1 / 28

Telekomunikacijska industrija

Telekomunikacijska industrija. Milan deskar-škrbić Ivana ercegovac Marijana klišanin. 20. siječanj 2012. Uvod. snažan razvoj u protekla dva desteljeća digitalizacija, informatizacija, internetizacija, razvoj novih tehnologija (npr. smart phone)

ifeoma-santiago
Télécharger la présentation

Telekomunikacijska industrija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Telekomunikacijska industrija Milan deskar-škrbić Ivana ercegovac Marijana klišanin 20. siječanj 2012.

  2. Uvod • snažan razvoj u protekla dva desteljeća • digitalizacija, informatizacija, internetizacija, razvoj novih tehnologija (npr. smart phone) • promjena tržišnih uvjeta – razbijanje monopola • promjena legislativa u SAD i EU (npr. Telecommunications Act 1996) • fiksna telefonija, mobilna telefonija, digitalna i satelitska televizija, internetska-video telefonija • orijentacija na ekonomske karakteristike i ekonomsku ulogu telekomunikacijske industrije (monopol, ljudski kapital...) • uloga monopola

  3. Rast telekomunikacijske industrije

  4. Malo povijesti • SAD – razvoj modernih telekomunikacija • 1837. prvi komercijalni telegraf – Morse °& Henry • 1866. prvi prekooceanski telegraf • 1876. Bell – telefon • Bell Telephone Company  American Telephone % Telegraph (AT&T) • razvoj snažnog monopola • 1901. – prvi radio (Nikola Tesla 1839.) • 1927./1929. prva televizija • razvoj računalnih mreža i interneta 1960-ih i 1970-ih • ARPANET 1981. – prvi moderniji mrežni sustav

  5. Telekomunikacije – prirodni monopol? • 19. st. – državna pošta VS privatne poštanske i telegrafske kompanije (skupe i ograničenog dometa) • krajem 19. st. AT&T – prvi veliki regulirani monopol • regulirane cijene u zamjenu za političku zaštitu od konkurencije • preko 70 godina monopolističkog položaja • 1960.-1990. – postepena liberalizacija telekomunikacijskih usluga • snažan razvoj tehnologije • nekoliko regulatora i smanjivanje prepreka za ulazak • 1996. snažan antimonopolski zakon u telekomunikacijskoj industriji – American Telecommunication Act • velika uloga razvoja interneta i bežićnih mreža

  6. Udio prihoda u BDP-u

  7. Telekomunikacije i ekonomski razvoj (I) • velika uloga u procesu globalizacije • “globalno selo” • outsourscing – snažan razvoj Indije 1990ih • snižavanje troškova komunikacije i poslovanja • utjecaj na razvoj novih industrija • snažan razvoj financijskih tržišta • “knowledge-sharing” – World Knowledge • razvoj znanosti • veća informiranost • predmet politoloških i socioloških istraživanja

  8. Telekomunikacije i ekonomski razvoj (II) • empirijska istraživanja započinju 1960ih • veliki broj istraživača pronašao čvrstu i pozitivnu korelaciju između razvoja telekomunikacija i ekonomskog rasta • Jipp, 1963; Hardy, 1980; Moss, 1981; Saunders et al., 1994; Lichtenberg, 1995; Greenstein & Spiller, 1996 • kauzalnost? • profitabilne javne investicije – relevantan faktor rasta • signifikantniji utjecaj u razvijenijim zemljama (viši stupanj apsorpcije) • telekomunikacije i rast –dvosmjerna veza • 30 industrijaliziranih zemalja i 25 zemalja u razvoju • utjecaj na ekonomski rast • redukcija troškova komunikacije, interakcije i poslovanja • širenje tržišta • novi proizovdni procesi (npr. just in time) • kompleksniji menadžment • multinacionalne kompanije • organiziranije tržište kapitala

