Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad

1. Univerzitet u Banjoj Luci Medicinski fakultet Katedra za dermatovenerologiju Seminarski rad URTICARIA Prof. dr Bogdan Zrnić, mentor Igor Dumanović, student, broj indeksa:6085/2007. Banja Luka, decembar 2010.

2. -Urtikarija je vrlo često oboljenje. -Promjene su ograničene eritematozne i elastične papule ili ploče. Slika 1. – urtikarija (5)

3. Etiopatogeneza urtikarije • Mastociti • histamin, serotonin, kinini, prostaglandini i leukotrijeni, kinini • Podjela: • Imunološke (IgE) • Neimunološke

4. Imunološke urtikarije -antigeni su različiti • lijekovi ( penicilini, sulfonamidi, i dr.), • hrana ( školjke, riba, čokolada, orasi, kikiriki, aditivi), • aeroalergeni, • -virusne infekcije (hepatitis), • -infestacije (scabies) i dr.

5. Neimunološke urtikarije • nastaju kao posljedica direktnog oslobađanja medijatora iz mastocita • povećana sklonost mastocita da oslobađaju medijatore • lijekovi, hemikalije, hrana (kontrastna sredstva, intravenski anestetici, školjke, jagode, limun ) • aspirin • fizički faktori (toplota, hladnoća, pritisak) • hipertireoidizam, sistemske bolesti kolagenog tkiva, maligni tumori i druga opšta oboljenja

6. Klinička slika urtikarije - Eflorescencija (urtika) predstavlja ograničene edematozne, eritematozne ploče ili papule. Promjene mogu biti anularne ili circinarne. Promjer promjena može bit i veći od 10 cm. Slika 3. – Urticaria – urtica annularis (1)

7. Slika 5. – Urtcaria – konfluentne papule i plakovi (1) Slika 4. – Urticaria – urtica porcelanea (1)

8. Akutnu urtikariju odlikuju naleti koji ne traju duže od 6 sedmica. Nešto je češća kod djece. Najčešće se radi o imunološki posredovanoj reakciji, gdje je alergen poznat. Hronična urtikarija traje duže od 6 sedmica, a može trajati nekoliko mjeseci ili godina. Javlja se češće kod osoba srednje životne dobi, uglavnom žena. Najčešće se radi o neimunološkim urtikarijama ( uzročnik ostaje nepoznat, čak u 90% oboljelih). I kod akutnih i kod hroničnih urtikarija broj promjena, njihov izgled i distribucija su isti. Razlike su samo u etiologiji i u toku bolesti.

9. Angioedem ( Oedema Quincke ) • -u dubokom dermu , subkutano ili submukozno • nastaje angioedem • -edem je nejasno ograničen , elastičan, dok je boja kože najćešće normalna. • -lice, šake, stopala, farinks, larinks, skrotum, penis • -traje i do 72 sata • -Najteža komplikacija jeste razvoj anafilaktičkog šoka!

10. Slika 6. – angioedem usana (5) Slika 7. – angioedem lica (5)

11. Urtikarije izazvane fizčkim faktorima (1,4,6) - Urticaria factitia – urtikarijalni dermografizam Slika 8. – Urticaria – dermographismus (6)

12. Urticaria cholinergica – promjene nastaju poslije fizičkog zamora, ekstremnog zagrijavanja ili znojenja. Promjene su tačkaste papule sa eritematoznim haloom a predstavljaju vaskularni odgovor na oslobođeni acetilholin. Urticaria e frigore je izazvana hladnoćom. Promjene se javljaju na licu i šakama (izloženi hladnoći). Kritična temperatura varira od pacijenta do pacijenta. Urticaria solaris – nastaje pod uticajem Sunčeve svjetlosti, na otkrivenim predjelima, nekoliko minuta nakon izlaganja. U zavisnosti od talasne dužine koja izaziva promjene razlikuje se više tipova.

13. Diferencijalna dijagnoza (1,3,4) -atopijski i kontaktni dermatitis, -pytiriasis rosea, -erythema exudativum multiforme, -eczema, - Henoch-Shonlein purpura, -urtikarijalni vaskulitis ( urticaria-like vasculitis, promjene, za razliku od klasične urtikarije traju duže od 24h), - bulozni pemfigoid, -medikamentozne erupcije, -ujedi insekata

14. Liječenje urtikarija H1 antihistaminici: terfenadin (60mg, 2 puta dnevno) astemizol (10mg dnevno) cetirizin (10mg dnevno) hidroksizin (25mg 1-4 puta dnevno) difenhidramin (25-50mg na 4h) prometazin (10-20mg, 2-3 puta dnevno) - Sistemski glukokortikoidi se izbjegavaju.

15. Liječenje anafilaktičkog šoka adrenalin ( u omjeru 1:10 000, odnosno 1ml adrenalin + 9ml aquae pro injectione), 2,5ml i.v. svakih 5 min. Adrenalin povećava udarni i minutni volumen, frekvenciju srca, preko alfa i beta receptora dovodi do vazokonstrikcije i bronhodilatacije. beta blokatori su relativna kontraindikovani kod osoba koje su sklone anafilaktičkim reakcijama antihistaminici – difenilhidramin (50-100mg i.v.) aminofilin (0,25-0,5g i.v.) – djeluje bronhodilatatorno kiseonik kortikosteroidi – hidrokortizon (100-250mg i.v., po potrebi ponoviti svakih 6h), nisu korisni u akutnom zbrinjavanju anafilakse, ali mogu biti korisni u kontroli perzistentne hipotenzije ili bronhospazma. Stabilizuju mastocite i sprečavaju otpuštanje medijatora. Djeluju nakon 30-45min.

16. Literatura: • B. Lalević-Vasić i saradnici, Dermatovenerologija sa propedevtikom, šesto izdanje, Savremena administracija, Beograd, 2010., str. 73-77, 377-378. • 2. A. Abbas i saradnici, Osnovna imunologija, drugo izdanje, Data status, Beograd, 2006., str. 193-200. • 3. D. L. Kasper i saradnici, Harrisonov priručnik medicine, Romanov, Banja Luka, 2005., str. 105. • 4. www.emedicine.medscape.com • 5. www.dermnet.org.nz • 6. www.wikipedia.org