Download
1 / 49
E N D
1. POJEDINACNI ISPRAVNI POSTUPAK (institut zemljinoknjinog prava) Objasniti da je pojedinacni ispravni postupak institut zemljinoknjinog prava predviden za pojedinacno sredivanje nesredenog zemljinoknjinog i katastarskog stanja, uveden u na pravni sustav Zakon o zemljinim knjigama. Objasniti da je pojedinacni ispravni postupak institut zemljinoknjinog prava predviden za pojedinacno sredivanje nesredenog zemljinoknjinog i katastarskog stanja, uveden u na pravni sustav Zakon o zemljinim knjigama.
2. Stanje zemljinih knjiga u RH Uvedene u drugoj polovici 19. st.
Zanemarivanje zemljinih knjiga u vrijeme socijalizma nejedinstvo nekretnine,dualizam vlasnitva
Dravno vlasnitvo, opcenarodna imovina, drutveno vlasnitvo ( konfiskacija, nacionalizacija,agrarna reforma i dr.)
Prodaja stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo Kratko dati povijesni prikaz uvodenja zemljinih knjiga u Republici Hrvatskoj.
Da su iste uvedene na podrucju dananje Republike Hrvatske Gruntovnim redom iz 1855. godine u vrijeme bive Habsburke monarhije.
Zakon o zemljinim knjigama iz 1930. godine, zajedno s drugim Zakonima iz tog vremena predstavljali su kodifikaciju materijalnog i postupovnog zemljinoknjinog prava (uzor u Austriji).
Nakon II. svjetskog rata dolazi do uvodenja drutvenog vlasnitva, pa dolazi do sustavnog zanemarivanja zemljinih knjiga.
Zbog raznoraznih razloga pravni promet nekretnina, nakon uvodenja socijalistickog poretka, cesto puta ne biva evidentiran u zemljinim knjigama (porezni razlozi, ostvarivanje prava na djecji doplatak itd.).
Dravno vlasnitvo, opcenarodna imovina, uvodenje drutvenog vlasnitva, te razliciti oblici oduzimanja nekretnina iz privatnog vlasnitva takoder utjecu na stanje zemljinih knjiga.
1991. godine donosi se Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, koji utjece na veliki porast broja predmeta u zemljinoknjinim sudovima.
Kratko dati povijesni prikaz uvodenja zemljinih knjiga u Republici Hrvatskoj.
Da su iste uvedene na podrucju dananje Republike Hrvatske Gruntovnim redom iz 1855. godine u vrijeme bive Habsburke monarhije.
Zakon o zemljinim knjigama iz 1930. godine, zajedno s drugim Zakonima iz tog vremena predstavljali su kodifikaciju materijalnog i postupovnog zemljinoknjinog prava (uzor u Austriji).
Nakon II. svjetskog rata dolazi do uvodenja drutvenog vlasnitva, pa dolazi do sustavnog zanemarivanja zemljinih knjiga.
Zbog raznoraznih razloga pravni promet nekretnina, nakon uvodenja socijalistickog poretka, cesto puta ne biva evidentiran u zemljinim knjigama (porezni razlozi, ostvarivanje prava na djecji doplatak itd.).
Dravno vlasnitvo, opcenarodna imovina, uvodenje drutvenog vlasnitva, te razliciti oblici oduzimanja nekretnina iz privatnog vlasnitva takoder utjecu na stanje zemljinih knjiga.
1991. godine donosi se Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, koji utjece na veliki porast broja predmeta u zemljinoknjinim sudovima.
3. Stanje zemljinih knjiga u RH Uvedena knjiga poloenih ugovora.
U praksi se do 1. sijecnja 1997. primjenjuju kao pravna pravila odredbe ZZK i dr. iz 1930. godine.
Nesredeno zemljinoknjino stanje.
Neuskladeno zemljinoknjino, katastarsko i stvarno stanje. Uvedena je knjiga poloenih ugovora u koju se upisuju stanovi koji su prodani po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Iako je bilo prevideno da ce to biti privremena evidencija, ona se zadrala i dan u praksi zemljinoknjinih sudova.
Do 1. sijecnja 1997. godine i nadalje se kao pravna pravila primjenjuju pravna pravila ZZK iz 1930. godine.
U preteitom dijelu Republike Hrvatske zemljine knjige ne predstavljaju aurnu evidenciju o pravnom stanju nekretnina.