  9. Time-saving effect

  10. Telekomunikacije i ekonomski razvoj (III) • posljednjih 10ak godina razvoj sofisticiranijih ekonometrijskih metoda i statističkih softwera omogućuje postizanje statistički signifikantnijih rezultata Shiu, A. i Lam, P.L. (2006.) • dinamička panel analiza • uzorak 105 zemalja u periodu 1980.-2006. – 2730 opservacija! • razvijene zemlje: dvosmjerna veza • zemlje u razvoje: jednosmjerna veza od BDP-a prema telekomunikacijama • policy recommendations za zemlje u razvoju • viša ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu • liberalizacija tržišta telekomunikacijskih operatera • nije jedan od ključnih faktora rasta TFP-a • moć apsorpcije • ulaganja u obrazovanje i trening – ljudski kapital Shiu, A.; Lam, P.L.: Causal Relationship between Telecommunications and Economic Growth: A Study of 105 Countries; Hong Kong University Paper, June 2008.

  11. Telekomunikacije i ekonomski razvoj (IV) Waverman, L.; Meschi, M.; Fuss, M. (2005.) • analiza uloge telekomunikacija u zemljama u razvoju • Social Overhead Capital (SOC) i ekonomski rast • cross-section analiza • uzorak od 22 zemlje 1995. i 2003. • proxy varijabla: stupanj penetracije i difuzije mobilne telefonije • zemlje s nižim stupnjem penetracije i difuzije mobilne telefonije ostvaruju niže stope rasta • prema hipotezi Barro i Romer – ulaganja u ljudski kapital imaju visoki povrat, ali i opadajuće prinose • konvergencija ovisi i o kvaliteti i dostupnosti telekomunikacijske infrastrukture Waverman, L.; Meschi, M.; Fuss, M.: The Impact of Telecoms on Economic Growth in Developing Countries; AEA, 2006.

  12. Stupanj penetracije mobilne telefonije

  13. Literatura Shiu, A.; Lam, P.L.: Causal Relationship between Telecommunications and Economic Growth: A Study of 105 Countries; Hong Kong University Paper, June 2008. Waverman, L.; Meschi, M.; Fuss, M.: The Impact of Telecoms on Economic Growth in Developing Countries; AEA, 2006.

  14. Telekomunikacijska industrijau Hrvatskoj

  15. Liberalizacija tržišta 2003. Zakon o telekomunikacijama • 1. korak prema liberalizaciji tržište • usuglašavanje sa standardima EU • zaštita korisnika telekom usluga • kraj monopola u fiksnoj telefoniji i duopola u mobilnoj dolaskom konkurencije • osnivanje jedinstvenog regulatornog tijela Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAKOM) • DJELOKRUG – upravljanje radiofrenkvecijskim spektrom, rješavanje problematike radio-telekomunikacijske terminalne opreme, suradnja s inozemnim regulatornim tijelima u telekomunikacijama, te obavljanje stručnog nadzor nad pružanjem telekomunikacijskih usluga. • CILJ - osigurati uvjete za održivo tržišno nadmetanje u segmentu telekomunikacija, na dobrobit gospodarstva i svih građana RH.

  16. Fiksna telefonija prije liberalizacije • Isključivi pružatelj usluga bio je HPT (HT) - monopol • Vrlo visoke cijene postojećih usluga • Ograničeno uvođenje novih usluga • postojao samo ISDN i analogni pristup Internetu • veliki raskorak u odnosu na Europu

  17. Internet prije liberalizacije • 1991. službeno je započelo uvođenje interneta u RH • početak rada Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet, 1. pružatelja internet usluga (Internet Service Provider - ISP) kod nas, sljedećih nekoliko godina i jedini • studeni 1992. - uspostavljena prva međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetova računala u Zagrebu povezala s Austrijom. Time je RH povezana na internet. • Pojavljuje se nekoliko vrlo malih pružatelja, zanemariv udio (Iskon, GlobalNet i sl.)

