Željko Jerneić Begovo Razdolje, 3.-5. svibnja, 2007.

1. Financiranje sveučilišta: Zakon, statuti, pravilnici I. seminar: Učinkovitost postojećih organizacijskih modela s obzirom na stupanj funkcionalne integriranosti pojedinog sveučilišta Željko Jerneić Begovo Razdolje, 3.-5. svibnja, 2007.

2. Osnovni propisi koji reguliraju financiranje sveučilišta • Zakon o znanosti i visokom obrazovanju • Statuti pojedinih sveučilišta • Pravilnik(ci) o financiranju

3. Zakon o znanosti i visokom obrazovanjuČlanak 107. Izvori financiranja Visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije financiraju se iz: • sredstava osnivača • državnog proračuna Republike Hrvatske • proračuna županija, gradova i općina • Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske • vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti • sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 66. ovoga Zakona • izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, • donacija • ostalih izvora.

4. Zakon o znanosti i visokom obrazovanju Članak 108. Prijedlog proračunskih sredstava i raspodjela (1) Kriteriji za raspodjelu sredstava za znanost i visoko obrazovanje: • Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja izrađujeprijedlog • Oba Nacionalna vijeća utvrđuju kriterije (2) Prijedlog proračuna • izrađuje Ministar na temelju prijedloga proračuna pojedinih sveučilišta i znanstvenih organizacija • obuhvaća: • ukupne iznose za pojedina sveučilišta • iznose za financiranje znanstvenih projekata i kolaborativnih znanstvenih programa, • iznose za suradnička radna mjesta • iznose za nabavku znanstvene opreme • iznose za rad drugih tijela (3) Prije podnošenja prijedloga Vladi Republike Hrvatske, ministar treba pribaviti mišljenje oba Nacionalnog vijeća

5. Zakon o znanosti i visokom obrazovanju Članak 109.Financiranje visokih učilišta (1) Članak određuje na temelju čega će se financirati sveučilišta. Navedena tri ključna kriterija: • kapacitet pojedinog visokog učilišta, • cijena pojedinog studija • ocjena o kvaliteti studija na temelju vrednovanja iz članka 16. Zakona. (2) Sredstva iz državnog proračuna namijenjena sveučilištima doznačuju se u ukupnom iznosu. Sveučilišta ih svojim proračunom raspoređuju za pojedine namjene, sukladno statutu i drugim općim aktima (3) Proračun sveučilišta donosi senat na prijedlog rektora. (4) Sastavnice sveučilišta dio vlastitih prihoda izdvajaju u proračun sveučilišta za kapitalna ulaganja i razvojne programe, sukladno općim aktima sveučilišta

6. Zakon o znanosti i visokom obrazovanju Članak 110.Financiranje javnih znanstvenih instituta • (1) Proračun javnoga znanstvenog instituta donosi upravno vijeće na prijedlog znanstvenog vijeća i uz suglasnost ministra. • (2) Ustrojstvena jedinica javnoga znanstvenog instituta obvezna je dio sredstava ostvarenih na tržištu od obavljanja stručne djelatnosti rasporediti u godišnji proračun instituta, sukladno općim aktima instituta.

7. Zakon o znanosti i visokom obrazovanjuČlanak 111.Financiranje znanstvenih projekata, suradničkih radnih mjesta i znanstvene opreme • (1) Ministarstvo uz prethodno mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost raspisuje natječaje za financiranje : • znanstvenih projekata, • suradničkih radnih mjesta znanstvenih novaka, • znanstvene infrastrukture i opreme. • (2) Natječaji su otvoreni, odluke o financiranju donose se periodično najmanje jednom godišnje odnosno najmanje četiri puta godišnje za znanstvene novake. • (3) Odluku o financiranju projekata, suradničkih radnih mjesta i nabave znanstvene opreme donosi ministar.