Poseban problem predstavlja cinjenica da je katastar, prije svega zbog razloga da je predstavljao porezni registar porez na katastarski prihod, vrio cijeli niz novih izmjera koje nisu bile evidentirane u zemljinoj knjizi, nije provedena obnova zemljinih knjiga, to je bila obveza i po ZZK iz 1930. godine.
No i katastarsko stanje cesto puta ne odgovara stanju na terenu.Uvedena je knjiga poloenih ugovora u koju se upisuju stanovi koji su prodani po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Iako je bilo prevideno da ce to biti privremena evidencija, ona se zadrala i dan u praksi zemljinoknjinih sudova.
Do 1. sijecnja 1997. godine i nadalje se kao pravna pravila primjenjuju pravna pravila ZZK iz 1930. godine.
U preteitom dijelu Republike Hrvatske zemljine knjige ne predstavljaju aurnu evidenciju o pravnom stanju nekretnina.
Poseban problem predstavlja cinjenica da je katastar, prije svega zbog razloga da je predstavljao porezni registar porez na katastarski prihod, vrio cijeli niz novih izmjera koje nisu bile evidentirane u zemljinoj knjizi, nije provedena obnova zemljinih knjiga, to je bila obveza i po ZZK iz 1930. godine.
No i katastarsko stanje cesto puta ne odgovara stanju na terenu.
4. Stanje zemljinih knjiga u RH Oko 17 milijuna katastarskih cestica
Vie od 3300 katastarskih opcina
U zemljinim knjigama svih zemljinoknjinih sudova u RH postoji 4.174.783 zemljinoknjina uloka Prikazati statisticke podatke iz slajda radi prikaza velicine zemljinoknjine i katastarske evidencije u RH.Prikazati statisticke podatke iz slajda radi prikaza velicine zemljinoknjine i katastarske evidencije u RH.
5. Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (ZV) i Zakon o zemljinim knjigama (ZZK) Stupili na snagu 1. sijecnja 2007.
ZV NN 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06.
ZZK NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07.
ZV i ZZK stupili su na snagu 1. sijecnja 2007. godine.
ZV i ZZK predstavljaju ponovno afirmiranje vlasnitva kao jednog od temeljnih ljudskih prava, ali pravo vlasnitva postaje i ustavno pravo.
Upozoriti na izmjene i dopune ZV i ZZK.ZV i ZZK stupili su na snagu 1. sijecnja 2007. godine.
ZV i ZZK predstavljaju ponovno afirmiranje vlasnitva kao jednog od temeljnih ljudskih prava, ali pravo vlasnitva postaje i ustavno pravo.
Upozoriti na izmjene i dopune ZV i ZZK.
6. ZV i ZZK Pravo vlasnitva sazdano na individualistickom konceptu.
Uklonjen je dualizam vlasnitva.
Ex lege uspostavljeno jedinstvo nekretnine.
Posebna panja posvecena institutima od vanosti za gospodarstvo. ZV vraca hrvatsko stvarno pravo iz dualistickog ponovno u individualisticki koncept vlasnitva jednovrsnost prava vlasnitva.
Ponovno je uspostavljeno jedinstvo nekretnine cl. 9. ZV.
Posebna pozornost posvecena je institutima od vanosti za gospodarstvo zalonog pravo, prethodno i potonje vlasnitvo, pravo gradenja, stvarni teret, fiducija itd.ZV vraca hrvatsko stvarno pravo iz dualistickog ponovno u individualisticki koncept vlasnitva jednovrsnost prava vlasnitva.
Ponovno je uspostavljeno jedinstvo nekretnine cl. 9. ZV.
Posebna pozornost posvecena je institutima od vanosti za gospodarstvo zalonog pravo, prethodno i potonje vlasnitvo, pravo gradenja, stvarni teret, fiducija itd.
7. ZV i ZZK Obnovljena pravila o zemljinim knjigama, uz dodatak za EOP-zemljinu knjigu.
Utemeljeno i zaticeno nacelo povjerenja u zemljine knjige (istinitost i potpunost).
Uspostavljen prijelazni reim pretvorba drutvenog vlasnitva u pravo vlasnitva. U pogledu zemljinoknjinog prava novim ZZK RH je dobila prvu kodifikaciju zemljinoknjinog prava (materijalnog i procesnog), pri cemu je ZZK prije svega usmjeren na rucno vodenu zemljinu knjigu, ali su propisana i osnovna pravila od buducoj EOP-zemljinoj knjizi. Kod toga treba posebno upozoriti da trenutno u RH nemamo EOP zemljinu knjigu, jer ne postoji jedinstvena baza zemljinih podataka. U tijeku je izrada novog informatickog rjeenja zemljine knjige i buduceg Zajednickog informacijskog sustava zemljine knjige i katastra. Bitno je naglasiti da rucno vodena zemljina knjiga prepisana u digitalni oblik nije EOP zemljina knjiga u smislu odredaba ZZK.
