1 / 33

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA. P03: “ Ricardova teorija komparativnih prednosti ” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić. Klasične teorije vanjske trgovine. Teorija apsolutnih prednosti - A. Smith Teorija komparativnih prednosti - D. Ricard o Teorija recipročne potražnje - J.S.Mill

hoshi
Télécharger la présentation

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA P03: “Ricardova teorija komparativnih prednosti” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić Ricardova teorija komparativnih prednosti

  2. Klasične teorije vanjske trgovine • Teorija apsolutnih prednosti - A. Smith • Teorija komparativnih prednosti - D. Ricardo • Teorija recipročne potražnje - J.S.Mill • Heckscher-Ohlinova teorija – E.Heckscher i B.Ohlin Ricardova teorija komparativnih prednosti

  3. Teorije komparativnih prednosti • Ricardova teorija – razloge specijalizacije i razmjene traži u različitoj produktivnosti proizvodnih faktora. • Heckscher-Ohlinova teorija -razloge za specijalizaciju i razmjenu vidi u različitoj relativnoj raspoloživosti proizvodnih faktora u pojedinim zemljama. Ricardova teorija komparativnih prednosti

  4. Pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti • Jedini proizvodni faktor u procesu proizvodnje je rad • Ukupna količina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identične • Rad je savršeno mobilan između alternativnih proizvodnji unutar zemlje • Rad je potpuno nemobilan među državama (zato se plaće razlikuju-različita proizvodnost rada) • Cijena proizvoda utvrđuje se na osnovi uloženog rada • Razina tehnologije je data i razlikuje se između dvije zemlje • Postoji puna zaposlenost • Postoji savršena konkurencija na međunarodnom tržištu • Zanemaruju se transportni troškovi Ricardova teorija komparativnih prednosti

  5. Ricardova teorija komparativnih prednosti • Konstantni prinosi • Opadajući prinosi Ricardova teorija komparativnih prednosti

  6. Ponovimo.. • Što ako jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnja oba dva dobra? Određujemo komparativne prednosti zemalja kroz usporedbu relativnih produktivnosti rada u proizvodnji obaju dobara u dvije zemlje Ricardova teorija komparativnih prednosti

  7. Ricardova teorija komparativnih prednosti - konstantni prinosi • Pretpostavimo da zemlja A raspolaže s 10 jedinica rada LA=10, a zemlja B s 20 jedinica rada LB=20. • Odredite maksimalnu količinu proizvodnje dobara u obje zemlje uvažavajući tehnička ograničenja proizvodnje! Ricardova teorija komparativnih prednosti

  8. Tehničko ograničenje proizvodnje Ograničenje rada ovisi o: • Količini raspoloživog rada • Koeficijentima utroška rada po jedinici proizvodnje (input-output koeficijenti) aLX* X+ aLY * Y≤ L Ricardova teorija komparativnih prednosti

  9. Moguća proizvodnja uz LA=10 i LB=20: Ricardova teorija komparativnih prednosti

  10. Krivulja proizvodnih mogućnosti zemalja A i B uz konstantne prinose Y Y Zemlja A Zemlja B 100 100 Y1 80 80 60 60 Y1 Q2 Q2 40 40 Q1 Q1 20 20 X1 X1 0 20 40 60 80 100 X 0 20 40 60 80 100 X Ricardova teorija komparativnih prednosti

  11. Odnosi cijena (granična stopa transformacije) • Koliko treba zemlja A smanjiti proizvodnju dobra Y da bi se oslobodili proizvodni faktori za proizvodnju dodatne jedinice dobra X. Što je sa zemljom B? Ricardova teorija komparativnih prednosti

  12. Autarkija i međunarodna razmjena • U autarkiji krivulja proizvodnih mogućnosti predstavlja ujedno i granicu maksimalne potrošnje dobara X i Y u svakoj zemlji. • Međunarodna razmjena omogućuje da granica maksimalne potrošnje bude izvan krivulje proizvodnih mogućnosti. • Specijalizacija zemlje u proizvodnji dobra u kojem ima komparativnu prednost moguća je ako je odnos razmjene dobara u vanjskoj trgovini u intervalu odnosa cijena tih dobara u svakoj zemlji. Ricardova teorija komparativnih prednosti