8. Komentar financijskog dijela Zakona • Zakon je u financijskom dijelu vrlo oskudan • Zakon nije riješio neka važna pitanja financiranja sveučilišta • Zakon nije odredio rokove za realizaciju ključnih elemenata financiranja • Zakon je propustio odrediti nositelje pojedinih aktivnosti • Zakon se u nekim bitnim dijelovima ne provodi • Posljedica: doveo do problema u izradi statuta i osobito pravilnika o financiranju pojedinih sveučilišta

9. Statuti sveučilišta • Statut Sveučilišta u Zadru • niti jedan jedini članak koji se odnosi na financiranje Sveučilišta • predviđa izradu Pravilnika o financijskom poslovanju • Statut Sveučilišta u Puli • 1 članak – članak 107. Zakona o izvorima financiranja • ne predviđa izradu Pravilnika o financijskom poslovanju • Statut Sveučilišta u Dubrovniku • 3 članka: • članak 107. Zakona o izvorima financiranja • dio članka 109. Zakona o kapacitetu, cijeni studija i kvaliteti studija • ne predviđa izradu Pravilnika o financijskom poslovanju

10. Statuti sveučilišta • Statut Sveučilišta u Osijeku • 3 članka: • članak 107. Zakona o izvorima financiranja • dio članka 109. Zakona o kapacitetu, cijeni studija i kvaliteti • dio članka 109. Zakona o izdvajanju vlastitih sredstava za kapitalna ulaganja i razvoj, gdje je određeno da se najmanje 10% sredstava proračuna izdvaja za kapitalna ulaganja i razvoj • predviđa izradu Pravilnika o financiranju • Statut Sveučilišta u Splitu • 4 članka: • Članak 107. Zakona o izvorima financiranja • dio članka 109. Zakona o kapacitetu, cijeni studija i kvaliteti • dio članka 109. Zakona o izdvajanju vlastitih sredstava (3%) za kapitalna ulaganja i razvoj, te da se najmanje 10% sredstava proračuna izdvaja za kapitalna ulaganja i razvoj; • predviđa izradu Pravilnika o financiranju

11. Statuti sveučilišta • Statut Sveučilišta u Rijeci • 7 članaka - sadržajno vrlo sličnih onima u statutima Osijeka i Splita • predviđa izradu formule za raspodjelu sredstava iz državnog proračuna koju donosi Senat • detaljnije razrađuje raspodjelu prihoda ostvarenih na tržištu • sastavnice samostalno raspolažu prihodima • 3% tih sredstava izdvajaju u proračun sveučilišta za kapitalna ulaganja, projekte i programe unapređenja djelatnosti • najmanje 10% sredstava ostvarenih na tržištu i najmanje 20% sredstava od školarina izdvajaju u vlastiti proračun za kapitalna ulaganja, projekte i programe unapređenja djelatnosti • dva sasvim općenita članka o natječajima za financiranju projekata, kolaborativnih programa, suradničkih mjesta i opreme; te o sveučilišnim zakladama, donacijama i sponzorstvima • predviđa izradu Pravilnikom o financijskom poslovanju

12. Statuti sveučilišta • Statut Sveučilišta u Zagrebu • 12 članaka: • Konsolidirani proračun: proračun Sveučilišta i proračuni sastavnica • Statut uvodi pojmove osnovne djelatnosti (POD), dopunske djelatnosti (PDD) i prateće djelatnosti (PPD) • Sastavnice raspolažu svojom imovinom i vlastitim prihodima • Pokriće troškova POD-a - broj nastavnika i troškovi izvođenja nastave određuju se na temelju standarda izvođenja nastave • Pri raspodjeli se vodi računa o kapacitetu visokog učilišta, broju zaposlenika i drugim troškovima studija • Određuje se visina školarina i o čemu ona ovisi • Tko i u kojim rokovima donosi proračun i plan proračuna • Odbor za proračun - savjetodavno tijelo Senata i Rektorskog kolegija • Fond za razvoj Sveučilišta - formiran od sredstava koje sastavnice stječu na tržištu • Predviđa se izrada Pravilnika o osnovama financiranja

13. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Tri glavna cilja pravilnika su da: 1. osigura osnovu za pregovaranje s MZOŠ oko financiranja Sveučilišta 2. predstavlja element razvoja i integracije Sveučilišta 3. pruži pravedne i transparentne kriterija raspodjele sredstava sastavnicama

14. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Što se Pravilnikom određuje: • sadržaj i struktura proračuna, te postupke za donošenje proračuna, plana proračuna i rebalansa proračuna • uvjeti stjecanja prihoda od obavljanja Programa osnovne djelatnosti (POD) i raspodjela tako stečenih prihoda • uvjeti stjecanja prihoda na tržištu od obavljanja programa dopunske (PDD) i programa prateće djelatnosti (PPD) i raspodjela tako stečenih prihoda,

15. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU • standardna opterećenja u nastavi i nastavne obveze kao osnova za financiranje studija u sklopu POD-a • ostali čimbenici za određivanje novčane podloge POD-a Sveučilišta • način na koji Sveučilište utvrđuje broj radnih mjesta za koja se plaće i druga primanja osiguravaju u okviru POD-a u Proračunu Sveučilišta • način na koji Sveučilište utvrđuje broj radnih mjesta za koja se plaće i druga primanja ne osiguravaju u okviru POD-a u Proračunu Sveučilišta • druga pitanja u svezi s osnovama financiranja visokog obrazovanja, studentskih programa, ostalih ustanova, instituta ili trgovačkih društava u vlasništvu Sveučilišta odnosno u vlasništvu sastavnica Sveučilišta

16. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU (1) Proračun Sveučilišta: struktura i sadržaj U Proračunu Sveučilišta posebno se predviđaju: • (a) sredstva za provedbu POD-a koja se osiguravaju u Državnom proračunu i doznačuju Sveučilištu u cjelovitom iznosu (razdjel visoka naobrazba, redovita djelatnost Sveučilišta u Zagrebu) • (b) sredstva za provedbu POD-a koja se osiguravaju u Državnom proračunu, ali nisu sastavni dio cjelovitog iznosa • (c) sva sredstva koja se obavljanjem dopunske i prateće djelatnosti stječu na tržištu ili iz drugih izvora. (2) Postupak izrade i donošenja proračuna i plana proračuna (3) Postupak izvještavanja i donošenje završnog računa (4) Rebalans proračuna i preraspodjela sredstava

17. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Programi djelatnosti i izvori financiranja (1) Program osnovne djelatnosti (POD) • POD čine studiji koji se izvode za studente čije troškove u cijelosti ili dijelom snosi RH, te znanstvena i umjetnička djelatnost kao nerazdvojni dio visokog obrazovanja koja se financira iz Državnog proračuna. (2) Program dopunske djelatnosti (PDD) • PDD čine nastavne, znanstvene, umjetničke, stručne i ostale djelatnosti čiji se troškovi pokrivaju iz proračuna izvan cjelovitog iznosa sukladno Zakonu i iz drugih izvora različitih od prihoda Državnog proračuna. Osnovna je karakteristika da se sredstva za njih stječu na tržištu. (3) Program prateće djelatnosti (PPD) • PPD odnosi se na poslove vezane uz studentski standard, sportske, kulturne i druge aktivnosti izvan nastave, djelatnosti od općeg interesa za RH i druge korisnike (bibliotečne, informatičke i dr.). Navedene se djelatnosti financiraju posebnim ugovorom s RH ili drugim korisnikom usluga.

18. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Programi djelatnosti i izvori financiranja • Program osnovne djelatnosti čine: • Program nastavne djelatnosti ( PND) • Program znanstvene i umjetničke istraživačke djelatnosti ( PZUD) • Program stalnog usavršavanja zaposlenika ( PSUZ). • Studentsko interesno organiziranje i studentski programi

19. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Programi djelatnosti i izvori financiranja Program osnovne djelatnosti Primjer: Program znanstvene i umjetničke istraživačke djelatnosti (PZUD) • PZUD se odnosi na redovnu znanstvenu i umjetničku djelatnost koja je sastavni dio visokog obrazovanja i koja je sastavni dio obveza zaposlenika Sveučilišta u znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim, znanstvenim i suradničkim zvanjima. • PZUD se financira iz Državnog proračuna kroz: (a) cjeloviti iznos u dijelu koji se odnosi na bruto plaće zaposlenika u zvanjima i u dijelu koji se odnosi na troškova poslovanja vezane uz znanstveni i umjetnički rad (b) znanstvene programe i projekte preko natječaja MZOŠ-a (c) financiranje znanstvenih novaka (d) natječaje MZOŠ za kapitalnu i drugu znanstvenu opremu • PZUD se može financirati i iz drugih izvora (čl. 107 Zakona)

20. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Opća načela raspodjele sredstava iz POD, PDD i PPD • U pregovorima s MZOŠ, određuje se jedan od modaliteta financiranja studija iz Državnog proračuna: • (a) kompletan studij do punog kapaciteta izvodi se na teret Državnog proračuna, • (b) studij se financira u određenom postotku ukupnog kapaciteta na teret Državnog proračuna, a preostali dio se financira na teret upisanih studenata plaćanjem participacije. • (c) studij se ne financira iz Državnog proračuna i prepušta se tržištu. • U slučaju kada se studij ne financira iz Državnog proračuna tj. kad se prepušta tržištu smatra se dopunskom djelatnošću, a studenti podmiruju trošak studija plaćanjem školarine. • Visinu participacije i školarine za svaku akademsku godinu utvrđuju sastavnice, a potvrđuje Senat

21. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Opća načela raspodjele sredstava iz POD, PDD i PPD • Troškovi POD-a obuhvaćaju sve tri vrste studija, a sastoje se iz: (a) Troškovi rada zaposlenika • Standardi izvođenja nastave i nastavna opterećenja (KU) • Kako se utvrđuje broj zaposlenika za koje se sredstva osiguravaju u sklopu cjelovitog iznosa • Pravila zapošljavanja novih zaposlenika, zamjena postojećih itd. • Vanjska suradnja (b) Troškovi poslovanja • Razrađuje se što se i u kojem opsegu financira iz cjelovitog iznosa • Utvrđuju se udjeli financiranja POD-a iz cjelovitog iznosa i iz prihoda od participacije studenata • Raspoređuju se posebna sredstva za znanstveno-istraživački i umjetnički rad

22. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Opća načela raspodjele sredstava iz POD, PDD i PPD • Troškovi PDD • Temeljno načelo da se i troškovi rada i troškovi poslovanja moraju u cijelosti pokriti iz prihoda dopunske djelatnosti • Razrađuje se po vrstama djelatnosti kolika su izdvajanja iz prihoda za unapređenje osnovne djelatnosti sastavnica (od 15% do 60%) • Razrađuje se po vrstama djelatnosti koliki se udjeli prihoda izdvajaju u Fond za razvoj Sveučilišta i sastavnica (od 0% do 6%)

23. PRAVILNIK O OSNOVAMA FINANCIRANJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU • Što Pravilnikom još treba riješiti: • Troškovi Programa pratećih djelatnosti • Kapitalna ulaganja i nabava nefinancijske imovine • Nagrađivanje kvalitete • Prijelazne i završne odredbe • Što smo izbjegli riješiti u Pravilniku: • Kriterije za izračun cijene pojedinih studija

24. Neki problemi u izradi Pravilnika: • Ne postoje jasan model financiranja visokog obrazovanja i znanosti • Ne zna se cijena pojedinih studija i kako se oni financiraju • Standardi izvođenja nastave nisu prilagođeni Bolonji • Znanstveni i umjetnički rad, osim plaća, se ne financira u sklopu cjelovitog iznosa • Neriješena pitanja financiranja studiranja općenito: participacije, školarine, stipendije, krediti i sl. • Složenost povezivanja izvora financiranja s rashodima za iste djelatnosti