Uvodi se nacelo povjerenja u zemljine knjige povjerenja u istinitost i potpunost, time da je odgodena zatita povjerenja u zemljine knjige na nekretninama koje su bile u drutvenom vlasnitvu na dan stupanja na snagu ZV, dakle na dan 1. sijecnja 1997. godine i to do 1. sijecnja 2010. godine. Za sve druge nekretnine nema vie odgode povjerenja.
Prijelaznim i zavrnim odredbama ZV propisana su pravila o pretvorbi drutvenog vlasnitva i prava koja su u to vrijeme postojala (pravo koritenja, raspolaganja i upravljanja) u pravo vlasnitva. U tom dijelu predavac moe primjerice navoditi odredbe cl. 359. do 365. ZV.U pogledu zemljinoknjinog prava novim ZZK RH je dobila prvu kodifikaciju zemljinoknjinog prava (materijalnog i procesnog), pri cemu je ZZK prije svega usmjeren na rucno vodenu zemljinu knjigu, ali su propisana i osnovna pravila od buducoj EOP-zemljinoj knjizi. Kod toga treba posebno upozoriti da trenutno u RH nemamo EOP zemljinu knjigu, jer ne postoji jedinstvena baza zemljinih podataka. U tijeku je izrada novog informatickog rjeenja zemljine knjige i buduceg Zajednickog informacijskog sustava zemljine knjige i katastra. Bitno je naglasiti da rucno vodena zemljina knjiga prepisana u digitalni oblik nije EOP zemljina knjiga u smislu odredaba ZZK.
Uvodi se nacelo povjerenja u zemljine knjige povjerenja u istinitost i potpunost, time da je odgodena zatita povjerenja u zemljine knjige na nekretninama koje su bile u drutvenom vlasnitvu na dan stupanja na snagu ZV, dakle na dan 1. sijecnja 1997. godine i to do 1. sijecnja 2010. godine. Za sve druge nekretnine nema vie odgode povjerenja.
Prijelaznim i zavrnim odredbama ZV propisana su pravila o pretvorbi drutvenog vlasnitva i prava koja su u to vrijeme postojala (pravo koritenja, raspolaganja i upravljanja) u pravo vlasnitva. U tom dijelu predavac moe primjerice navoditi odredbe cl. 359. do 365. ZV.
8. Primjena ZV i ZZK u praksi Stanje zemljinih knjiga u preteitom dijelu loe, neaurno i neuskladeno s katastarskim i stvarnim stanjem.
Prijelazne i zavrne odredbe ZV-a nisu rijeile sve situacije, zbog razlicitih nacina upisa u zemljine knjige.
Neujednacena sudska praksa. Afirmacijom vlasnitva kao ustavnog prava, razvojem trinog gospodarstva, a time i razvojem instituta osiguranja (zalono pravo i fiducija), prodajom stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, razvojem stanogradnje itd. zemljine knjige ponovno su postale interesantne i bitne za vlasnike i one koji svoja stvarna prava na nekretninama nisu upisali u zemljine knjige.
Stanje zemljinih knjiga u RH je bilo loe, zaputeno, neuskladeno s katastarskim i stvarnim stanjem, pa se slobodno moe reci da zemljine knjige nisu predstavljale javni registar koji bi bio mjerodavan za siguran pravni promet nekretnina.
No, ZZK je u cl. 10. st. 2. izricito propisao da je za pravni promet mjerodavno stanje u zemljinoj knjizi, tako dugo do se ti podaci o nekretnine ne promijene prijavnim listom katastra prema pravilima propisanim u cl. 10. st. 3. i 4. ZZK.
Sudske prakse u pravilu nije bilo ili je bila vrlo oskudna, to se najbolje moe zakljuciti pregledom nae strucne literature, gdje se upucuje na sudsku praksu od prije II. svjetskog rata (praksa Stola sedmorice).Afirmacijom vlasnitva kao ustavnog prava, razvojem trinog gospodarstva, a time i razvojem instituta osiguranja (zalono pravo i fiducija), prodajom stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, razvojem stanogradnje itd. zemljine knjige ponovno su postale interesantne i bitne za vlasnike i one koji svoja stvarna prava na nekretninama nisu upisali u zemljine knjige.
