Health for All-Zdravlje za sve

1. MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITET SARAJEVO KATEDRA ZA MEDICINSKU INFORMATIKU Health for All-Zdravlje za sve MENTOR: Prof.dr Izet Mašić STUDENT: Katarina Milinović

2. HFA-DB (Health for all-DataBase) • Europska baza podataka „Zdravlje za sve“ predstavlja izbor iz osnovne zdravstevene statistike koja je bazirana na osnovnim demografskim karakteristikama, zdravstvenom stanju te riziko faktorima, kao i resursima zdravstvene zaštite, iskorištavanju i rashodima, za 53 zemlje članice u Regionu. • WHO RegionalniuredzaEuropu je nastaosredinom 1980.-tih a u ciljumonitoringazdravstvenihtrendova WHO europskeregije. • HFA-DB sadrži približno 600 indikatora za 53 Zemlje članice, a podaci se obrađuju u vremenskim serijama po 6 mjeseci, od 1970. godine pa do danas. • Podaci se ažuriraju dva puta godišnje-januar i juni • HFA-DB se može koristiti on-line ili skinuti za rad na osobnom računaru.

3. DomenezdravljakojepokrivajuindikatoriizHFA-DB • Osnovnidemografskii socio-ekonomskiindikatori • Zdravstveni status: mortalitet, morbiditetiinvalidnost, tezdravljemajkeidjeteta • Odrednicezdravlja:stilživotaiokoliš • Zdravstvenanjega: izvori, primjenaitroškovi

4. Podaci i dokazi Kreatori zdravstevne politike trebaju „svježe“ informacije o zdravlju. WHO/Europa omogućuje ovo: • saradnju sa međunarodnim partnerima kako bi se osigurala standardizacija, međunarodna komparabilnost te kvaliteta zdravstvenih podataka • rad sa mrežom zdravstvenih agencija koje se bave zdravstvenim informacijam a i dokazima, te • aktivno prikupljanje, širenje i osiguranje jednostavnog pristupa zdravstvenim podacima i dokazima istraživanja.

5. Bazepodataka • Ovo je europskabazapodatakakojaomogućavadetaljan monitoring iprocjenualatazaključneoblastizdravstvenepolitike. Linkovinastranici HFA-DB omogućavajupristupmnogiminormacijskimsustavima: međunarodneusporedbeukupnihpokazateljanarezultatedetaljnognadzorabolestiipraćenjespecijaliziranihpodručjazdravstvenepolitike. • Korisnicimogupregledati on-line informacijeteihpredstavitiianalizirati u različitimoblicima (u tablicama, grafikonimai / ilikartama).

7. Europska HFA-DB • U nastojanju da se poboljša kvaliteta podataka te njihova komparabilnost, međunarodne organizacije vrše stalno provjeravanje i pregled svojih izvora podataka i metodologije, u cilju postavljanja zdravstvenih indikatora. Time se omogućava novija procjena te zamjena ranijih podataka. • Posljednje ažuriranje europske HFA-DB sadrži velike razlike u pojedinim indikatorima zbog promjene u izvorima podataka ili metodama procjene, ili oboje.

8. Napomenuti treba slijedeće velike promjene: • Vremenske serije indikatora konzumiranja alkohola su zamijenjene novim procjenama za populaciju u dobi od 15 godina i iznad, umjesto da se procjena vrši u odnosu na ukupnu populaciju.Izvor podataka je Europski informacijski sistem alkoholu i zdravlju. • Vremenske serije indikatora kvalitete zraka su ažurirani uz poboljšane procjene. Podaci su prikupljani od strane WHO Europski centar za okoliš i zdravlje u skladu Europske agencije za okoliš. • Vremenske serije indikatora vodoopskrbe i komunalijasu ažurirani sa poboljšanjima u metodama kao i primarnim izvorima podataka. Izvor podataka je WHO/UN Dječiji fond (UNICEF) Zajednički nadzorni program za vodoopskrbu i komunalije • Ažuriranje podataka o dostupnosti nutrijenata sa novim procjenama. Izvor podataka je FAO. • Indikatori zdravstvene zaštite, definicija o zapošljavanju i fizičkim resursima su usklađeni sa onima u sjedištu WHO, EUROSTAT (European Comission Statistical Office) i OECD (Organization for Economic Cooperation and development). Podaci su primijenjeni za EU, a rezultat su redovnih zajedničkih prikupljanja od strane gore navedenih organizacija. • Indikatori financiranja zdravstva su ažurirani sa novim podacima zemalja članica. Procjene su izvedene iz zajdničkog prikupljanja podataka EUROSTAT-a, OECD-a i WHO, a za SHA (System of Health Account).

