TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ EKONOMIJI

1. TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ EKONOMIJI dr Svetislav Polovina

2. OBLICI KOORDINACIJE • Temeljni problemi ekonomske organizacije društva što, kako i za koga proizvoditi • rješavaju se pomoću različitih oblika koordinacije. • Oblici koordinacije su : • a) tržište, • b) državna regulacija, • c) planiranje, • d) samoupravljanje

3. TRŽIŠTE • Tržište je takav oblik ekonomske organizacije društva u kojem proizvođači samostalno odlučuju što će i koliko proizvoditi i po kojim cijenama prodavati, a potrošači slobodno odlučuju što će i po kojim cijenama kupovati i trošiti.

4. DRŽAVNA REGULACIJA • Državna regulacija je takav oblik ekonomske organizacije društva u kojem država neposredno ili posredno odlučuje o temeljnim ekonomskim problemima. • Državnom regulacijom država utječe na događanja u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji.

5. PLANIRANJE • Planiranje je način upravljanja ekonomijom u kojem se neke robe proizvode prema unaprijed određenim količinama i za poznatog potrošača. • Unaprijed se utvrđuje ne samo količina već i cijene pri kojima će se takve robe prodavati.

6. SAMOUPRAVLJANJE • Samoupravljanje je sustav koordinacije u kojem radnici u poduzećima odlučuju o glavnim ekonomskim pitanjima i sami biraju svoje poslovodstvo. • Javlja se u različitim oblicima od kojih je najpoznatiji onaj poznat pod imenom radničke participacije.

7. ODNOS TRŽIŠTA I DRŽAVE • Tržište i državna regulacija su dva glavna oblika koordinacije u suvremenoj ekonomiji. • Oni se međusobno isprepliću i kombiniraju čineći mješoviti oblik ekonomije u kojem tržište djeluje unutar okvira i ciljeva određenih od strane države

8. OSNOVNI ELEMENTI TRŽIŠTA • Subjekti ponude roba • Subjekti potražnje roba • robe i usluge • cijene roba • tražena količina robe • nuđena količina robe • razmjena robe za novac • mjesto razmjene • vrijeme razmjene

9. OSTALI ELEMENTI TRŽIŠTA • Način plaćanja robe • kvaliteta roba i usluga • vrijeme isporuke roba • pravne norme koje reguliraju proces razmjene

10. KLASIFIKACIJA TRŽIŠTA • Prema predmetu trgovanja: • a) tržište potrošnih dobar, • b) tržište proizvodnih faktora • Obzirom na ulogu države: • a) slobodno tržište, • b) regulirano tržište • Obzirom na strukturu tržišta: • a) tržište potpune konkurencije, • b) tržište nepotpune konkurencije

11. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA • Stanje u kojem je ponuda jednaka potražnji. • Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena, a količina koja se razmjenjuje pri toj cijeni je ravnotežna količina • Ako je ponuda veća ili manja od potražnje dolazi do tržišne neravnoteže

12. POSLJEDICE TRŽIŠNE NERAVNOTEŽE • Ako je tržišna cijena veća od ravnotežne doći će do viška ponude. Pri takvim cijenama sva se roba ne može prodati, pa se cijene moraju smanjiti • Ako je tržišna cijena manja od ravnotežne doći će do viška potražnje. Posljedica će biti porast tržišnih cijena • Pri ravnotežnoj cijeni nema viškova ponude i potražnje pa se zato ona naziva i cijenom koja rasčišćava tržište

13. KAKO TRŽIŠTE RJEŠAVA TRI EKONOMSKA PROBLEMA ? • ŠTO ĆE SE PROIZVODITI određuje se veličinom kupovne moći potrošača kao i visinom profita što će ga proizvođači ostvariti. • KAKO PROIZVODITI određuje konkurencija među proizvođačima odnosno troškovi proizvodnje. • ZA KOGA PROIZVODITI određuje se na tržištu proizvodnih faktora

14. KRUŽNI TOK PRIVREDE (1) • Funkcioniranje tržišne privrede prikazuje se slikom kružnog toka privrede. • On se sastoji od tržišta finalnih dobara i tržišta faktora proizvodnje. • Na svakom od njih djeluju kućanstva i poduzeća kao nositelji ponude i potražnje

15. KRUŽNI TOK PRIVREDE (2) • Na tržištu finalnih dobara kućanstva kupuju robe od poduzeća. Robe idu prema kućanstvima a novac prema poduzećima. • Na tržištu proizvodnih faktora kućanstva prodaju poduzećima proizvodne faktore – rad, kapital i zemlju dobivajući najamninu, kamatu i rentu.