Stanje zemljinih knjiga u RH je bilo loe, zaputeno, neuskladeno s katastarskim i stvarnim stanjem, pa se slobodno moe reci da zemljine knjige nisu predstavljale javni registar koji bi bio mjerodavan za siguran pravni promet nekretnina.
No, ZZK je u cl. 10. st. 2. izricito propisao da je za pravni promet mjerodavno stanje u zemljinoj knjizi, tako dugo do se ti podaci o nekretnine ne promijene prijavnim listom katastra prema pravilima propisanim u cl. 10. st. 3. i 4. ZZK.
Sudske prakse u pravilu nije bilo ili je bila vrlo oskudna, to se najbolje moe zakljuciti pregledom nae strucne literature, gdje se upucuje na sudsku praksu od prije II. svjetskog rata (praksa Stola sedmorice).
9. Pojedinacno sredivanje zemljinih knjiga putem tzv. fakticnog posjeda Primjena pravnih pravila zakonskog clanka XXIX. o sastavljanju gruntovnih uloaka iz 1886. g.
Postupak tzv. fakticnog posjeda primjenjivao se na podrucju sjeverne i sredinje Hrvatske
U preostalom dijelu nesredeno zemljinoknjino stanje sredivalo se putem tzv. formalnih tubi Negdje 60-70-tih godina prolog stoljeca na podrucju sjeverozapadne Hrvatske dolo je do uvodenja postupka sredivanja zemljinih knjiga putem tzv. fakticnog posjeda, na temelju primjene pravnog pravila zakonskog clanka XXIX. o sastavljanju gruntovnih uloaka iz 1886. godine. Prvo je taj postupak bio primijenjen na podrucju dananjeg Medimurja.
Taj postupak je bio efikasno sredstvo pojedinacnog sredivanja zemljinih knjiga, pri cemu se postupak bio sljedeci. Stranka je dolazila u zk. odjel i dala prijedlog za pokretanje postupka za zapisnik kod suda, prilagala je sve potrebne isprave (rjeenja, ugovore, odluke i slicno), provodio se ocevid na licu mjesta, gdje su bili sasluavani vlasnici susjednih parcela, upisani vlasnici, odnosno sljednici upisanih vlasnika, po potrebi predstavnik katastra, predstavnik Mjesnog odbora (zajednice), te je nakon provedenog postupka bilo donoeno rjeenje o ispravku zemljine knjige. Protiv tog rjeenja nezadovoljna stranka je imala pravo albe, a isto tako bila je na raspolaganju brisovna tuba.
U vecem dijelu Hrvatske nesredeno zemljinoknjino stanje sredivalo se putem tzv. formalnih tubi (tubi na utvrdenje prava vlasnitva), kroz parnicni postupak.Negdje 60-70-tih godina prolog stoljeca na podrucju sjeverozapadne Hrvatske dolo je do uvodenja postupka sredivanja zemljinih knjiga putem tzv. fakticnog posjeda, na temelju primjene pravnog pravila zakonskog clanka XXIX. o sastavljanju gruntovnih uloaka iz 1886. godine. Prvo je taj postupak bio primijenjen na podrucju dananjeg Medimurja.
Taj postupak je bio efikasno sredstvo pojedinacnog sredivanja zemljinih knjiga, pri cemu se postupak bio sljedeci. Stranka je dolazila u zk. odjel i dala prijedlog za pokretanje postupka za zapisnik kod suda, prilagala je sve potrebne isprave (rjeenja, ugovore, odluke i slicno), provodio se ocevid na licu mjesta, gdje su bili sasluavani vlasnici susjednih parcela, upisani vlasnici, odnosno sljednici upisanih vlasnika, po potrebi predstavnik katastra, predstavnik Mjesnog odbora (zajednice), te je nakon provedenog postupka bilo donoeno rjeenje o ispravku zemljine knjige. Protiv tog rjeenja nezadovoljna stranka je imala pravo albe, a isto tako bila je na raspolaganju brisovna tuba.
U vecem dijelu Hrvatske nesredeno zemljinoknjino stanje sredivalo se putem tzv. formalnih tubi (tubi na utvrdenje prava vlasnitva), kroz parnicni postupak.
10. Pojedinacni ispravni postupak
Uskladivanje zemljinoknjinog i fakticnog stanja pokretanjem pojedinacnog ispravnog postupka.
