1 / 40

Makroekonomija otvorenog gospodarstva

Makroekonomija otvorenog gospodarstva. Mikro perspektiva. najbolja upotreba resursa u određenom trenutku Pojedinačne odluke (radi max. koristi) određuju međunarodnu trgovinu i specijalizaciju. Makroekonomija. Nezaposlenost: kako osigurati punu zaposlenost u otvorenim ekonomijama

justina-perkins
Télécharger la présentation

Makroekonomija otvorenog gospodarstva

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  2. Makroekonomija otvorenog gospodarstva

  3. Mikro perspektiva • najbolja upotreba resursa u određenom trenutku • Pojedinačne odluke (radi max. koristi) određuju međunarodnu trgovinu i specijalizaciju Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  4. Makroekonomija • Nezaposlenost: kako osigurati punu zaposlenost u otvorenim ekonomijama • Štednja: određuje razinu zaposlenosti, mogućnost rasta proizvodnih kapaciteta • Trgovinska neravnoteža: utjecaj na redistribuciju • Novac i razina cijena: Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  5. Otvorenost • (Izvoz + uvoz )/BDP • Veća otvorenost – • veća korist od međunarodne razmjene • veća izloženost poremećajima • veća ograničenja politike Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  6. Veza domaćeg i svjetskog tržišta • Trgovina (robe i usluge) • Povezuje cijene i troškove različitih zemalja • Mobilnost proizvodnih faktora • Moblinost kapitala povezuje kamatne stope • Omogućava financiranje neravnoteže tekuće bilance plaćanja (Preljev makroekonom. poremećaja) • Razmjena valuta • inflacija utječe na promjene tečaja, ograničenja monetarne politike Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  7. Realni i financijski tok • Međunarodni financijski tok: rezidenti i nerezidenti • Kretanje kapitala: brže nego trgovina • Arbitraža: brža reakcija na kamate nego na cijene roba i usluga • Brže financijske transakcije od trgovinskih • Djelomično autonomne Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  8. Valute • US $ (45%) • € (30%) • Yen (12%) • CHF ( 5%) Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  9. Sistemski rizik • Raste s rastom međunarodnih financijskih tokova • Preljev greške velikog subjekta financijskog tržišta na cijeli sustav • Barings Brothers 1995 • Lehman Brothers 2008 (http://www.globalissues.org/article/768/global-financial-crisis) • Sprečavanje rizika: kontrola bankarskog sustava • Suradnja središnjih banaka Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  10. Optimizacija portfelja • Max. profit uz dani rizik • Min. rizik uz danu dobit • Efikasna kombinacija portelja • Očekivana dobit i očekivani rizik • A: 20% dobit, 40% vjerojatnost • B: 10% dobit, 60% vjerojatnost • Očekivani prinos • Re= p1R1* p2R2 = 0,4*0,2+0,6*0,1=0,08+0,06=0,14=14% Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  11. Rizik investicija • Varijanca • Ponderirani prosjek sume kvadrata odstupanja svakog pojedinog prinosa od prosječnog očekivanog prinosa σ2 = p1 (R1-Re)2 + p2 (R2-Re)2 +… + Pn (Rn-Re)2 σ2 = 0,4 (0,2-0,14)2 + 0,6 (0,1-0,14)2 =0,0024 Veća varijanca – veći rizik 0- rizik 0 Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  12. Standardna devijacija • Drugi korijen varijance =0,049=4.9% Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  13. Međunarodna financijska tržišta • Nisu u jurisdikciji niti jedne države • Nema državne kontrole/regulacije • 1. eurovalutna (depoziti deponirani u komercijalnoj banci denominirani u stranoj valuti) • 2. međunarodna tržišta obveznica (dugoročni instrumenti provatnog i javnog duga izvan zemlje u kojoj je izdavač obveznice rezident) • 3. devizna tržišta Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  14. Makroekonomija • Nacionalni račun u otvorenom gospodarstvu • BDP = C+G+I+X-M • C privatna potrošnja (SAD 62-70%) • G javna potrošnja (19% SAD , 49% HR) • I investicije (12-22% SAD) • X-M bilanca trgovine robom i uslugama Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  15. Nacionalni račun • BDP = C+G+I+X-M (Y) • C privatna potrošnja • G javna potrošnja • I investicije • X-M bilanca trgovine robom i uslugama • Pokazuje veličinu i smjer međunarodnog posuđivanja X-M= Y –( C+G+I) (razlika između BDP-a i domaće potrošnje) Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  16. Bilanca tekućih transakcija u u nacionalnim računima • BDPY = C+G+I+X-M • X-M Bilanca trgovine robom i uslugama (BTT) • Nacionalna štednja (S) = nacionalni dohodak (Y) koji nije potrošen na osobnu (C) ili državnu potrošnju (G). S= Y – C – G BTT= S-I, odnosno I= S-BTT

