1 / 68

LaTeX

LaTeX. Jelena Hadži-Purić Matematički fakultet, Beograd http: //www.matf.bg.ac.rs/~jelenagr/petnica. Istraživačka stanica Petnica, seminar , mart 20 11. Kreirajte ovakav dokument. Za što na štampaču dobijamo ovakve izlaze? Da li su ove dve formule jednake?. ⃞⃟▣▧▬ ↓ ⃞⃞ ▬↓⃞⃟⃞⃞▧⃞⃞⃞⃞⃞⃞⃞⃞.

hanzila
Télécharger la présentation

LaTeX

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. LaTeX Jelena Hadži-Purić Matematički fakultet, Beograd http://www.matf.bg.ac.rs/~jelenagr/petnica Istraživačka stanica Petnica,seminar, mart 2011.

  2. Kreirajte ovakav dokument

  3. Zašto na štampaču dobijamo ovakve izlaze? Da li su ove dve formule jednake? ⃞⃟▣▧▬↓⃞⃞▬↓⃞⃟⃞⃞▧⃞⃞⃞⃞⃞⃞⃞⃞ • Primer 1: WYSIWYG – "teško" napraviti dobar dokument • Primer 2: LaTeX - "teško" napraviti loš dokument

  4. Šta je TeX? TeX je programski paket za obradu teksta na računaru.Razvija ga od 1977. prof. Donald E. Knuth: http://www-cs-faculty.stanford.edu/~knuth/ “Svet još uvek čeka formulu koja se ne može prikazati u TeXu. Ako je nađete, obezbedili ste sebi mesto u istoriji”

  5. Zašto bi morali poznavati TeX? • Laka priprema za štampu složenijih struktura: • matematičke formule • muzičke partiture • Sanskrtski tekstovi • naučne publikacije • diplomski, magistarski radovi,... • podržan • vodeći stručni časopisi, komercijalni sistemi poput Mathematica, ... TeX je razlog što većina matematičkih knjiga slično izgledaju

  6. Zašto bi morali poznavati TeX? • U TeX-u je ponekad lakše napisati formulu nego je pročitati i razumeti  • TeX dokument je formatiran jednom za svagda i ne prilagođava se okruženju, tj. krajnji izgled dokumenta ne zavisi od uređaja na kom se prikazuje, ekranske rezolucije, fontova koje neko ima/nema instalirane, postavke browsera i drugih parametara.

  7. Šta je LaTeX? Da bi se prevazišla komplikovana upotreba TEXa, Leslie Lamport je počeo 1980. razvoj LaTEXa koji predstavlja ekstenziju TEX-a. Zapravo, to je tzv. makro paket čije su komande definisane pomoću niza komandi TEX-a.

  8. Minimalni dokument \documentclass[a4paper,12 pt]{article} \begin{document} Zdravo, svete!!! \end{document}

  9. LaTeX yap dvips dvilj gsview Formiranje i štampanje LaTeX dokumenta file.tex file.dvi file.ps file.lj

  10. Distribucije • Microsoft Windows: MiKTEX, http://www.miktex.org/ • Linux, Mac: Kile - an Integrated LaTeX Environment http://kile.sourceforge.net/

  11. Dokumentacija • TUG - TEX Users Group (http://www.tug.org/) osnovana 1980-tih zbog podupiranja razvoja TEXa • CTAN - glavna arhiva (http://www.ctan.org/) CTAN je akronim za Comprehensive TeX Archive Network skladisteraznih prosirenja i paketa vezanih uz TEX i LATEX

  12. Izrada dokumenta • piše se kao sled naredbi i sadržaja • Komande u LaTexu često počinju znakom \ (backslash) iza kog slede slova. • LaTeX je osetljiv na razliku malih i velikih slova, te \delta, \Delta predstavljaju dve različite komande.

  13. Kreirajte datoteku danas.tex \documentclass{article} \begin{document} Danas je \today. \end{document} PRIKAZ: Danas je March 3, 2011.

  14. Važne napomena • Iza komandi koje se sastoje od \ i slova mora se nalaziti razmak ili znak koji nije slovo. • Na primer, korektno je pisati \beta \omegaali i\beta\omega • Ispravno je pisati \omega987i \omega 987. • Korektan zapis je \omega abc, dok \omegaabc nije.