9. ZDRAVSTVENE TEME Zarazne bolesti • HIB (Haemophilus influenza) • Hepatitis • HIV/AIDS • Influenca • Malarija • Poliomijelitis • Rotavirus • Spolno prenosive bolesti • TBC • Ospice i Rubeola

10. Nezarazne bolesti • Neoplazme • Bolesti KVS-a • Mentalno zdravlje • Gojaznost Hitni slučajevi • Prirodne katastrofe-pripravnost i odgovor • Međunarodni zdravstveni propisi

11. Prevencija bolesti • Konzumiranje alkohola • Antimikrobna rezistencija • Sigurnost hrane • Ilegalne droge • Prehrana • Fizička aktivnost • Duhan • Vakcine i imunizacija • Nasilje i povrede

12. Odrednice zdravlja • Spol • Milenijski razvojni ciljevi • Socio-ekonomske odrednice Zdravstevni sistemi • Osiguranje krvi • Financiranje zdravstvenih sistema • Zdravstvena tehnologija • Lijekovi • Zdravstvene radne snage • Njega i dojilje • Sigurnost pacijenata • Primarna zdravstvena zaštita • Javni zdravstveni servis • Vlada i upravljanje

13. Zdravlje i okoliš • Kvalitet zraka • Klimatske promjene • Procjena utjecaja na zdravlje • Kuća i zdravlje • Buka • Rad i zdravlje • Promet i zdravlje • Urbano zdravlje • Vodoopskrba i otpad Životna dob • Zdravlje djece i adolescenata • Zdravlje majki i novorođenčadi • Spolno i reproduktivno zdravlje

14. NEZARAZNE BOLESTI • Utjecaj glavnih nezaraznih bolesti (oboljenja KVS-a, karcinom, diabetes, hronične respiratorne bolesti i mentalni poremećaji), jednako je alarmantan: zajedno, ovih pet bolesti je odgovorno za oko 86% smrtnih slučajeva i nose 77% od ukupnih bolesti u Regiji. • Nezarazne bolesti su povezane zajedničkim faktorima rizika, temeljnim odrednicama i mogućnostima za intervenciju- visoki krvni tlak, konzumiranje cigareta, štetna upotreba alkohola, prekomjerna tjelesna težina, nezdrava prehrana i tjelesna (ne)aktivnost.

15. Oboljenja KVS-a • Osnovne “ubice”- odgovorna za 80% preuranjenih smrti; • Moguće izbjeći djelovanjem na osnovne riziko-faktore • Procjena- 17 miliona ljudi godišnje umire od KVS oboljenja • Podjednaka zastupljenost muškaraca i žena

16. Smjernice • Zdravstevene usluge uglavnom orijentirane ka short-term terapiji i samom oboljenju, a ne prevenciji- ovaj pristup onemogućava rad na dugoročnom poboljšanju zdravlja • WHO je napravila smjernice i strategije za rješavanje epidemije nezaraznih bolesti, a to su: • Usredotočiti se na promocju zdravlja i prevenciju bolesti • Obuhvatiti ciljane grupe i visokorizične pojedince • Povećati pokrivenost jedne populacije odgovarajućim tretmanom i zdravstvenom njegom • Obuhvatiti i šire odrednice zdravlja. • Određena područja djelovanja uključuju i promoviranje određenih zdravih namirnica u cilju smanjenja unosa soli, šećera, zasićenih masnoća i trans-masnih kiselina

17. Zdravlje u 2020. • WHO/Europe trenutno radi na razvoju sveobuhvatne Europske zdravstvene politike pod nazivom “Zdravlje 2020.” • Akcioni plan leži na integriranom pristupu kontroli i prevenciji nezaraznih bolesti, daje se primat oboljenjima KVS-a, te se razvijaju strategije za unaprijeđenje života već oboljelih od ove bolesti