  17. Bilanca tekućih transakcija i štednja BTT= Y – (C + I + G ) odnosno BTT = (Y – C – G ) – I = S – I Bilanca tekućih transakcija = nac. štednja –investicije Bilanca tekućih transakcija = neto strane investicije Država koja uvozi više od izvoza ima relativno nisku štednju u odnosu na investicije

  18. Bilanca plaćanja • Statistički izvještaj: transakcije između rezidenata i nerezidenata • Dvostruko knjiženje: svaka transakcija je kreditna ili debitna • Kreditne: priljev iz inozemstva • Debitne: plaćanje prema inozemstvu Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  19. Sadržaj BP • kupnja i prodaja dobara • kupnja i prodaja usluga • Darovi • vladine transakcije • kretanja kapitala Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  20. Bilanca plaćanja međunarodnih transakcija (X-M)+ (PK-OK) +(FP-FO) + (R)= (BP) Tekući račun: X-M; X izvoz, M uvoz Kapitalni račun: PK-OK; PK priljev kapitala, OK odljev kapitala Financijski račun: FP-FO; FP financijski priljev ; FO odljev financijski Devizne rezerve: R Bilanca plaćanja: BP Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  21. Struktura • A. Tekuće transakcije Roba (izvoz – uvoz robe) Usluge (turizam, promet) Dohodak (plaćene kamate, dohodak domaćih društava u inozemstvu) • B. Kapitalni i financijski račun • C. Neto pogreške i propusti Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  22. Svojstva bilance plaćanja • Ukupna BP mora biti u ravnoteži, ali podbilance ne moraju • Suma salda bilance tekuće bilance i bilance na kapitalnom računu jednaka je promjenama rezervi • Ako je promjena rezervi jednaka nuli tada je saldo bilance tekuće bilance jednak saldu bilance kapitalnih i financijskih transakcija (BTT=BKT)

  23. Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  24. Rezerve • Smanjuju rizik nelikvidnosti • Veća fleksibilnost tečaja – manje rezerve • Stanje rezervi/uvoz >0.25 (rezerve trebaju biti barem kao 3 mjesečni uvoz) • Rezerve: monetarno zlato, devize, inozemne obveznice, sredstva u stranim bankama Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  25. Bilježenje • U tenutku nastanka prava/obveze • Roba: Tržišne vrijednosti, FOB, izvoz, uvoz • Transferi: ne postoji protučinidba Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  26. Evidencija • Usluge: • CIF uvoz i izvoz robe; usluga transporta i osiguranja uključeni u vrijednost robe, ne iskazuju se posebno • FOB ili FAS izvoz/uvoz: Posebne usluge transporta • Dohodak od investicija (usluga = pozajmljivanje kapitala), plaćanje ili naplata kamata, dividendi i sl • Reinvestiranje dohotka od investicija • u dohodak se uključuje sav dohodak od investicije • u dohodak se uključuje samo dio koji se ne reinvestira

  27. Mjere neravnoteže bilance plaćanja • Tekuće transakcije • Kapitalne transakcije • Saldo bilance plaćanja tekućeg računa /kompenzira saldo bilance kapitalnih transakcija • NAČELO KOMPENZATORNOG FINANCIRANJA Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  28. Autonomne transakcije Kompenzirajuće ili inducirane Vlada, monetarne vlasti Promjene rezervi Zaduživanja u inozemstvu • Tuzemstvo, aktivnosti neovisno o bilanci , privatni kap Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  29. Bilanca robne razmjene • Bilanca razmjene usluga • Bilanca vanjske trgovine (roba i usluge) • Bilanca tekućih transakcija (3 i transferi) • Temeljna bilanca (4 i dugoročni kapital) – stabilnije bilance • Bilanca neto likvidnosti (5, kratkoročni nelikvidni kapital, specijalna prava vučenja, greške) – mogući pritisci na domaću valutu na str. tržištu • Bilanca službenih podmirenja (6 i kratkoročni likvidni kapital) Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  30. Bilanca tekućih transakcija • E>M, suficit u BTT, višak ponude domaćeg financiranja (proizvodnja > domaće potrošnje) • E<M, deficit u BTT, potražnja za inozemnim financiranjem • mjeri veličinu i promjene u zaduženosti u inozemstvu

