Dr. sc. Milan Ivanović Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

1. EDUKATIVNI SEMINAR ZA NOVINARE RAZVOJNI POTENCIJALI MULTIETNIČKIH I POVRATNIČKIH SREDINA Gospić 8. - 10. ožujka 2012. g. PRETPOSTAVKE INTERAKTIVNOG ODNOSA VEĆINSKOG I MANJISKOG STANOVNIŠTVA U POVRATNIČKIM SREDINAMA Dr. sc. Milan Ivanović Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

2. Za razliku od životinja - ljudi se kreću i donose odluke u prostoru koje omeđuje (njihovo): a) znanje b) interesi c) emocije Kada je prostor znanja mali kod pojedinaca ili skupina ljudi moguće se manipulacije njihovim emocijama i interesima. Mnogo je primjera u prošlosti za ovu tvrdnju.

3. Prethodna razmatranja (1) Primjer 1: Rasprava o deviznom režimu početkom 80_tih a) Među najefikasnijim zemljama planske privrede = zNj b) Među najefikasnijim zemljama tržišne privrede = iNj Zaključak 1. Postavi pravila igre i oni postižu najbolje_moguće 2. Bilo koji sustav _ mi postižemo najmanje_moguće

4. Prethodna razmatranja (2) Primjer 2:Centar za mir Osijek - Projekt slušanja - Bosanska Posavina(1999. - 2002.) Novo Selo, Kolibe Gornje, Zborište - Istočna Slavonija (1999. - 2002.) Vukovar, Tenja, Beli Manastir, Berak − Glavna razlika u stavovima ne proizlazi iz etničke pripadnosti, već iz statusa koji je stvoren tijekom rata: osobe (a)koje su ostale; (b)koje su napustile selo pa su se vratile; (c)koje su se naselile, a tu nisu živjele ranije. - Dva preduvjeta suživota: 1) izravna državna akcija protiv ratnih zločinaca te saznanje o sudbini nestalih osoba; 2) društvene i ekonomske akcije razvoja zajednice.

5. (1999. - 2002.) Vukovar − Podizanje optužnica protiv ratnih zločinaca − Protok vremena − Zajednički projekti koji će otvarati radna mjesta Tenja − Komunikacija između djece različitih nacionalnosti − Organiziranje susreta s obje grupe − Inicijativu u pomirenju trebaju preuzeti mještani koji tijekom rata nisu izgubili nikoga od članova obitelji Beli Manastir − Podizanje optužnica protiv ratnih zločinaca − Uključivanje mještana u zajedničke aktivnosti izgradnje zajednice − Uspostavljanje lokalnog vijeća − Poboljšanje gradske infrastrukture − Potpora grupnim aktivnostima s ženama, djecom, mladima i starijim osobama − Iznalaženje mogućnosti za suradnju Berak −. Kažnjavanje ratnih zločinaca −. Aktivnosti psiho-socijalne potpore za traumatizirane mještane −. Društvene aktivnosti za djecu i mlade −. Dodatno obrazovanje učitelja

6. (1999. - 2002.) - I visoka razina neprorađene traume; Polovica anketiranih ima pesimističan stav prema budućnosti, naročito u odnosu na mlade. - To dominira atmosferom i nije dobra osnova za prosperitet. Nakon desetak godina: 1. Pitanje mira i sigurnosti je riješeno; 2. Najveće su teškoće vezane uz egzistenciju

7. Prethodna razmatranja (3) Primjer 3: Fraktalna geometrija Fraktal je geometrijski oblik sličan samom sebi u različitim mjerilima; (fraktalno 'sebi slično‘ ) * * * FRAKTALNOST u svim područja života i rada i na svim razinama društvene_državne organizacije u nas Problemi funkcioniranja - Privreda - Školstvo - Znanost - Zdravstvo - Sport - Pol.stranke - Elita/Vjerodostojnost - Tolerancija - Javnost - Javni interes - Strategija - Pravni okvir - Povjerenje građana Međusobno u institucije društva u institucijedržave - Volonterstvo - Etnička distanca Razine organizacije - Mjesni odbori - Općine_gradovi - Županije - Država