  18. Mobilna telefonija prije liberalizacije • 1990. 1. NMT mobilna mreža CRONET (099), popularni Mobitel • Sporo uvođenje novih tehnologija - 1997. GSM • 1999. dolazak prvog konkurenta - VIPnet • Slijedi daljnje širenje GSM mreže, HT još uvijek u povlaštenom položaju • Neposredno prije početka liberalizacije Vipnet zauzima 50,3% tržišta mobilne telefonije – duopol

  19. Fiksna telefonija i Internet poslije liberalizacije • Kraj 2007. – tržišni udjeli u fiksnoj telefoniji: • 88% T-HT, • 12% svi ostali operateri (Optima je vodeći alternativni operater) • Spor T-HT-a i Republike Hrvatske oko vlasništva infrastrukture • problem s tajnim ugovorima prilikom prodaje Deutsche Telekomu • Lipanj 2006. – T-HT kupuje Iskon (2. najveći pružatelj Internet usluga) – dvojbena odluka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja • posljedica: otežano djelovanje alternativnih operatera – diktiranje cijene – korak unazad • Uvođenje vlastite infrastrukture od strane alternativnih operatera (skupa investicija – potreban veliki kapital, dugoročna isplativost) • Zadnjih godina došlo je do velikog širenja širokopojasnog pristupa Internetu (ADSL) zbog snižavanja cijene – T-HT i Iskon tržišni predvodnici (prikriveni monopol zbog istog vlasnika)

  20. Glavni telekomunikacijski operatori u Hrvatskoj Operatori u nepokretnoj ( fiksnoj ) mreži Udio operatera obzirom na broj korisnika 10 komercijalnih operatera • HT , Amis Telekom, B.NET Hrvatska,H1 Telekom, Iskon, Metronet, Optima Telekom, Primatel, VIPnet, Voljatel • 1.593.794 ukupno korisnika • 42,07 % gustoće • 589.380 prenesenih brojeva (rujan 2011.)

  21. Broj korisnika širokopojasnog pristupa internetu • Konstantno pozitivan trend • Za dinamiku ovog dijela tržišta najzaslužniji su: • povoljniji omjer cijena i kvaliteta usluge, • povećana dostupnost Interneta • stalno rastuća svijest korisnika o Internetu kao izvoru poslovnih, zabavnih i inih informacija

  22. Mobilna telefonija nakon liberalizacije • 1999. - na tržište ulazi VIPnet • početak uvođenja novih usluga (GSM mreža – SMS, WAP itd.) • početak velikog povećanja broja korisnika mobilne telefonije • 2001. - Deutsche Telekom postaje većinski vlasnik HT-a (rebranding u T-HT 2004.) • 2005. - 3. mobilni operater Tele2 • snižavanje cijena za više od 50% • problemi: vrlo mala infrastruktura i ograničene usluge) • Nakon prvih 9 mjeseci 2008: • T-mobile 46,4%, VIPnet 42,4% tržišnog udjela, Tele2 11,2% • Značajan napredak nakon liberalizacije – vrlo profitabilno područje telekomunikacijske industrije u RH - 120% penetracija tržišta! , ali i u cijelom svijetu • Inovativnost usluga i aplikacija – SMS placanje parkinga, ZET karata i sl.

  23. Glavni telekomunikacijski operatori u Hrvatskoj Operateri u pokretnoj ( mobilnoj ) mreži Udio operatera obzirom na broj korisnika 3 komercijalna operatora: • HT, VIPnet, TELE2 • 5.422.339 korisnika • 126,38 % gustoće • 269.865 prenesenih brojeva (2011.)

