1 / 52

PRIVATIZACIJA U SRBIJI

PRIVATIZACIJA U SRBIJI. Mile Jovanović 99/490 Bojan Stepanović 00/496 Srđan Staničić 99/390. Pojam privatizacije . * U najširem smislu pod privatizacijom podrazumevamo transfer resursa od jednih ka drugim nosiocima vlasništva i upravljanja od kojih se očekuje efikasija upotreba tih resursa.

kaleb
Télécharger la présentation

PRIVATIZACIJA U SRBIJI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PRIVATIZACIJA U SRBIJI Mile Jovanović 99/490 Bojan Stepanović 00/496 Srđan Staničić 99/390

  2. Pojam privatizacije * U najširem smislu pod privatizacijom podrazumevamo transfer resursa od jednih ka drugim nosiocima vlasništva i upravljanja od kojih se očekuje efikasija upotreba tih resursa.

  3. Razlozi privatizacije: * Dva najčešća stanovišta: 1. Ističe opšti razlog privatizacije koji važi za svaki model privrede i odnosi se na povećanje efikasnosti poslovanja. Argument se oslanja na dva ključna nalaza:

  4. A. Ciljna funkcija privatnog preduzeća jednoznacno je određena i odnosi se na maksimizaciju određenog poslovnog rezultata dok se ciljnom funkcijom JP osim maksimizacije poslovnih, proizvođačkih maksimiraju i potrošački viškovi i dobrobiti i ostvaruju neki državni ciljevi i interesi, B. Privatna svojina podržava slobodu ulaza na tržiste i preduzetničku inicijativu pa tako deluje i na poboljšanje konkurentske strukture tržista.

  5. 2. Specifičan razlog ističe se uglavnom privreda u tranziciji na izlazu iz privrednog sistema regulisanog i strukturisanog posredstvom države. Treba da se omogući: A. Povećana efikasnost privatizacije, B. Otkrivanje postojećih, neiskorišćenih resursa u viduprivatne štednje ili stranih investicija, C. Podršku politici tvrdih budžetskih ograničenja i jačanju finansijske discipline, D. Izlazak iz monosvojinskog sistema državnog vlasništva, i disperziju vlasničkih prava i odgovornosti.

  6. * Za uspeh privatizacije neophodno je ostvariti nekoliko važnih preduslova: A. Izbor odgovarajućih metoda i efikasnu organizaciju poslova u vezi sa njenom implementacijom, B. Stabilno makroekonomsko okruženje, C. Odgovarajuću ekonomsku politiku, D. Transparentan sistem i stabilan sistem propisa i mera kojima se regulišu pravila igre u privredi.

  7. Modeli privatizacije: • Model prodaje • Vaučerski model • Model akcionarstva zaposlenih

  8. Model prodaje: • Prihvaćen stav da je prodaja ( tržišna privatizacija ) najpoželjniji vid svojinske transformacije državne imovine • Model može naići na značajna ograničenja: • Nedostatak domaće tržnje • Nedostatak tržišta kapitala • Problemi u vezi sa monopolskim položajem jednog broja velikih državnih preduzeća.

  9. Priliv stranog kapitala uslovljen je: • Primenjene tanzicione reforme na dosledan način • Proces privatizacije uzeo maha • Atraktivni uslovi ulaska i poslovanja u zemlji • Perspektiva širenja tržišta

  10. Vaučerska privatizacija: • Argumenti u prilog ovog modela: • Besplatna raspodela akcija je pravedna ( svaki gradjanin polaže pravo na javno vlasništvo) • Podesan za zemlje u kojima ne postoji tržište kapitala • Podstiče formiranje sekundarnog tržišta • Obezbedjuje nabrži način za privatizovanje tako velikog obima državne imovine kao je potrebno u privredama u tranziciji • Posredstvom tržišta obezbedjuje se neophodna koncentracija vlasništva ( kupovinom i prodajom akcija ) pa će se dobiti konačna i poželjna alokacija vlasničkih prava

  11. Kontraefekti modela: • Ostavlja privredu bez očekivanog prhoda od privatizacije • Velika disperzija vlasništva ugrožava efikasnost vlasničke kontrole • Ne obezbedjuje sredstva za restrukturiranje preduzeća

  12. * Preovladalo je stanovište da će efekat brzine procesa nadjačati neke njegove negativne osobine. Model akcionarstva zaposlenih: • Najčešće izlagani argumenti protiv ovog modela: • Prouzrokovanje sukoba izmedju internih i spoljnih vlasnika • Direktori i državna birokratija će biti u prilici da ostvare velike dobiti i imovinsku korist • Pojaviće se konflikt ciljeva, itd. :

  13. Dobra strana ovog modela su neke neekonomske osobine: • Akcionarstvo zaposlenih može da bude vid kompenzacije za izgubljenu sigurnost zaposlenja i neke druge koristi što će usloviti da model ublaži moguće suprotstavljanje zaposlenih procesu privatizacije

  14. Osnovni problem je mogućnost konflikta interesa s obzirom na druge vrste učešća i koristi ( plate ) koje zaposleni imaju u preduzeću osim potencjalnog svojinskog učešća.