8. 2. INTERAKTIVNI SUSTAV Interaktivni sustav = tri međusobno povezana ciklusa,produktivni, reduktivni i destruktivni; to pomaže shvatiti odnose između pojedinih elemenata. Kada se razumije interaktivni sustav - može se primijeniti znanje u cilju aktiviranja potencijalne energije pojedinih elemenata i njihovih ciklusa te stvoriti pozitivno okruženje za razvoj. Produktivni (kreativni) ciklus elemenata ima spiralni rast u kružnom toku; pojedini element jača energiju slijedećeg kao harmonična interakcija koja stvara pozitivnu atmosferu Reduktivni ciklus elemenata suprotan je produktivnom; On je također kružnog toka, a pojedini element reducira ili kontrolira onaj slijedeći. Destruktivni ciklus - pojedini element uništava neki drugi, tj. stoji s njim u potpunoj suprotnosti.

9. 3. STANJE_PRAKSA 3.1. ELITE U DRUŠTVU - Elita je vladajuća povlaštena ili u nekim elementima nadmoćna društvena grupa koja ima utjecaj, kontrolu - vlast nad nekim područjima društvenog života, u društvu_državi. - Svoju moć i utjecaj elite imaju na temelju vlasništva, vlasti, znanja, tradicije i_ili simboliziranja određenih vrijednosti. - Na osnovu toga razlikuju se: politička, društvena, financijska, akademska, tehnološka, vjerska i druge elite.

10. Elita ima • - Veliki horizont(7 koraka unaprijed) • Moralnu čistotu • Javno djelovanje • Štiti javni(nacionalni)interes • Principijelnost • Vjerodostojnost • U razvijenom društvu postoji više • elita koje se međusobno nadmeću • u borbi za društvenu moć i • povlašteni društveni položaj; osim političkih tu su i: gospodarske elite, sindikalne, vojne, kulturne, znanstvene, obrazovne i druge elite . Kada se vodeće osobe u svim područjima u nas analiziraju prema gornjim kriterijima – utvrdit će se da nemamo elite, već - samo osobe na čelu tih sektora – koje su tamo dospjele zbog toga što naše društvo nije uravnoteženo (godinama se bavi nebitnim samo_nametnutim problemima .

11. 3.2. TOLERANCIJA Tolerancija - označava uravnoteženi društveni odnos među ljudima u kojem ljudi prihvaćaju pravo drugoga da bude različit (dok ne ugrožava prostore slobode) ne tražeći rješenje konflikta. dva ključna problema: - nužnost samo-svladavanja - odnos brige za drugoga Tolerancija u RH: izražene manifestacije netolerancije u društvu u svim segmentima; prema etničkom kriteriju, vjerskom, rodnom, spolnom, stranačkom . . .

12. 3.3. JAVNOST Javnost =skup svih građana koji svoju pažnju usmjeravaju na pitanja koja su u tom trenutku od javnog interesa. 1. Postojanje niza normi koje osiguravaju da djelovanje državnih organa bude otvoreno uvidu građana 2. Postojanje institucija autonomnog djelovanja i komunikacije građana 3. Postojanje političkih prava građana U tranzicijskim društvima = manipulacije i dirigiranje javnošću - (partijski dirigirana)JAVNOST iz socijalističkog razdoblja u procesu tranzicije u RH nije se razvijala u građanskom smjeru kao kod uspješnijih zemalja u tranziciji

13. 3.4. JAVNI INTERES • Zajednički interes • Privatni interes • * * * • - Javni interes mora biti javno registriran (usvojen u nekom javnom dokumentu i dostupan javnosti) • Sukob interesa • Javni interes(JI)je u RH od prvih dana tranzicije ugrožavan i destruiran pred naletomnetransparentnih privatnih interesa(NPI). • 3 x 10 cm NPI = - 200 cm JI

14. 3.5. SOCIJALNA KOHEZIJA Sve su društvene pojave međusobno (više-manje) povezane. Jedan od najvažnijih elemenata (dobrog) funkcioniranja (uređenog) društva je socijalna kohezija.