  15. Važne napomena • Belina iza komande u ulaznoj datoteci se ne pojavljuje u završnom dokumentu, tako da vodite računa i o tom svojstvu tekst procesora. PRIMER: \documentclass{article} \begin{document} Molim Vas, predjite u novi red!!!\newline Hvala\today abc!!! \end{document}

  16. Ulazna .tex datoteka – polazne napomene • Tekst koji treba da se odštampa unosi se između komandi \begin{document} \end{document} • Tekst koji bi otkucali nakon komande \end{document} tekst procesor neće uzimati u obzir.

  17. Na primer, da bi odštampali rečenicuOvo je neki tekst, treba u editoru otkucati\documentclass{article}\begin{document}Ovo je neki tekst\end{document} • Između komandi \documentclass{article} ... \begin{document} mogu se unositi komande koje određuju kako će tekst biti formatiran i taj deo izvorne LaTeX datoteke se naziva preambula.

  18. Preambula: stilovi ili klase u LaTex • Prvi red ulazne datoteke sadrži komandu \documentclass{...} ( u verziji LaTeX 2ε) ili \documentstyle{...} ( u verziji LaTeX 2.09). • Argument ove komande je naziv klase/stila na osnovu kog će se formatirati dokument. Preambula uvek počinje naredbom \documentclass[opcije]{tip_dokumenta} Primeri: \documentclass[11pt]{article} \documentclass[a4paper,twocolumn]{article}

  19. Klase/Stilovi su posebne datoteke na osnovu kojih se određuju dimenzije stranica dokumenta, margine, prored, veličina i tip fonta, naslova, fusnote i mnogo toga još. (primer: pogledajte datoteku article.cls za klasu ili article.sty za stil) Osnovni stilovi koji se najčešće koriste su article, report, book, a postoje i drugi stiloviletter, slides

  20. Stil articlese koristi za kraće tekstove tipa članci ili naučni radovi, stil report se koristi za duže tekstove koje sadrže poglavlja, stil book namenjen je pisanju knjiga. • Jedan isti dokument kome se u izvornoj datoteci promeni samo komanda koja se odnosi na klasu/stil, promeniće svoj izgled ako se ponovo odštampa. • Pored navedenih stilova, postoje i drugi stilovi, na primer korisnici modifikuju postojeće stilove ili kreiraju sopstvene.

  21. \documentclass[opcije]{tip_dokumenta} 11pt (12pt) = odredjuje velicinu osnovnog fonta (11pt ili 12pt), standardna vrednost je 10pt. twoside = tekst se formatira za dvostranu ·stampu u kojoj se parne I neparne stranice razlicito formatiraju. Koristi se samo za article I report klase, dok je za book klasu to standardna vrednost. twocolumn = ceo dokument se stampa u dva stupca na svakoj strani. fleqn = matemati·cke formule u izdvojenom redu su poravnate po levoj margini (standardno su centrirane). Ovo ima uticaja samo na izdvojene formule koje se nalaze izmedju \[ i \], dok ce formule koje su izmedju $$ i $$ ostati centrirane. leqno = brojevi izdvojenih formula nalaze se uz levu ivicu (standardno su uz desnu ivicu). draft = omogucava lakse uocavanje preduga·ckih redova. Kada je ova opcija ukljucena slike nece biti prikazane. titlepage = samo za klasu article. Komandom maketitle dobija se posebna naslovna strana.

  22. \documentclass[opcije]{tip_dokumenta} Mogu se koristiti i sledece opcije za velicinu papira: a4paper 210x297mm letterpaper 8.5x11in a5paper 148x210mm legalpaper 8.5x14in b5paper 176x250mm executivepaper 7.25x10.5in

  23. Naslovna strana • Na mestu pojave komande \maketitle u ulaznom .tex dokumentudobija se naslovu izlaznom .dvi dokumentu. Ona se najčešće navodi neposredno iza\begin{document}. • U stilu report i book naslov je uvek na posebnoj strani. U stilu article posebna naslovna strana se dobija ako se u opciji stilova navede titlepage, na primer \documentclass[12pt,titlepage]{article}

  24. Komande\author, \title, \date mogu se nalaziti bilo gde ispred \maketitle i tako naslovna strana sadrži naziv autora rada, naziv rada, datum izrade. • Ako se izostavi komanda \date, ispisuje se automatski datum na engleskom jeziku. To se može sprečiti ako se navede komanda \date{} • Kao argument komande \date se može navesti i bilo koji tekst koji će se onda pojaviti na mestu datuma.