  15. Dosadašnji rezultati procesa privatizacije u Srbiji • U poslednjih petnaest godina u Srbiji su doneta tri Zakona o privatizaciji i jedan Zakon o revalorizaciji • Prvi Zakon o privatizaciji u Srbiji je donet 1991 godine • Drugi Zakon o privatizaciji je donet 1997 godine ( Zakon o radničkom akcionarstvu )

  16. Aktuelni Zakon o privatizaciji donet je jula 2001 godine koji je sa više Uredbi i Dopuna vremenom značajno izmenjen • Kako će Vlada obezbediti da privatizacija ne bude izvor nove pljačke i korupcije? • Kriterijumi kod izbora strateškog partnera na tenderu ( ostvarena cena za 70% društvenog kapitala, sredstva namenjena investicionom programu i sredstva namenjena socijalnom programu ) nisu dovoljno objektivizirani

  17. Tehnika sprovodjenja aukcijske privatizacije suštinski odražava globalni pristup države u kome Agencija ima monopolsku poziciju • Aktivnosti vezane za poces privatizacije od objave prospekta do aukcijske prodaje su isuviše birokratski postavljene • Agencija propisuje pravila koja svi učesnici treba neprikosnoveno da slede

  18. Prema Zakonu o privatizaciji postoje tri metoda za procenu vrednosti kapitala preduzeća: • Korigovane knjigovodstvene vrednosti • Prinosni metod • Metod likvidacione vrednosti • Ostvarene cene aukcijske prodaje 70% društvenog kapitala najčešće se kreću oko polovine njihove knjigovodstvene vrednosti. • Zašto postoji toliki raskorak u tzv. početnim cenama preduzeća i cenama po kojima se preduzeće proda na javnoj aukciji?

  19. Šta se može zameriti zaposlenima u Agenciji? • Veoma izražen birokratski pristup • Nedostatak iskustva • Nedovoljno jasno propisana metodologija • Preterana su i nerealna očekivanja od preduzeća i konsultanata da mogu efikasno i u kratkom periodu da obezbede neophodnu prateću dokumentaciju vezanu za vlasničke odnose • Da li u ovakvom modelu privatizacije ima dovoljno strateških partnera za ekonomski racionalnu privatizaciju većine srpskih preduzeća?

  20. Da li u ovakvom modelu privatizacije ima dovoljno strateških partnera za ekonomski racionalnu privatizaciju većine srpskih preduzeća? • Gde ide novac od privatizacije? Da li ovim konceptom privatizacije država želi da „ rasproda“ srpsku ekonomiju da bi obezbedila što je moguće više prihoda za budžet? • Dosadašnji proces privatizacije se može oceniti pozitivno ali su nasledjeni i iskrsli problemi praktičnog sprovodjenja brojni i veoma ozbiljni.

  21. Ciljevi privatizacije Makro i mikro nivo ( konflikt „zaposlenost“ ) • Šta se očekuje od budućih vlasnika? • Nove investicije • Nova oprema i tehnologija • Savremeni oblici upravljanja • Nove forme organizacije • Nova tržišta • Porast proizvodnje • Porast opšteg nivoa životnog standarda

  22. Šta se očekuje od države kao autentičnog zaštitnika šireg društvenog interesa? • Porast efikasnosti privatizovanih preduzeća • Porast proizvodnje • Porast zaposlenosti • Porast izvoza • Porast ukupnog životnog standarda

  23. Sekundarni ciljevi privatizacije: • Obezbedjenje budžetskih prihoda • Pomoć lokalnim zajednicama • Rešavanje pitanja restitucije

  24. Primenjeni model privatizacije ( gradjani ) • Merljivi efekti dosadašnje privatizacije: • Indeks industrijske proizvodnje • Indeks zaposlenosti • Indeks izvoza

  25. Porast proizvodnje nije u potpunosti ostvaren.

  26. U drugim zemljama privatizacija je iskorišćena za restrukturiranje preduzeća čime su stvorene osnove za održiv rast industrijske proizvodnje. • Sa stopama industijske proizvodnje u poslednje tri godine trebaće nam dosta vremena da dostignemo nivo indusrijske proizvodnje iz 1990, a gde će tada biti ostale zemlje nije teško pretpostaviti.