  13. Utjecaj međunarodne razmjene na mogućnost potrošnje Zemlja A Zemlja B Y Y 100 100 80 80 I2 60 60 FA (50,50) I1 40 40 EA FB (40,30) (50,30) EB (30,20) I2 20 20 I1 0 20 40 60 80 100 X 0 20 40 60 80 100 X Ricardova teorija komparativnih prednosti

  14. Utjecaj međunarodne razmjene na mogućnost potrošnje • Pretpostavimo da se prije razmjene u zemlji A proizvode i troše količine X i Y označene točkom EA gdje je XA=40 i YA=30. • Analogno tome, u zemlji B se proizvodi i troši 30 jedinica X i 20 jedinica Y označeno točkom EB. • Budući da zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B u dobru Y, specijalizacijom u proizvodnji dobra u kojem imaju komparativne prednosti moguće je da svaka zemlja razmjenom ostvari veću potrošnju. • Nove točke potrošnje koje leže izvan krivulje transformacije su FA i FB Ricardova teorija komparativnih prednosti

  15. Utjecaj međunarodne razmjene na mogućnost potrošnje • Pretpostavimo da odnos relativnih cijena dobara u razmjeni iznosi jedan • Zemlja A će izvoziti 50 X, a zauzvrat uvoziti 50Y iz zemlje B. Pri tome će trošiti 50 X i 50Y. • Zemlja B će izvoziti 50Y, a zauzvrat uvoziti 50X. Pri tome će trošiti 50X i 30Y. • Uslijed razmjene povećala se potrošnja u obje zemlje te je veća nego u situaciji autarkije Ricardova teorija komparativnih prednosti

  16. Određivanje područja autarkije i razmjene • Područje razmjene između zemalja se prikazuje pomoću grafikona obostrano probitačne razmjene • Da bi do razmjene došlo odnosi cijena među zemljama se moraju razlikovati • Što je veća razlika u relativnim cijenama dobara u dvije zemlje, veća je obostrano probitačna razmjena • Ako se odnosi razmjene ne nalaze u intervalu obostrano probitačne razmjene zemlje će ostati u stanju autarkije Ricardova teorija komparativnih prednosti

  17. Određivanje područja autarkije i razmjene Y (PX/PY ) B=2 5 4 područje autarkije zemlje B 3 Područje uzajamne probitačne razmjene (PX/PY ) A=1/2 2 područje autarkije zemlje A 1 0 1 2 3 4 5 X Ricardova teorija komparativnih prednosti

  18. Autarkija i međunarodna razmjena • Što bi se desilo kad bi odnosi cijena u zemljama A i B bili jednaki? Ako su relativne cijene dobara u dvije zemlje jednake komparativne prednosti se ne mogu odrediti i neće doći do razmjene. Ricardova teorija komparativnih prednosti

  19. Ukupna (svjetska) proizvodnja dobra X i Y prije i poslije specijalizacije : Proizvodnja prije specijalizacije Proizvodnja poslije specijalizacije • Zapažanje: Zemlja A prije specijalizacije u proizvodnji X koristi 4 jedinice rada, a u proizvodnji Y 6 jedinica rada, zemlja B u proizvodnji X koristi 15 jedinica rada, a u proizvodnji Y 5 jedinica rada. Ricardova teorija komparativnih prednosti

  20. Ricardova točka i točka inverzne specijalizacije F(100,80) Ricardova točka – točka maksimalne svjetske proizvodnje I (40,50) točka inverzne specijalizacije E (70,50) situacija autarkije Uočava se da je Ricardova točka optimalno stanje dok je stanje autarkije bolje od situacije inverzne specijalizacije. Ricardova teorija komparativnih prednosti

  21. Y 140 Koristi od međunarodne razmjene G 130 120 100 F (100,80) 80 60 I (40,50) E (70,50) 40 20 H 0 20 40 60 80 100 120 140 X Ricardova teorija komparativnih prednosti

  22. Koristi od međunarodne razmjene • 0G predstavlja ukupnu svjetsku proizvodnju dobra Y dok 0H predstavlja ukupnu svjetsku proizvodnju dobra X • GFH predstavlja krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja u skladu s komparativnim prednostima, dok GIH predstavlja krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uz obrnutu specijalizaciju Ricardova teorija komparativnih prednosti

  23. Ricardova teorija - opadajući prinosi • Zakon opadajućih prinosa – povećanjem ulaganja varijabilnog proizvodnog faktora njegova granična produktivnost opada • GST raste - za proizvodnju dodatne jedinice dobra X mora se sve više smanjivati proizvodnja dobra Y • Krivulja proizvodnih mogućnosti je konkavna prema ishodištu Ricardova teorija komparativnih prednosti

