ZAŠTO „GODINA VJERE“?

1. ZAŠTO „GODINA VJERE“? Motivi proglašavanja i slavljenja “Godine vjere”

2. Zašto „Godina vjere“? • Za početak „Godine vjere“ izabrao je Sveti Otac Benedikt XVI. 50. obljetnicu početka Drugoga vatikanskog sabora (11.10.1962. – 11.10.2012.). • Sabor je otvorio papa blaženi Ivan XXIII.

3. Na pitanje mnogih kardinala, biskupa, bliskih suradnika, novinara, što želi postići s novim Saborom, kažu da je papa ustao sa svoje stolice na kojoj je sjedio, približio se zatvorenom prozoru i otvorio ga. U prostoriju je ušao svježi zrak sa Tibera. Tada je rekao: „Evo što hoću učiniti. Hoću u Crkvi novoga zraka!“

4. 1. Nevjera kao motiv-uzrok „Godine vjere“? • Vjeruju li (vjerujemo li) ljudi (kršćani) na Zapadu još uvijek u Isusa Krista? • kršćanska vjera nalazi sve manje prostora u javnom životu • isključenje religije iz javne sfere • privatna intimistička pobožnost

5. „Kao što dijete, kada plače, ide što bliže svojoj mami, tako i odrastao čovjek, kada ga obuzmu razne misli i poteškoće, nalazi utočište u religiji. U njoj nalazi utjehu, podršku, jer se ne osjeća dovoljno snažan da sam riješi i nadvlada svoje probleme…“

6. Armando Matteo, „La prima generazione incredula” – odnos između mladih i vjere • Temeljna hipoteza: za mnoge današnje mlade ljude na zapadu iskustvo vjere (biti vjernik) ne predstavlja načelo koje bi posebno obilježavalo njihov pogled na svijet (Weltanschauung) i time obilježavalo njih same, njihove životne odluke, izbore, ideje… • Iskustvo vjere se često svodi na nešto što ih podsjeća i povezuje sa djetinjstvom a vrlo slabo utječe na njihove sadašnje (mladenačke) ideale, važne odluke i životne principe.

7. 2. Kriza (vjere i opća) kao motiv-uzrok „Godine vjere“ • Duboko, ozbiljno i odgovorno obnavljanje vjere jest ono što je u našem vremenu, u ovom trenutku povijesti neophodno potrebno.

8. Uzroke ove rasprostranjene i duboke krize vjere i religije općenitomožemo ponajprije tražiti u sljedećem: • Ateizam i ateizacija • Religijski i vjerski indiferentizam; progresivna laicizacija i sekularizacija života • Stavljanje u pitanje učenje temeljnih vjerskih istina (dogmi)

9. Uzroci krize vjere koji prijete katoličkim vjernicima: • sumnje i nesigurnost glede temeljnih vjerskih postavki, načela i istina • sve je „teže“ vjerovati i svjedočiti vlastitu vjeru u okružju u kojemu se živi i djeluje • unutar Crkve rađaju se sve više i teološka mišljenja koja stavljaju u pitanje „objektivni smisao istine koju snagom svoga učiteljskog autoriteta naučava Crkva“ (Pavao VI.).

10. Tko je kršćanin? Čovjek koji od vjere živi(usp. Rim 1,17) • vjera nije tek intelektualno ili volitivno prianjanje uz od Boga objavljene istine • posvećenost čitava čovjeka Bogu, posvećenost koja se svjedoči i potom pretače u djela ljubavi (usp. Gal 5,6) • Božji dar

11. Nužno je da vjernik osjeti i poželi da njegova vjera raste, razvija se i postupno sazrijeva. • Putovi prema tome cilju su oni „klasični“ (tradicionalni): molitva, dublje proučavanje i spoznavanje kršćanstva, čitanjem i meditiranjem Svetog pisma, prakticiranjem vjere kako bi se ona svakodnevno oživotvorila • Pozvani smo javno ispovijedati svoju vjeru – svjedociIsusa Krista

12. 3.Unutrašnja kriza kao motiv-uzrok „Godine vjere“? • „znakovi vremena“ • sve su zemlje katoličke vjere zahvaćene krizom u i pri tom je moguće primijetiti dvije važne stvari: Prvo je razumijevanje sadržaja vjere i Evanđelja u kojem se u suvremenom društvu mnogi vjernici izabiru samo elemente koji njima odgovaraju, ali nisu spremni preuzeti cjelovitost i odgovornost za ono što vjeruju Drugi faktor je očit nedostatak osjećaja za sveto koji se drastično izgubio u cijeloj Europi.

13. Njemački kard. Brandmüller : „Mnogi katolici ne pridaju nikakvu vrijednost sakramentima. Prazne crkve, sakramenti ... - mislim osobito na ispovijed i bolesničko pomazanje - veoma velikom broju katolika ništa ne znače, a uz to i stotine svećenika se bore protiv vjere i reda u Crkvi. Konačno, ali ne i najmanje važno, brojni visoko-obrazovani pokazuju šokantno vjersko neznanje, više ne znaju razlikovati između istinitog i lažnog. U takvoj situaciji se može govoriti o egzistencijalnoj ugroženosti krizom vjere kakvu Crkva nije doživjela od vremena reformacije u XVI. st.“

14. „zaborav“ kategorije grijeha • kao da opet postaje opasno pitati, reći, misliti i slobodno braniti svoje kršćanske stavove i vjeru od izrugivača po svim medijima • pitanje homoseksualnosti, ekonomije i novca

15. 4. Motiv Benedikta XVI. za proglašavanje i slavljenje „Godine vjere“ • „Poslanje Crkve, kao i Kristovo poslanje, je prvenstveno govoriti o Bogu, podsjetiti se njegove uzvišenosti, podsjetiti sve, posebice kršćane, da su zagubili svoj vlastiti identitet, Božje pravo nad onim što mu pripada, tj. naš život. Upravo kako bi oživjela i dala poticaj poslanju svekolike Crkve da izvede ljude iz pustinje, u kojoj se često nalaze, i povede ih prema mjestu života, prema prijateljstvu s Kristom koji nam daje život u punini.“

16. Izići iz pustinje • papa Benedikt XVI. otvorio je „Godinu vjere” s nakanom evangelizacije, re-evangelizacije (nove evangelizacije) društva

17. U „Porta fidei“ Benedikt XVI. je napisao da su „vrata vjere uvijek otvorena.“ • Pitati se o vjeri (u Boga) ne znači odvajati se (bježati) od svijeta, nego posvijestiti si odgovornost koju svaki čovjek (vjernik) ima u ovom trenutku povijesti u odnosu na svijet, na čovječanstvo

18. Koji je temeljni cilj „Godine vjere“? • osobni susret s Isusom Kristom • vjera je nešto živo; nije samo poznavanje nego susret koji životu daje smisao

19. „Temelj na kojem sve počiva treba biti vjera, i taj temelj treba obnoviti! Egzistencijalno potvrditi svoju vjeru znači uzimati, sa svom ozbiljnošću, stvarnost Boga, stvarnost milosti i nadnaravnog, uzimati jednako ozbiljno kao što ozbiljno vodimo računa o stanju našeg računa u banci.“ (kard. Brandmüller)

20. „Godinu vjere“ doista proživjeti u vjeri!