18. Činjenice i zaključci • Genetika kao bitna podloga za nastanak KVS oboljenja • Temelji zdravlja leže na samim počecima (čak i u intrauterinom periodu); socio-ekonomski status trudnica utječe na dalji mogući razvoj oboljenja ( slabi socio-ekonomski uvjeti >niska porođajna težina >vještačka prehrana novorođenčeta >povećan razvoj KVS oboljenja) • Socio-ekonomske grupe: dob i zanimanje • Mentalno zdravlje: veza stresa i KVS oboljenja • Prehrana: povećan unos soli i hipertenzija, zasićene i trans masne kiseline i ateroskleroza • Prekomjerna tjelesna težina: hipertenzija i LDL holesterol • Duhan: uzrok 10% KVS oboljenja • Alkohol: nađena direktna veza • Diabetes- glavni okidač za KVS oboljenja • Globalizacija i urbanizacija-novi trendovi življenja

19. Prevencija i tretman • Fokusiranje na riziko-faktore, provođenje screening-a, obezbjeđenje efektivne i dostupne terapije za one koji to zahtijevaju • Efektivne mjere su dostupne osobama sa visokim rizikom. Kombinirana terapija (aspirin, ß-blokeri, diuretici) mogu smanjiti mogućnost nastanka infarkta miokarda za 75% • Predviđa se da bi se u UK smrtnost od KVS oboljenja mogla smanjti za pola djelovanjem na riziko-faktore : • smanjenje razine holesterola za 1% u populaciji smanjeju smrtnos od KVS bolesti za 2-4%; • smanjenje učestalosti konzumiranja cigareta za 1% može dovesti do 2000 manje smrti godišnje uzrokovanih KVS oboljenjima; • smanjenje diastolnog pritiska za 1% može spriječiti 1500 smrtnih slučajeva na godinu uzrokovanih KVS oboljenjima

20. Karcinom • Uzrok 20% smrti u Europskoj Regiji; sa više od 3 miliona novih slučajeva i 1.7 miliona smrtnih slučajeva godišnje, drugi po redu uzrok smrti (odmah iza oboljenja KVS-a) • Rana dijagnostika povećava sšanse za izliječenjem; moguća prevencija više od 1/3 karcinoma; mnogi od njih (karcinom dojka, kolorektalni te karcinom cerviksa) mogu biti izliječeni, ukoliko se detektovani na vrijeme • Više od 70% se javljaju u zemljama sa lošim socio-ekonomskim standardom ( onemogućena prevencija, rana dijagnostika i tretman)

21. Smjernice • Pristup WHO ima 4 stuba: prevencija, rana detekcija, tretman i palijativna njega • Najmanje 1/3 od 10 milona novih slučajeva se mogu prevenirati smanjenjem konzumiranja cigareta i alkohola, promjenom ishrane te imunizacijom protiv HBV • Rano otkrivanje i promptni tretman mogu incidencu smanjiti za još trećinu • Učinkovite tehnike su dovoljno dobro ustrojene da omoguće dobru palijativnu njegu za preostale, uznepredovale slučajeve • WHO je konsolidirala alate za zemlje u svojim okvirima poznate kao Nacionalni program za kontrolu karcinoma , koji fokusira pozornost i usluge vlade na sve aspekte borbe

22. Činjenice i zaključci • Konzumiranje cigareta i pretjerano konzumiranje alkohola uzrokuju 40% kacinoma; brojke variraju unutar zemalja • Ako dodamo lošu ishranu, gojaznost i nedovoljnu fizičku aktivnost, postotak obolijevanja od CA zbog nezdravog načina života ide do 60% • Iako se 40% smrti uzrokovane CA može spriječiti, i dalje je vodeći uzrok smrti (20% smrti u Europskoj Regiji) • Na Europu otpada 1/8 svjetske populacije, ali čini i ¼ ukupne populacije u svijetu oboljele od karcinoma. Približno 3.2 milona novih slučajeva godišnje • CA pluća, želuca, jetzra, kolona i dojke uzrokuje najviše smrtnih slučajeva godišnje • Konzumiranje cigareta je najbitniji pojedinački riziko-faktor za nastanak CA

23. HVALA NA PAŽNJI!