Pretpostavke :
cl.200.ZZK i
cl. 108. 114. Zemljinoknjinog poslovnika (ZP)
Nesredeno zemljinoknjino stanje trebalo bi se prije svega sredivati putem pravila i postupaka predvidenih zemljinoknjinim pravom. ZZK je propisao pojedinacni ispravni postupak, kao postupak koji se moe provoditi za pojedini zemljinoknjini uloak ili pojedinu katastarsku cesticu.
Sustavno sredivanje zemljinih knjiga provodi se kroz postupak osnivanja, obnove, dopune ili preoblikovanja zemljinih knjiga. U takvim postupcima inicijativa je na dravnim tijelima Dravnoj geodetskoj upravi i Ministarstvu pravosuda, odnosno na nadlenim katastarskim uredima i zemljinoknjinim odjelima.
Ukazati na clanke ZZK i Poslovnika u kojima je propisana materija pojedinacnog ispravnog postupka.Nesredeno zemljinoknjino stanje trebalo bi se prije svega sredivati putem pravila i postupaka predvidenih zemljinoknjinim pravom. ZZK je propisao pojedinacni ispravni postupak, kao postupak koji se moe provoditi za pojedini zemljinoknjini uloak ili pojedinu katastarsku cesticu.
Sustavno sredivanje zemljinih knjiga provodi se kroz postupak osnivanja, obnove, dopune ili preoblikovanja zemljinih knjiga. U takvim postupcima inicijativa je na dravnim tijelima Dravnoj geodetskoj upravi i Ministarstvu pravosuda, odnosno na nadlenim katastarskim uredima i zemljinoknjinim odjelima.
Ukazati na clanke ZZK i Poslovnika u kojima je propisana materija pojedinacnog ispravnog postupka.
11. Cl. 200. ZZK (1) Kad za to postoji opravdani razlog, moe se provesti pojedinacni ispravni postupak glede odredenoga zemljinoknjinog uloka.
(2) Na pojedinacni ispravni postupak na odgovarajuci se nacin primjenjuju odredbe o ispravnom postupku, s time da rok za podnoenje prigovora ili prijava ne moe biti kraci od trideset dana niti dui od 6 mjeseci.
(3) Pojedinacni ispravni postupak ne moe se voditi glede zk. uloaka u zemljinim knjigama koje su na osnovi ovoga Zakona osnovane, obnovljene, dopunjene ili preoblikovane. Procitati odredbu cl. 200. ZZKProcitati odredbu cl. 200. ZZK
12. Opravdani razlog Zemljinoknjino stanje ne odgovara pravnom i/li stvarnom stanju.
Cl. 108/2. ZP opravdani razlog postoji kad je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom ucinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi cijeg bi upisa trebalo ispraviti odredene zk. upise. Za provodenje pojedinacnog ispravnog postupka prema cl. 200. st. 1. ZZK mora postojati opravdani razlog. Opcenito bi se moglo reci da opravdani razlog postoji kada zemljinoknjino stanje ne odgovara pravnom i/li stvarnom stanju nekretnina.
Cl. 108. st. 2. ZP detaljnije odreduje kada postoji opravdani razlog javna ili javnoovjerovljena isprava ukazuje da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano u zemljinoj knjizi i radi cega bi trebalo ispraviti odredene zk. upise.Za provodenje pojedinacnog ispravnog postupka prema cl. 200. st. 1. ZZK mora postojati opravdani razlog. Opcenito bi se moglo reci da opravdani razlog postoji kada zemljinoknjino stanje ne odgovara pravnom i/li stvarnom stanju nekretnina.
Cl. 108. st. 2. ZP detaljnije odreduje kada postoji opravdani razlog javna ili javnoovjerovljena isprava ukazuje da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano u zemljinoj knjizi i radi cega bi trebalo ispraviti odredene zk. upise.
13. to se moe smatrati opravdanim razlogom ? Osoba koja pokrece postupak upisana je u katastar kao posjednik nekretnine.
Osoba koja pokrece postupak raspolae ispravom koja nije provediva u zk.
Osoba koja pokrece postupak naslijedila je odredenu nekretninu kao izvanknjino vlasnitvo
itd. Primjerice navedeni razlozi to se moe smatrati opravdanim razlogom za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka.