  27. Porast zaposlenosti kao drugi važan cilj procesa privatizacije takodje nije ostvaren.

  28. 1990 – 97% ( 2.600.000 ) zaposleno u društvenom sektoru, a samo 66.000 u privatnom sektoru. • Od 2001 – 2004 broj radnika u društvenom sektoru je smanjen za 200.000, a u privatnom sedtoru je povećan za svega 100.000 što znači da je 100.000 radnika ostalo bez posla. • Koliko će još radnika ostati bez posla?

  29. . • . Porast izvoza kao treći važan cilj je delimično ostvaren jer je izvoz u 2004 godini viši u odnosu na 2001 godinu ali je znatno niži odnosu na 1990 godini.

  30. U 2005 godini su ostvareni nešto bolji rezultati u izvozu ali pre svega zbog uvodjenja PDV-a, kao rezultat realnijeg prikazivanja izvoza radi sticanja prava na povraćaj sredstava od PDV-a.

  31. Spor rast izvoza pratio je veoma dinamičan rast uvoza.

  32. U 2004 godini uvoz je bio veći za 3,6 miliona $ u odnosu na 1990 godinu, a za 6,3 miliona $ u odnosu na 2001 godinu. • Priliv stranih sredstava plaćanja nije bio usmeravan u proizvodnju već u finalnu potrošnju pa je rast uvoza logična posledica. • U 2005 godini rast uvoza je umereniji ali pre svega zahvaljujući uvodjenju PDV-a od 01.01.2005 godine zbog čega su u 2004 godini uvezene velike zalihe robe.

  33. Nivo spoljno trgovinske razmene iz 1990 godine je nadmašen tek 2004 godine ali prvenstveno zahvaljujući rastu uvoza. • Hroničan deficit spoljno trgovinske razmene je trajna karakteristika naše zemlje ali od 1990 – 2004 godine ima nepdnošljive razmere. Ukupan spoljni dug Srbije je 14 milijardi $

  34. Stepen pokrivenosti uvoza izvozom

  35. Sekundarni ciljevi privatizacije: • Realizovan je značajan budžetski prihod od privatizacije koji je mogao biti i veći da je bilo: • dozirane prodaje preduzeća ( Slovenija ) • „ tri cementare“

  36. Sredstva od privatizacije su uglavnom korišćena za budžetske potrebe.

  37. Pomoć razvoju lokalnih zajednica je delimično ostvarena pošto je deo privatizacionih prihoda iskorišćen za izgradnju lokalnih infrastrukturnih objekata. • Restitucija – Na poseban račun je izdvojeno po 5% od prodajne cene svakog preduzeća i odloženo je nekoliko aukcija pod pritiskom prethodnih vlasnika.

  38. Zašto nisu ostvareni bolji rezultati u sprovodjenju privatizacije? • Najvažniji razlozi: • privatizacije je bila sama sebi cilj i sprovodjena je bez obzira na posledice • nije ostvaren opšti konsenzus u vezi koncepta privatizacije • iz procesa privatizacije su bili isključeni radnici • najvažniji cilj je bio budžetski prihod, a ne rast realnog životnog standarda temeljenog na rastu proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.

  39. Značaj javnih preduzeca za privredu Srbije • Postoje različita mišljenja i stavovi o privatizaciji

  40. Učešće javnih preduzeća u privredi – osnovni pokazatelji

  41. Ukupno poslovanje javnih preduzeća u 2004.godini je karakterisala: • nesoloventnost • nizak nivo tekuće likvidnosti • visoka zaduženost • gubitak u poslovanju • skromna neto dobit • iznad prosečne zarade po zaposlenom

  42. Poslovanje javnih preduzeća – 2004. godina

  43. Imajući u vidu podatke do kojih se doslo na osnovu analize perioda od 2001-2004.dolazimo do ključnog pitanja: • Kako privatizovati javna preduzeća?

  44. Privatizaciji javnih preduzeća treba pristupiti veoma oprezno imajući u vidu sledeće činjenice: • javna preduzeća imaju ogroman značaj za normalno funkcijonisanje privrede Srbije,jer predstavljaju osnovne infrastrukturne delatnosti • javna preduzeća najčesće imaju karakter monopolskih preduzeća • ona kontrolisu relativno veliko domaće trzište • javna preduzeće imaju velike probleme u svakodnevnom poslovanju • javna preduzeća imaju status partijskih preduzeća

More Related