pošte ili prilikom igranja igrica on-line.

9. Kako počinitelji pronalaze djecu na internetu? • U svakodnevnom govoru takve počinitelje nazivamo pedofilima, no važno je znati da je pedofilija medicinski, odnosno psihijatrijski pojam, koji označava spolnu nastranost, odnosno, seksualnu sklonost prema djeci istog ili suprotnog spola. • Policija i pravosudni djelatnici koriste širi termin „počinitelji seksualnih delikata na štetu djece“ jer počinitelji mogu biti i osobe kojima nije i možda nikada neće biti dijagnosticiran poremećaj koji se naziva pedofilija. • Djevojčice su pet puta češće žrtve nego dječaci. Većinom su zlostavljači muškarci, i to djeci poznate osobe. Rijetko koriste silu, već nagovaranje i potkupljivanje. • Odrasli počinitelji upoznaju djecu na različite načine. Tako primjerice pronalaze njihove osobne podatke u njihovim korisničkim profilima na najrazličitijim aplikacijama za razmjenjivanje poruka. Počinitelji znaju tražiti od djece, koju upoznaju na društvenim internet stranicama ili stranicama s on-line igrama, da ih dodaju na svoju listu prijatelja, kako bi tada mogli imati pristup većem broju djece. • Nakon upoznavanja djece na javno dostupnim internet servisima, počinitelji potiču djecu da druženje nastave kroz sredstva komunikacije koja pružaju veću privatnost: slanjem SMS-a ili telefonskim razgovorima, odnosno, korištenjem aplikacija za izravnu razmjenu elektronske pošte.

10. Kako roditelji mogu prepoznati opasnost? • Djeca i mladi ljudi mogu putem interneta sudjelovati u razgovorima i aktivnostima seksualne prirode, što treba shvatiti kao normalan dio odrastanja. Takve aktivnosti se potpuno razlikuju od postupaka počinitelja seksualnih kaznenih djela na štetu djece. • U slučaju da posumnjate da je vaše dijete žrtva seksualnog zlostavljanja ili pronađete bilo kakav trag na računalu (fotografija, video, poruke elektroničke pošte), bez odgode podijelite svoju zabrinutost s djetetom i razgovarajte s njim o tome problemu, kao što bi i inače razgovarali. Ako i nakon razgovora s djetetom niste zadovoljni objašnjenjem koje vam je dalo i ako ste iz bilo kojeg razloga i dalje zabrinuti, molimo da zatražite dodatna objašnjenja i pomoć odgovarajućih stručnjaka. • Možete obavijestiti policiju na telefon 92, adresu elektroničke pošte policija@mup.hr, ili izravno doći u najbližu policijsku postaju ili policijsku upravu. • Prijavu možete proslijediti i državnom odvjetništvu. Njihova osnovna funkcija je kazneni progon počinitelja kaznenih djela, te će vaša prijava najvjerojatnije biti dostavljena policiji, čiji će stručnjaci provesti kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja identiteta počinitelja, te o tome obavijestiti državno odvjetništvo.

11. Najčešći pojavni oblici i načini otkrivanja ovih kaznenih djela • Ova PU je u dosadašnjem radu zamijetila uglavnom dva najčešća pojavna oblika ovih kaznenih djela. • Prvi se odnosi na osobe koje ne ostvaruju komunikaciju sa djecom, već samo putem interneta dolaze do sadržaja dječje pornografije koje pohranjuju na svoje računalo ili druge uređaje za pohranu podataka. Za ova kaznena djela uglavnom doznajemo od policije iz drugih zemalja putem Interpola ili Europola koji na svojem području pronalaze server na kojem se nalaze sadržaji dječje pornografije, a pretragom servera utvrđuju sa kojih je sve IP adresa pristupano tim sadržajima, pa se vršenjem provjera utvrdi da su osobe sa područja hrvatske.

12. Drugi pojavni oblik odnosi se na počinitelje koji putem raznih društvenih mreža, Internet chatova, mobilnih chatova ili televizijskih emisija dolaze do brojeva mobitela svojih žrtava kojima se lažno predstavljaju kao njihovi vršnjaci, stječu njihovo povjerenje, a potom i direktno komuniciraju sa njima, putem SMS poruka. Traženje fotografija, slanje fotografija i dr. Za ovaj pojavni oblik doznajemo od građana, roditelja, djece žrtava, ili anonimno, teže je otkriti počinitelja koji je uglavnom nepoznat žrtvama, te imamo samo broj mobitela putem kojega je komunicirao sa žrtvama.

13. Komunikacija počinitelja i žrtve • Faze upoznavanja počinitelja sa žrtvom

14. Primjer komunikacije počinitelja sa žrtvom • Bok, kaj radiš? • Koliko imaš godina? • Da li su ti poruke i MMS-ovi pod šifrom? • Tko ti pregledava mobitel? • Da li si sama? • Nemoj nikome pričati o nama? • Živim u Zagrebu, treniram nogomet imam 15 godina, idem u 1. gimnaziju, slušam rap, a ti? • Pošalješ mi fotku? • Ljubavi na mogu bez tebe... poludjeti ću ako mi na pošalješ sliku da lakše izdržim... • Ti si najljepša cura koju sam ikada vidio sve bi dao za tvoj poljubac... • Da me zaista voliš poslala bi mi fotku! • Ako mi ne pošalješ kako sam tražio objaviti ću fotomontažu tvoga lica i golog tijela na Internet! • Hoću još, cijelo tijelo, ili ću ti poslati poruku roditeljima. • Učini to... ili ću objaviti na internet, oblijepiti ću ti školu fotkama koje si mi poslala, dobro ti se vidi lice... svi će vidjeti.

15. Rizici i opasnosti na društvenim mrežama • Otvaranjem profila na nekoj od brojnih društvenih mreža poput Facebooka ili Twittera, tinejdžeri zadovoljavaju svoju potrebu da budu viđeni onakvima kakvima se žele prikazati. Tako na svoje profile stavljaju isključivo fotografije koje žele, koje ih prikazuju privlačnima i slično. • No, za razliku od odraslih, tinejdžerima Facebook služi i za kontrolu imidža svojih vršnjaka u javnosti te tu često nastaju problemi. Naime, osim što sebe žele prikazati društveno poželjnima, istovremeno koriste Facebook da vršnjake koji im se iz različitih razloga ne sviđaju prikažu u negativnom svjetlu.

16. Društvene mreže su im za to idealan medij iz više razloga: • • one su njihovo prirodno okruženje• vrlo brzo mogu iznijeti negativne stvari o svojoj kolegici ili kolegi iz razreda• kreatori ostaju anonimni• u vrlo kratkom vremenu veliki broj osoba ima mogućnost doći do takvih informacija• ne gledaju žrtvu u lice što im omogućuje da budu bezobzirniji nego inače, jer je prisutno potpuno odsustvo empatije, žrtvu ne vide pa niti ne znaju što žrtva proživljava • Česti smo svjedoci različitih oblika zlostavljanja putem društvenih mreža među vršnjacima, od npr. kreiranja "grupa" koje u svom nazivu, pored imena i prezimena žrtve, imaju i riječ "mrzitelji", objavljivanja video uradaka koji prikazuju zlostavljanje, otvaranje lažnih profila u žrtvino ime i slično

17. Zahvaljujem na pažnji.