  25. Minimalni LaTeX dokument sa naslovnom stranom \documentclass[ 12pt,titlepage]{article}\author{Prezime i ime}\title{Naslov}\begin{document}\maketitle\section{Uvod}Neki tekst \end{document}

  26. 1.strana – vizualni prikaz

  27. 2.strana – vizualni prikaz

  28. Naslovna strana – primer sa više od jednog autora \documentclass{book}\author{Pera Peric\\ISP Petnica\\Valjevo \and Mika Mikic\\PMF\\Beograd}\title{Jednacine} \date{}\begin{document}\maketitle\end{document}

  29. Naslovna strana – primer sa više od jednog autora i slovima č, ć \documentclass{book}\author{Pera Peri\’c\\ISP Petnica\\Valjevo \and Mika Miki\’c\\PMF\\Beograd}\title{Jedna\v{c}ine} \date{}\begin{document}\maketitle\end{document}

  30. Vizulni prikaz prethodnog primera

  31. Parametri formatiranja strane 1 pt = 0.351mm 1 1 inč + \hoffset 2 1 inč + \voffset 3 \oddsidemargin = 22pt 4 \topmargin = 22pt 5 \headheight = 12pt Gornje zaglavlje 6 \headsep = 19pt 7 \textheight = 595pt 8 \textwidth = 360pt 9 \marginparsep = 7pt 10 \marginparwidth = 106pt 11 \footskip = 27pt \hoffset = 0pt \voffset = 0pt \paperwidth = 597pt \paperheight = 845pt

  32. Šta je rezultat rada sledećeg LaTeX dokumenta? \documentclass{article} \author{\bf Pera Peric \thanks{Sponzor rada: IBM}%naslov sa fusnotom \\Odsek za matematiku, Beograd\\[2mm] %prekid reda povecan za 2mm {\bf Ana Markovic}\\ Odsek za informatiku, Beograd } \title{PARCIJALNE JEDNA\v{C}INE} \date{\it Primljeno u \v{c}asopis 18.03.2010.} \begin{document} \maketitle Neka su parcijalno diferencijalne funkcije definisane izrazima \dots \end{document}

  33. Zadatak za Vas

  34. Izbor fonta i veličine slova Primer: \documentclass{article} \begin{document} \LaTeX sam bira font ali se font menja \it nekom komandom. Njihovo {\bf dejstvo} se moze ograniciti {\em zagradama}.\\ {\normalsize Matematika} = Matematika \\ {\large Matematika} vs Matematika\\ {\small Matematika} vs Matematika \end{document} • Standardna veličina osnovnog fonta je 10pt i ona se može promeniti navođenjem opcionog stila 11pt ili 12pt.

  35. Izbor fonta i veličine slova Komanda \normalsize bira font od 10pt, 11pt ili 12pt, zavisno od opcijenavedene u komandi \documentclass, a ostale komande proporcionalno povećavaju ili smanjuju osnovnu veličinu. \documentclass[12pt]{article} \begin{document} \LaTeX sam bira font ali se font menja \it nekom komandom. Njihovo {\bf dejstvo} se moze ograniciti {\em zagradama}.\\ {\normalsize Matematika} = Matematika \\ {\large Matematika} vs Matematika\\ {\small Matematika} vs Matematika \end{document}

  36. Izbor fontaKile->LaTeX->Font Styles Standardni font je ,,computer modern roman" (skraćeno ,,roman") i LATEX ga koristi ukoliko nije navedena komanda za izbor nekog drugog fonta. \documentclass{article} \begin{document} \ititalic \\ \bf bold face\\ \slslanted \\ \sf sans serif \\ \sc small caps \\ \tt typewriter \\ \rm roman \end{document}

  37. Malo složeniji primer % Preambula \documentclass[a4paper,12 pt,twocolumn]{article} \usepackage[serbian]{babel} % za dokumente na “srpskom” \usepackage{longtable} % za tabele koje se prostiru na više stranica \usepackage[dvips]{graphics} %za ukljucivanje slika \headheight 0mm \headsep 0mm \marginparsep 0mm \marginparwidth 0mm \oddsidemargin -15mm \evensidemargin 0mm \textwidth 160mm \textheight 230mm %%%%%%%%%% % Komentar %%%%%%%%%%