Ovdje razmotriti pitanje o nacinima stjecanja prava vlasnitva na temelju zakona, na temelju odluke suda, nasljedivanjem, odnosno na temelju pravnog posla. Kod stjecanja na temelju pravnog posla, vlasnitvo se stjece tek upisom u zemljinu knjigu.Primjerice navedeni razlozi to se moe smatrati opravdanim razlogom za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka.
Ovdje razmotriti pitanje o nacinima stjecanja prava vlasnitva na temelju zakona, na temelju odluke suda, nasljedivanjem, odnosno na temelju pravnog posla. Kod stjecanja na temelju pravnog posla, vlasnitvo se stjece tek upisom u zemljinu knjigu.
14. Opravdani razlog za pokretanje postupka U praksi prevladava stajalite da opravdani razlog postoji uvijek kad je potrebno uskladiti zemljinoknjino, katastarsko i stvarno stanje.
Za pokretanje postupka dostatno je uciniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje po odredbama ZZK moe biti predmet z.k.upisa,a koje nije u njezinu korist upisano, i radi cijeg bi upisa trebalo ispraviti odredene z.k. upise Bitno je naglasiti da je za pokretanje postupka dostatno uciniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje po odredbama ZZK moe biti predmet zk. upisa. Iz toga slijedi zakljucak da to ne mora u toj fazi postupka biti dokazano. Bitno je razmotriti s polaznicima to znaci uciniti vjerojatnim, a to znaci dokazati da nekoj osobi pripada pravo koje nije upisano u zemljinoj knjizi.Bitno je naglasiti da je za pokretanje postupka dostatno uciniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje po odredbama ZZK moe biti predmet zk. upisa. Iz toga slijedi zakljucak da to ne mora u toj fazi postupka biti dokazano. Bitno je razmotriti s polaznicima to znaci uciniti vjerojatnim, a to znaci dokazati da nekoj osobi pripada pravo koje nije upisano u zemljinoj knjizi.
15. Predmet pojedinacnog ispravnog postupka Upis prava u korist predlagatelja, koje moe biti predmet zemljinoknjinog upisa prema odredbama ZZK.
Predmet uknjibe i predbiljebe cl. 31. ZZK.
Predmet zabiljebe cl. 39. ZZK. Detaljno razmotriti odredbe cl. 31. i cl. 39. ZZK.Detaljno razmotriti odredbe cl. 31. i cl. 39. ZZK.
16. Cijeli z.k. uloak ili pojedina katastarska cestica
Problem cl. 200/1. ZZK da se moe provesti glede odredenog zk. uloka.
Sudska praksa i glede odredene katastarske cestice, pa i one koja se tek formira geodetskim elaboratom
U cl. 200. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinacni ispravni postupak moe provesti glede odredenog zk. uloka, a to bi doslovnim tumacenjem trebalo znaciti u pogledu svih katastarskih cestica koje cine jedno zemljinoknjino tijelo. Takvo tumacenje u praksi nije prevladalo, jer bi to cesto puta onemogucilo provodenje ovog postupka u praksi, buduci da bi jedan od vlasnika pojedine katastarske cestice upisane u isti uloak mogao blokirati cijeli postupak.
Ukazati na to koje je stajalite recentne sudske prakse.
Ovdje ukazati i na mogucnost otpisa i pripisa posebice odredbu cl. 146. st. 2. ZZK.U cl. 200. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinacni ispravni postupak moe provesti glede odredenog zk. uloka, a to bi doslovnim tumacenjem trebalo znaciti u pogledu svih katastarskih cestica koje cine jedno zemljinoknjino tijelo. Takvo tumacenje u praksi nije prevladalo, jer bi to cesto puta onemogucilo provodenje ovog postupka u praksi, buduci da bi jedan od vlasnika pojedine katastarske cestice upisane u isti uloak mogao blokirati cijeli postupak.
Ukazati na to koje je stajalite recentne sudske prakse.
Ovdje ukazati i na mogucnost otpisa i pripisa posebice odredbu cl. 146. st. 2. ZZK.
17. Pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka
Cl. 109/1. ZP pokrece se na prijedlog osobe koja za to ima pravni interes. Jasno ukazati da se pojedinacni ispravni postupak ne pokrece po slubenoj dunosti, vec na prijedlog osoba koja za to ima pravni interes. Raspraviti s polaznicima odredbu cl. 109. st. 1. Poslovnika.Jasno ukazati da se pojedinacni ispravni postupak ne pokrece po slubenoj dunosti, vec na prijedlog osoba koja za to ima pravni interes. Raspraviti s polaznicima odredbu cl. 109. st. 1. Poslovnika.