16. KRUŽNI TOK PRIVREDE (3)

17. SMITHOVA NEVIDLJIVA RUKA • Smith je utvrdio da slobodno djelovanje tržišta daje optimalne rezultate ako ga nitko ne sputava. Optimalni efekti se ostvaruju automatski kao da su upravljani “nevidljivom rukom”. • Načelo “nevidljive ruke” tvrdi da sebično nastojanje pojedinaca da ostvare svoj interes istovremeno maksimalizira dobrobit za sve. • Ovo vrijedi, međutim, samo u uvjetima savršene konkurencije

18. SMITH O “NEVIDLJIVOJ RUCI” • “Svaki pojedinac teži da uposli svoj kapital tako da njegov prinos ima najveću vrijednost. On općenito ne kani podupirati javni interes niti zna koliki je on. On smjera samo na svoj vlastiti probitak. I pri tom je vođen nevidljivom rukom . . . Slijedeći svoj vlastiti interes on često promiče interes društva djelotvornije nego kada bi to namjeravao.”

19. OBILJEŽJA SUVREMENE EKONOMIJE • SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA • NOVAC • KAPITAL

20. SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA • Specijalizacija se ostvaruje kada ljudi usmjeravaju svoje napore na jedan ili manji broj zadataka. • Posljedica specijalizacije je veća produktivnost, niži troškovi proizvodnje i veća konkurentna sposobnost. • Specijalizacija pretpostavlja prethodnu podjelu rada. O efektima podjele rada najbolje govori primjer proizvodnje igala što ga je naveo Smith

21. NOVAC • Novac je opće prihvaćeno sredstvo plaćanja i služi za olakšavanje razmjene. • Novac sam po sebi nije faktor proizvodnje • Novac je mjerilo vrijednosti drugih roba • Izgubi li novac vrijednost nastupa inflacija i privredni poremećaji

22. KAPITAL • Kapital je proizvodni faktor namijenjen za stvaranje dobara buduće potrošnje • Za razliku od zemlje i rada koji su primarni faktori proizvodnje kapital je izvedeni ili sekundarni proizvodni čimbenik • Da bi se stvorio kapital potrebno je prethodno odreći se tekuće potrošnje. Štednja je pretpostavka stvaranja kapitala • Druga pretpostavka kapitala je privatno vlasništvo koje omogućava njegovo korištenje

23. PREDNOSTI SLOBODNOG TRŽIŠTA • Tržište pretpostavlja i omogućava formalno pravnu slobodu i jednakost građana kao poduzetnika i potrošača bez diskriminacije • Tržište potiče inicijativu, produktivnost i poduzetništvo nagrađujući uspješne profitom a neuspješne kažnjava gubicima • Tržište je mehanizam alokacije rijetkih dobara i resursa

24. NEDOSTACI SLOBODNOG TRŽIŠTA • pojava monopola • pojava masovne nezaposlenosti • zagađivanje okoliša i negativne eksternalije • neravnomjerna raspodjela dohotka • ciklično kretanje privrede • nedostatak brige za razvoj javnih dobara

25. EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE (1) • Nedostatke slobodnog tržišta uklanja “vidljiva ruka”države • Državu definiramo kao instituciju koja se bavi političkom organizacijom društva i rješavanjem kolektivnih i političkih problema neke društvene zajednice • Država je specifična institucija koja ima monopol uporabe sile i regulacije velikih društvenih sustava

26. EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE (2) • Zaštita privatnog vlasništva i utvrđivanja pravila ekonomske igre • Otklanjanje tržišnih nedostataka • Briga o javnim dobrima • Korekcija raspodjele dohotka u smjeru veće pravičnosti pomoću progresivnih poreza i transfernih plaćanja • poticanje privrednog rasta i održavanje opće ekonomske ravnoteže

27. NEDOSTACI DRŽAVNE REGULACIJE • Duga i spora procedura donošenja odluka što može stvoriti vremensko kašnjenje (time lag) • Nedostatak znanja i moralne odgovornosti nositelja vlasti • uzurpacija i zloporaba državne vlasti radi ostvarivanja osobnih interesa • česte promjene subjekata državne vlasti

28. ISHODI DRŽAVNE REGULACIJE • pozitivni (porast zaposlenosti, efikasnosti, životnog standarda na pr.) • negativni (pad zaposlenosti, efikasnosti i sl.) • neutralni (reprodukcija stanja koje je prethodilo državnoj intervenciji)