Albert Camus

1. Albert Camus Stranac Pripremila: Marta Lončarević, prof.

2. Ja se bunim, dakle postojim

3. S glavnim junakom romana “Stranac” poistovijetila se čitava jedna generacija; poistovijetila se s njegovom ravnodušnošću u odnosu na ljude i institucije što ga okružuju i s njegovim osjećajem da ga okružuje posvemašnja laž.

4. Filozofija egzistencijalizma • začetnik je danski filizof Kierkegaard • egzistencija prethodi esenciji • postojanje prethodi biti, suštini, cilju života • osnivač romana egzistencijalizma je francuski pisac Jean Paul Sartre • elemente egzistencijalističke filizofije nalazimo u djelima Dostojevskog, Prousta, Kafke.

5. Egzistencija je jedina dana, ali njezina danost izaziva osjećaj tjeskobe i mučnine. Ti osjećaji mučnine mogu biti prevladani čovjekovim djelovanjem i stvaranjem. Egzistencijalisti smatraju kako je čovjek u moralnom smislu apsolutno SLOBODANbirati sve moguće varijante ponašanja, od rođenja do smrti.

6. Egzistencija: naše postojanje, naš život. Esencija: srž, smisao kojim punimo naše živote, dajemo samom životu neki smisao, svrhu, razlog. Jedino što je sigurno, to je naše postojanje, sada i ovdje. Sve drugo je na nama, esencija je zapravo izmišljotina kojom dajemo smisao egzistenciji: čovjek je u moralnom smislu apsolutno slobodan birati sve moguće modele ponošanja, od rođenja do smrti.

7. Stranac

8. Albert Camus, Mit o Sizifu filozofski esej nastao kao komentar romanu “Stranac” Bogovi bijahu osudili Sizifa da neprestano kotrlja veliki kamen uz brijeg, koji se snagom inercije vraća natrag. Camusa interesira Sizif u toku povratka, u trenutku kada Sizif ponovno silazi u podnožje brda ne bi li iznova gurao kamen na vrh.

9. Rođenje

10. Sizif

11. Sizifov posao = besciljan posao = apsurd, besmisao Bogovi bijahu držali da nema strašnije kazne od beskorisna i beznadežna rada.

12. Prevladavanje apsurda Sizif stalno radi isti posao i svjestan je njegova besmisla. Prevladao je apsurd poznavanjem i prihvaćanjem besmislenosti takvoga posla. Sizif je svjestan apsurdnosti svoga posla što mu daje nadmoć nad apsurdom

13. Valja zamisliti Sizifa sretnim

14. Sizif je spoznao uzaludnost i zato ju je mogao prevladati

15. Stranac • U svijetu koji je izgubio smisao, ispresjecan apsurdnim zidovima, čovjek ostaje stranac, moderni Sizif koji uzaludno kotrlja kamen svoje egzistencije

16. Stranac

17. Tematsko idejna analiza romana/roman apsurda/ Mersault sasvim slučajno postaje ubojica. Na ubojstvo ga motivira: sunce, mučnina, svjetlost On svemu prilazi nezainteresirano pa i Raymondu koji ga naziva prijateljem. Raymond je svodnik i želi se osvetiti djevojci koja ga vara. U sukob ulazi djevojčin brat i Arapi. Raymonda prijatelj poziva na odmor, a snjim dolaze Mersault i Marija. Slijedi incident na plaži.

18. Analiza misaonog svijeta lika Muči ga: što mora dobiti dan dopusta što mora putovati po vrućini ravnodušan je na sprovodu ravnodušan je prema djevojci Mariji bez ambicija prema vlastitoj karijeri Ideja romana: težnja da se apsurd prevlada

19. Stranca sam davno sažeo u jednoj rečenici koja je, priznajem, vrlo paradoksalna: u našem društvu svaki čovjek koji ne plače na pogrebu svoje majke dovodi sebe u opasnost da bude osuđen na smrt! Htio sam da kažem samo to da je junak ove knjige osuđen samo zato što se nije uključio u igru. U tom smislu on je stranac u društvu u kojem živi...

20. Neposredan događaj /realni događaj/ Mersault: neposredan iskaz, spontanost, iskrenost Uvod: nema ga Ravnodušnost Mersaultovo ponašanje u ubožnici: puši kraj odra pije bijelu kavu prespavao je cijelu noć Pogreb: mučnina, znoj, razmišlja o majčinom prijatelju 2. Njegova rekonstrukcija /njegova iskrivljena percepcija/ Sud = simbol društvanog mehanizma Mersault je po njihovom mišljenju monstrum koji se dan nakon pogreba upušta u nedozvoljenu vezu i odlazi u kino gledati komičan film. Sud sve želi podvrći društvenoj normi - U sukobu je sa svijetom jer ne prihvaća pravila društvene igre Fabulativno – kompozicijska analizaPrvi i drugi dio romana govore o istom događaju promatranom iz dva različita kuta

21. Na ovim proturječjima gradi se sukob. U 1. dijelu riječ je o kobnom nesporazumu, u drugom dijelu onemogućnosti komunikacije Camus ne objašnjava Mersaultov zločin; samo opisuje okolnosti pod kojima je do njega došlo.

22. Stil i jezik Camus se često služi tehnikom struje svijesti: uporaba kontroveznih misli i antitetičkih rečenica (Poželio sam da joj kažem da ja tu nisam ništa kriv ... U svakom slučaju, čovjek je uvijek pomalo kriv. ...Imam i ja nešto za reći. Ali, kad bih razmislio, nisam imao što da kažem.) Tehnika redukcije: u romanu je rječito ono što nije izgovoreno. Mersaultova šutnja je također bitan element govora. Prekid komunikacije.

23. Mersault ne zna zašto je ubio jer se to i ne može znati, a osuđen je zato što to ne zna, a ne pokušava se braniti podvalama. On je žrtva okolnosti, ali one su neprozirne, ne podliježu analizi, mogu se jedino registrirati. SUDBINA ODABIRE ČOVJEKA, A NE ČOVJEK SUDBINU

24. Mersault: • čovjek je stranac u svijetu i društvu jer ne poznaje konvencionalne vrijednosti tog društva • Osuđen na smrt zbog ubojstva bez motiva • Odbija religioznu utjehu i prevladava apsurd prihvaćanjem besmisla • Smrt prihvaća kao nužnost • Snažno osjeća životnu prazninu i besmisao. • Indiferentnost je jedini način reagiranja u svijetu apsurda

25. Laž i licemjerje društva potakli su u Mersaultu ŠUTNJU, usporedivu s ravnodušnom šutnjom nebeskog plavetnila ili jarkog popodnevnog sunca.

26. Stranac osjeća kako smrtnu presudu donosi društvo sa svojim lažima. Drugoga svijeta nema. Ničemu se ne nada. Nema izlaza.

27. Camus je u svom stvaralaštvu imao 3 ciklusa: NEGACIJA POBUNA LJUBAV

28. Prati Mersaultov odnos prema: poslodavcu, umrloj majci, Mariji, poslodavcu Izdvoji pročice o Čehu, Salamonu i njegovu psu, raymondu i njegovoj ljubavnici, Mersaultovom ocu i susretu sa svećenikom (ove pričice unutar romana su zapravo parabole i nude ključ za razumijevanje djela) Prati utjecaj sunca i prejake svjetlosti na Mersaultovo ponašanje Smatraš li Mersaulta dobrim ili zlim, moralnim ili nemoralnim? Mersault – moralni pobjednik!