  24. Ricardova teorija - opadajući prinosi • Proizvodnja je određena točkom u kojoj je krivulja odnosa cijena tangenta na krivulju proizvodnih mogućnosti • Da bi do razmjene došlo potrebno je da su odnosi cijena različiti • Specijalizacija u proizvodnji je nepotpuna odnosno ne proizvodi se maksimalna količina jednog dobra • Točke potrošnje leže iznad krivulje PPF pri čemu obje zemlje imaju koristi od razmjene Ricardova teorija komparativnih prednosti

  25. Krivulja transformacije kod opadajućih prinosa Y Y Zemlja A Zemlja B PX/PY=1 100 100 80 80 FB CA (50,60) (20,70) 60 60 PX/PY=1/2 I2 EB CB 40 40 (35,50) (60,30) I1 EA I1 (60,40) I2 20 20 FA (90,20) PX/PY=2 PX/PY=1 0 20 40 60 80 100 X 0 20 40 60 80 100 X Ricardova teorija komparativnih prednosti

  26. Krivulja transformacije kod opadajućih prinosa pX/pY=1/2 • Uz odnos cijena u zemlji A, proizvodnja se nalazi u točki EA i iznosi 60 jedinica X i 40 jedinica Y. • Uz porast relativne cijene dobra X dolazi do promjene optimalne količine proizvodnje i veće proizvodnje dobra X koja sada iznosi 90X i 20Y. • Uz odnos cijena u zemlji B, proizvodnja se nalazi u točki EB i iznosi 35 jedinica X i 50 jedinica Y. • Uz porast relativne cijene dobra Y dolazi do promjene optimalne količine proizvodnje i veće proizvodnje dobra Y koja sada iznosi 20X i 70Y. pX/pY=2 Ricardova teorija komparativnih prednosti

  27. Trokuti razmjene – veličina i struktura razmjene Y Y Zemlja B Zemlja A PX/PY=1 100 100 80 80 I1 FB I2 CA (50,60) (20,70) 60 60 I2 EB 40 40 (35,50) I1 EA CB (60,30) B (60,40) A 20 20 FA (90,20) PX/PY=1 0 20 40 60 80 100 X 0 20 40 60 80 100 X Ricardova teorija komparativnih prednosti

  28. Trokuti razmjene – veličina i struktura razmjene • Odnos cijena koji je probitačan za obje zemlje u razmjeni je jedan • Trokuti razmjene predstavljaju grafički ukupne koristi od razmjene • Razlikuju se dva efekta: efekt specijalizacije (povećanje proizvodnje dobra u kojem imamo komparativnu prednost) i efekt razmjene koji je predstavljen trokutima razmjene Ricardova teorija komparativnih prednosti

  29. Trokuti razmjene – veličina i struktura razmjene • Zemlja A razmjenjuje 40 dobara X za 40 dobara Y zemlje B. Tada je njezina potrošnja određena točkom CA pri čemu troši 50X i 60Y. • Zemlja B razmjenjuje 40 dobara Y za 40 dobara X zemlje A. Tada je njezina potrošnja određena točkom CB pri čemu troši 60X i 30Y. Ricardova teorija komparativnih prednosti

  30. Razmjerno rastući prinosi • Proizvodnja raste iznadproporcionalno ako se svi inputi povećavaju proporcionalno • Veća podjela rada i specijalizacija povećavaju produktivnost • Krivulje proizvodnih mogućnosti je konveksna prema ishodištu • Zemlje A i B mogu profitirati čak i ako su im krivulje PPF i krivulje indiferencije jednake Ricardova teorija komparativnih prednosti

  31. Y Razmjerno rastući prinosi TY Z2 Z1 C Y E PX/PY 0 X TX X Ricardova teorija komparativnih prednosti

  32. Razmjerno rastući prinosi • Zemlje A i B imaju jednake krivulje transformacije i indiferencije, zato su im odnosi cijena u autarkiji jednaki • Razlozi za postojanje rastućih prinosa se ogledaju u: postojanje monopola, intra industrijska trgovina, diferencijacija proizvodnje i ekonomija obujma. Ricardova teorija komparativnih prednosti

  33. Ricardova teorija komparativnih prednosti

More Related