  24. Telekomunikacijske usluge - ukupno Izvor: Državni zavod za statistiku RH

  25. Današnji stanje telekomunikacija - najave Revolucija u svijetu • najveći rast i motor cijelog tržišta telekomunikacija postao je brzi internet i usluge koje se na njega nadopunjuju • uvođenjem4.generacijemobilnemrežeinternetskiprometnamobitelimapostajevećinegonaračunalima, podacipostajudostupniuvijekisvuda, štopotpunomijenjanačinživota s tehnologijom • gotovosvimobilnioperateri nude flat-tarifezapristupmobilnom internet • analitičarimobilnihifiksnihoperateradiljemsvijeta- prviput mobilni internet nadvladaofiksni Hrvatska • američkatelekomunikacijskakompanijaVelaTelplaniragraditinovunacionalnubežičnuširokopojasnumrežukojomćekonkuriratiHTu iVIPnetu • plan –ožujku 2012.- 1. faza završena,spajanje prvih korisnikananovumrežu • VelaTel - bit će to 1.komercijalna4G mreža u Hrvatskoj(kombiniraWimaxi LTE tehnologiju)

  26. Današnji stanje telekomunikacija - najave • Širokopojasni internet • Hrvatska - gustoća oko 18% - zemlje EU u prosjeku oko30% • nova Strategija razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Hrvatskoj od 2012. do 2015. godine • Cilj - prevladati digitalni jaz između većih gradova i ruralnih sredina koje su ostale daleko od blagodati brzog pristupa internetu • Smanjenje cijena • u Europi prosječna cijena 1Mbps (megabita u sekundi) oko 17 kuna, • u Hrvatskoj gotovo 100 kuna. • Povecanje prosječne brzine interneta • Najbrži internet skandinavske zemlje - Finska 22 Mbps, Švedska 18,2 Mbps • Hrvatska 2 Mbps • Fiksnamreža – pad broj korisnika – prelazak na mobilnu mrežu • Paketi telekomunikacijskih usluga – veći broj korisnika paketa i veća ponuda paketa od strane operatera

  27. Prepreke razvoju telekomunikacija Problemi telekom operatera (investitora) • HAKOM daje prekratke rokove za usvajanje europskih zakonodavnih regulativa • nestalnost odluka koje država donosi - takva praksa onemogućuje dugoročno planiranje • porez na usluge mobilne telefonije danas iznosi 29% • 2009.-2012. uveden tzv. mobilni harač, krizni porez • 2012. najava ponovnog uvođenje poreza od 6% na prihod od mobilne telefonije, SMS i MMS poruka • Smatraju da ih država u odnosu na druge industrije diskriminira i direktno destimulira investicije • Primjer HTa • prije krize - ulaganje u infrastrukturu iznosilo 18% bruto prihoda • 2010. – smanjenje ulaganja za 500 milijuna kuna • rezultira – smanjenjem ulaganja u najnapredniju infrastrukturu i smanjenjem broja zaposlenih • zahtjevi operatera - ukidanje poreza u cilju oslobađanja investicijskih sredstava za razvoj optičke i LTE mreže

  28. Zaključak • liberalizacija je snažno povećala telekomunikacijski promet zbog čega operateri moraju ulagati u usko grlo postojeće telekomunikacijske infrastrukture • Broj prenesenih brojeva u pokretnoj i fiksnoj mreži se znatno povećao • Udio HTa kao operatera nepokretnih mreža s obzirom na broj korisnika je po prvi put krajem 2011. pao ispod 60% • zajedničko korištenje infrastrukture se stabiliziralo • osigurana budućnost digitalnih elektroničkih medija • rast širokopojasnog pristupa je postao zamjetan • usluge dosegle europski standard •  IPTV (Televizija utemeljena na internetskom protokolu) • Od približno 1.5 milijuna kućanstava s TV uređajem u RH trenutno oko 40% koristi televizijske usluge nekog od kabelskih, IPTV ili satelitskih operatora. • Očekuje se stabilan rast novih IPTV korisnika. • Kada se zbroji i oduzme očito je da Hrvatska napreduje u smislu mobilnih tehnologija i općenito širenja IT-a

More Related