  31. Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija • financijske tok između zemlje i inozemstva • Odljev kapitala iz zemlje u inoz. može biti u obliku: • Zajmova danih inozemstvu • Depozita u inozemnim bankama • Kupnje inozemnih vrijednosnih papira • Povrat odlivenog kapitala: • Otplata zajmova stranaca • Povlačenje depozita iz inozemnih banaka • Otkup inozemnih vrijednosnih papira od strane stranaca

  32. Priljev kapitala u zemlju iz inozemstva ostvaruje se kroz: • Zajmovi iz inozemstva • Depoziti stranaca u domaćim bankama • Prodaja vrijednosnih papira inozemstvu • Povrat prilivenog kapitala: • Otplata zajmova inozemstvu • Povlačenje inozemnih depozita iz domaćih banaka • Otkup domaćih vrijednosnih papira

  33. Upotreba (Duguje-Debit) Izvori (Potražuje-Credit) 1. Dugoročni kapital Direktne investicije u inozemstvu (-repatrijacija) Direktne investicije inozemstva u domaćoj privredi (- repatrijacija) Privatne investicije u vrijednosne papire u inozemstvu (- otplate i preprodaje tih papira) Privatne inozemne portfolio investicije u domaćoj privredi – neto Državni zajmovi dani inozemstvu – neto (umanjeni za otplate) Državno zaduženje u inozemstvu-neto (umanjeno za otplate B. Kratkoročni kapital Privatni trgovački krediti dani inozemstvu – neto Privatni trgovački krediti primljeni od inozemstva – neto Privatni depoziti plasirani u inozemne banke- neto Privatni depoziti inozemaca plasirani u domaće banke Privatne kupnje inozemnih novčanih instrumenata-neto Prodaja privatnih novčanih instrumenata inozemcima –neto Ostale privatne posudbe inozemcima- neto Ostale privatne posudbe iz inozemstva-neto Državni zajmovi dani inozemstvu (osim porasta rezervi) Državno zaduženje u inozemstvu (osim izdavanja likvidnih obveza inozemnim vladama) Bilanca kapitalnih transakcija =0 Shema bilance kapitalnih i financijskih transakcija

  34. Što utječe na tekući i financijski račun • Transakcije u BP: • autonomne i • kompenzirajuće • autonomne transakcije • tekući račun: potražnja za izvozom i uvozom, cijene, dohodak i ukusi • Financijski račun: očekivanja o promjenama u tečajevima, razlike u nominalnim kamatnim stopama među zemljama, razlike u profitabilnosti ulaganja

  35. Račun rezervi • Svrha: omogućiti financiranje neravnoteže u BP • Pokriva vremenski jaz između deviznih prihoda i rashoda • Smanjuju rizik nelikvidnosti • Veličina ovisi o vrijednosti međunarodnih transakcija, neravnoteži u BP, sustavu tečajeva koji je ta zemlja prihvatila • Indikator rezervi: rezerve/uvoz=0,25 (1997.) • Račun rezervi pokazuje sve međunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih institucija (središnje banke)

  36. Shema računa rezervi

  37. 2. Crta se podvuče ispod uvoza i izvoza roba i usluga= bilanca vanjske trgovine (vanjskotrgovinska bilanca) 3. BTT=BVT+ bilanca tekućih transfera 4. BTT+ dugoročni kapital= temeljna bilanca 5. Temeljna bilanca+bilanca kratkoročnog privatnog nelikvidnog kapitala+ alokacija SDR+ greške i propusti= bilanca neto-likvidnosti 6.Bilanca neto likvidnosti+kratkoročni likvidni kapital=bilanca službenih podmirenja

  38. Uravnoteženje bilance • Pristup elastičnosti (promjena tečaja) • Apsorpicijski pristup (dohodovni efekt: smanjiti izdatke i uovz) • Monetarni i portfolio pristup (promjena kuponve snage novca, utjecaj na domaću potrošnju) Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

  39. Kako dalje? • konkurentnost izvoza • Devizni tečaj • kako zaustaviti uvoz? • visok deficit u BTT ? • pitanje inozemnog zaduženja RH

  40. TEČAJ Predavanje 8, Međunarodna ekonomija, 2011

More Related