18. Prijedlog za pokretanje Prijedlog mora biti uredan (cl. 99. do 101. ZZK) i potpun (cl. 102. do 104. ZZK).
Sadraj prijedloga za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka propisan je odredbom cl. 109. ZP. Uredan prijedlog cl. 99., 100., 101. ZZK
Potpun prijedlog cl. 102. do 104. ZZK.
Jasno razlikovati uredan od potpunog prijedloga. Svaki prijedlog za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka mora jo sadravati i ono to je propisano cl. 109. ZP.Uredan prijedlog cl. 99., 100., 101. ZZK
Potpun prijedlog cl. 102. do 104. ZZK.
Jasno razlikovati uredan od potpunog prijedloga. Svaki prijedlog za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka mora jo sadravati i ono to je propisano cl. 109. ZP.
19. Prijedlog za pokretanje Prijedlog treba sadravati :
zahtjev u kom smislu se predlae ispravak upisa u zemljinoj knjizi (cl. 109/2. ZP)
moe sadravati i prijedlog da se nakon okoncanja postupka provede odredeni upis (cl. 109/3. ZP).
Prijedlogu treba priloiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja postupka (cl. 109/4. ZP) ugovori, javne ili javnoovjerovljene isprave, rjeenja o nasljedivanju itd.
Ako se moraju promijeniti podaci u posjedovnici, tada je potrebno priloiti i prijavni list katastra (cl. 109/5. ZP). S polaznicima raspraviti odredbu cl. 109. ZP.S polaznicima raspraviti odredbu cl. 109. ZP.
20. Prijedlog za pokretanje
Prijedlog se mora dostaviti u dovoljnom broju primjeraka za sve osobe kojima se prijedlog po odredbama ZZK mora dostaviti.
U daljnjem tijeku postupka s prijedlogom se postupa kao s prijavom ili prigovorom podnesenom u ispravnom postupku. Ovaj slajd sadri tehnicke upute o tome koji broj prijedloga treba podnositelj prijedloga dostaviti zemljinoknjinom sudu.
Bitno je istaci da se prijedlog za pokretanje smatra ujedno prijavom ili prigovorom podnesenom u ispravnom postupku, pa onaj tko je podnio prijedlog za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka ne mora vie podnositi prijavu ili prigovor u roku za ispravak.Ovaj slajd sadri tehnicke upute o tome koji broj prijedloga treba podnositelj prijedloga dostaviti zemljinoknjinom sudu.
Bitno je istaci da se prijedlog za pokretanje smatra ujedno prijavom ili prigovorom podnesenom u ispravnom postupku, pa onaj tko je podnio prijedlog za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka ne mora vie podnositi prijavu ili prigovor u roku za ispravak.
21. Rjeenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka O osnovanosti prijedloga odlucuje zemljinoknjini sud zemljinoknjini sudac ne i ovlateni zemljinoknjini referent.
Protiv rjeenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka nije doputena posebna alba (cl. 110. ZP) O podnesenom prijedlogu za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka zemljinoknjini sud uvijek mora donijeti odluku, pozitivnu ili negativnu, ovisno o zakljucku postoji li opravdani razlog za pokretanje takvog postupka.
Protiv rjeenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka nije doputena posebna alba.
U zadacima je dan ogledni primjerak rjeenja o pokretanju i otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka.O podnesenom prijedlogu za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka zemljinoknjini sud uvijek mora donijeti odluku, pozitivnu ili negativnu, ovisno o zakljucku postoji li opravdani razlog za pokretanje takvog postupka.
Protiv rjeenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka nije doputena posebna alba.
U zadacima je dan ogledni primjerak rjeenja o pokretanju i otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka.
22. Odbijanje prijedloga za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka U slucaju kada nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka, prijedlog se odbija.
Ako sud odbije prijedlog, u rjeenju navodi razloge odbijanja
Protiv takvog rjeenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti albu. Opce je pravilo zemljinoknjinog prava da se kod usvajajucih rjeenja ne mora pisati obrazloenja, ali kod odbijajucih rjeenja uvijek mora postojati obrazloenja, pa i u slucaju pojedinacnog ispravnog postupka, ukoliko je odbijen prijedlog, tada zk. sud mora dati jasne razloge zbog cega je prijedlog odbijen, kako bi stranka mogla takvu odluku pobijati pred sudom drugog stupnja. Opce je pravilo zemljinoknjinog prava da se kod usvajajucih rjeenja ne mora pisati obrazloenja, ali kod odbijajucih rjeenja uvijek mora postojati obrazloenja, pa i u slucaju pojedinacnog ispravnog postupka, ukoliko je odbijen prijedlog, tada zk. sud mora dati jasne razloge zbog cega je prijedlog odbijen, kako bi stranka mogla takvu odluku pobijati pred sudom drugog stupnja.