15. socijalna kohezija = nezavisna varijabla _ generira efekte, ili je ona zavisna varijabla, kao rezultat akcija u jednom ili više područja društvenog života. • grupa definicija polazi od nezaposlenosti, siromaštva, dohodovne nejednakosti, socijalne isključenosti i isključenja iz informacijskog društva; ova vrsta definicija smatra ekonomske i društvene prijetnje važnijima od političkih i kulturnih elemenata. Ovom su gledištu bliske definicije kojima se služe OECD-a, EU. • Drugi pristup polazi od uvjerenja da kohezivno društvo sadržava visok stupanj društvene interakcije unutar zajednica i obitelji. Za Svjetsku Banku, gusta i isprepletena mreža društvenih institucija i građanskog angažmana će generirati ekonomski i društven razvoj i smanjiti siromaštvo; bit će učinkovitije nego slabe mreže. • Treće definicije polaze od koncepta pripadnosti nekoj zajednici, kulturnim vrijednostima, prostornoj mobilnosti i sl.

16. Mjerenje socijalne kohezije u Slavoniji i Baranji - 2005.g.

21. 3.6. PRAVNI OKVIR • - Procesi tranzicije • - Procesi EU integracija • - Sukob interesa • - Zakon o nacionalnim manjinama • . . . • . . . • . . . • Pravni sustav (relativno) usklađen s EU. . .

22. 4. PRETPOSTAVKE INTERAKTIVNOG ODNOSA VEĆINSKOG I MANJISKOG STANOVNIŠTVA U POVRATNIČKIM SREDINAMA - Elita/vjerodostojnost - Tolerancija - Javnost - Javni interes - Strategija - Pravni okvir - Povjerenje građana: Međusobno u institucije društva u institucijedržave - Volonterstvo - Etnička distanca

23. 5. DRUŠTVENI OKVIR • Društvo se izgrađuje s naglaskom na «botom – up» • Regionalni koncept s principom supsidijarnostije prevladavajući model uređenja državnih i javnih poslova te društvenog djelovanja. kod svih demokratskih i vrlo efikasnih država/društava. • Zbog otežavajućih okolnosti ratnih razaranja i promašaja u vođenju procesa tranzicije i privatizacije u Hrvatskoj – izbor i odlučna provedbamodela civilnog društva je više nego značajna – presudna čak za Hrvatsku(koja mora nadoknaditi propušteno proteklih godina.)

24. Svaki se društveni sistem reproducira ostvarujući četiri temeljna preduvjeta: • a) ADAPTACIJU prema prirodnoj okolini putem organizacije privređivanja; • b) unutrašnju INTEGRACIJU sistema putem nor-mativnog poretka(običaji i pravne norme) koji se oblikuje kao sistem pozitivnog prava i određeni poredak vlasti; • c) definiciju HIJERARHIJE društvenih ciljeva i načina njihova ostvarivanja koju uspostavlja politički autoritet; • d) održavanje dominantnog KULTURNOG OBRASCA vrijednosti, kojim se reproducira temeljni "vrijednosni konsenzus" kao osnova društvene stabilnosti.

25. MOBILIZACIJA U ZAJEDNICI • KUMULACIJA IDENTITETA • (slično se povezuje sa sličnim) • KOMPLEMENTARNOST RAZLIKA • (različitosti se međusobno dopunjuju) • KONKURENCIJA • (natjecanje ideja, prijedloga i programa) • AKTIVNO SLUŠANJE • - KONFLIKT MENADŽMENT

26. GOSPODARSTVO ČETIRI SEKTORA GRAĐANSKOG DRUŠTVA PROFIT CIVILNO DRUŠTVO SLOBODA OBITELJ DRŽAVA PRIVATNOST ZAKON

27. 5. STRATEGIJA(prospektivno planiranje) • Scenarij “A” (Tofler _ “Šok budućnosti” ... “Slavonski šok prošlosti”) • 2020. • visok BDP u RH – članici EU • visok BDP u Slavoniji – razvijenoj regiji u Hrvatskoj • visoka kvaliteta života – kao danas u Austriji • Forum udruga Slavonije – kao danas u Nizozemskoj • 2015. • … • … • 2010. • … • … • 2007. • … * * * Kalea: ne mogu se složiti s tom pojavom u svojoj sredini;