  38. % Pocetak dokumenta \begin{document} \thispagestyle{empty} % ostavlja praznim gornje i % donje zaglavlje strane \vspace{4cm} \begin{Huge} \begin{center} OPREZ!!! \end{center} \end{Huge} \bigskip \noindent KURS: PETNICA \\ VE\v{Z}BE: \noindent Ve\v{z}be \'{c}e biti u \v{c}etvrtak 27.07.2010.god. s po\v{c}etkom u 15:00 u ra\v{c}unarskoj u\v{c}ionici. \begin{flushright} JelenaHad\v{z}i-Puri\'{c} \end{flushright} \end{document}

  39. Vizualni prikaz primera

  40. Razmaci • Po pravilima engleskog jezika prvi red prvog pasusa iza naslova se ne uvlači, što nije po pravilima srpskog jezika. • Ako se na početak pasusa stavi komanda \indent prvi red će biti uvučen, • Komanda \noindent određuje da prvi red ne bude uvučen

  41. Horizontalni razmaciKile->LaTeX->Spacing->Space dobijaju se komandama \hspace{duzina}- ne daje razmak na početku i na kraju reda \hspace*{duzina}-daje razmak ma gde se nalazio, gde je dužina tačno određena dužina (može biti i negativna) koja može biti zadata npr. u mm, cm, pt (1 pt=0.351mm),... Horizontalni razmaci proporcionalni veličini fonta su: Komanda Veličina razmaka \, 0.167 em \enspace 0.5 em \quad 1 em \qquad 2 em 1 em ~širina slova M u tekućem fontu

  42. Vertikalni razmaci dobijaju se komandama \vspace{duzina} \vspace*{duzina} Koriste se još i komande \smallskip \medskip= 2x\smallskip \bigskip= 4x\smallskip Veličina razmaka koji se dobijaju ovim komandama zavisi od klase, a u najčešće korišćenim klasama je 3pt±1pt.

  43. Primer \documentclass{article} \begin{document} Neki tekst\\ Opet neki tekst\\ \hspace*{2cm}Udaljen pocetak novog reda.\\ Ovo je \hspace{2cm}razmak od 2cm.\\ Negativan razmak.\hspace{-6mm}.\\ Hor\,izontalan\qquad razmak. \end{document}

  44. Slova sa akcentima i specijalni znaci • matematički mod • lokalizacija: babel paket • široka paleta fontova

  45. Lokalna pisma • Slova nacinalnih abeceda kojih nema u engleskoj abecedi su tzv. slova sa akcentima (dijakritički karakteri) i ona se dobijaju zadavanjem komande koja postavlja akcenat na slovo. • Č se dobija kao \v{C} ili \v Cč se dobija kao \v{c} ili \v c • Ž se dobija kao \v{Z} ili \v Z • ć se dobija kao \'{c} ili \' c ili \'c

  46. Đ ili đ se dobija komandama \Dj ili \dj koje se prethodnoi definisu u preambuli kao\def \dj{d\kern-0.4em\char"16\kern-0.1em} \def \Dj{\mbox{\raise0.3ex\hbox{-}\kern-0.4em D}} PRIMER: \documentclass{article} \def \dj{d\kern-0.4em\char"16\kern-0.1em} \def \Dj{\mbox{\raise0.3ex\hbox{-}\kern-0.4em D}} \begin{document} \Dj or\dj e voli gro\v z\dj e. \end{document}

  47. Vežba Šta treba otkucati u .tex datoteci da bi se dobilo na štampaču: Žarko Čolić živi u Češkoj, a Bora Đorđević je iz Čačka.

  48. Da se podsetimo % '%' sluzi za komentare % Preambula \documentclass[12pt]{article} % klasa % kodna stranica \usepackage[cp1250]{inputenc} \usepackage[T1]{fontenc} \usepackage[serbian]{babel} \title{Primer Dokumenta} % Naslov \author{Pera, Mika, Laza} % Imena autora \date{}

  49. \begin{document} % kraj preambule i pocetak teksta. \maketitle% postavlja naslov. Ovo je primer ulazne datoteke. Pogledajte i rezultat koji \LaTeX generi\v{s}e.Eto kako mo\v{z}ete napisati jednostavan tekst.Možeš koristiti i srpska slova sa tastature: èæðšž ÈÆЊŽ \section{Obi\v{c}ni tekst} Kraj re\v{c}i i re\v{c}enica je ozna\v{c}en razmakom. Nema uticaja koliko se upi\v{s}e, jer 1=100. Kraj linije se broji kao razmak. \end{document}

More Related