23. Zabiljeba otvaranja pojedinacnog ispravnog postupka Zabiljeba otvaranja pojedinacnog ispravnog postupka provodi se na temelju rjeenja o otvaranju i to u natpisu zk. uloka.(cl.110/1.ZP)
Zabiljeba otvaranja pojedinacnog ispravnog postupka brie se po slubenoj dunosti po proteku roka od 30 dana od zakljucenja rasprave za ispravak (cl. 110/1. ZP). Nakon donoenja rjeenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka za odredenu nekretninu (katastarsku cesticu ili cijeli zk. uloak), dodatna je obveza zk. suda da stavi zabiljebu otvaranja pojedinacnog ispravnog postupka.
S polaznicima razmotriti odredbu cl. 110. st. 1. ZP, koja propisuje gdje se zabiljeba stavlja, te kada se brie. Radi se o zabiljebi koja je propisana ZP, dakle posebnim propisom.
Nakon ovog slajda valjalo bi razmotriti prve primjere, koji su u zadacima oznaceni brojkom 1), slucajevi A) do D), koji se odnose na pitanje ovlatenja za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka i donoenja odluke o otvaranju, odnosno osnovanosti prijedloga za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka.Nakon donoenja rjeenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka za odredenu nekretninu (katastarsku cesticu ili cijeli zk. uloak), dodatna je obveza zk. suda da stavi zabiljebu otvaranja pojedinacnog ispravnog postupka.
S polaznicima razmotriti odredbu cl. 110. st. 1. ZP, koja propisuje gdje se zabiljeba stavlja, te kada se brie. Radi se o zabiljebi koja je propisana ZP, dakle posebnim propisom.
Nakon ovog slajda valjalo bi razmotriti prve primjere, koji su u zadacima oznaceni brojkom 1), slucajevi A) do D), koji se odnose na pitanje ovlatenja za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka i donoenja odluke o otvaranju, odnosno osnovanosti prijedloga za pokretanje pojedinacnog ispravnog postupka.
24. Oglas
Objavljuje ga zemljinoknjini sud po slubenoj dunosti.
Sadraj oglasa:
da je glede odredenog zk. uloka, odredene katastarske opcine, gdje su upisani tocno odredeni vlasnici, pokrenut pojedinacni ispravni postupak na prijedlog odredene osobe,
da predlagatelj zahtijeva da se izvri odredeni upis ili ispravi postojeci, uz tocno navodenje na koji nacin se predlae ispravak,
poziv osobama koji se protive prijedlogu ili smatraju da bi neto trebalo upisati u taj uloak da mogu izjaviti prijavu ili prigovor u odredenom roku, ne kracem od trideset dana, niti duem od 6 mjeseci (cl. 200. st. 2. ZZK) Ukazati polaznicima to je sve potrebno navesti u oglasu o pokretanju pojedinacnog ispravnog postupka.
Raspraviti odredbu cl. 111. ZP.
U zadacima je dan ogledni primjer oglasa u pojedinacnom ispravnom postupku.Ukazati polaznicima to je sve potrebno navesti u oglasu o pokretanju pojedinacnog ispravnog postupka.
Raspraviti odredbu cl. 111. ZP.
U zadacima je dan ogledni primjer oglasa u pojedinacnom ispravnom postupku.
25. Objava oglasa Obavezno u Narodnim novinama i na oglasnoj ploci suda na troak predlagatelja.
Moe se objaviti i u sredstvima javnog priopcavanja, oglasnoj ploci opcine, grada, i slicno na troak predlagatelja. Objavom oglasa u Narodnim novinama zadovoljava se forma obavjetavanja javnosti, a moguce je oglas objaviti i na drugim mjestima. Bitno je troak objave oglasa uvijek ide na teret predlagatelja.Objavom oglasa u Narodnim novinama zadovoljava se forma obavjetavanja javnosti, a moguce je oglas objaviti i na drugim mjestima. Bitno je troak objave oglasa uvijek ide na teret predlagatelja.
26. Dostava rjeenja o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka Rjeenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka, zajedno s primjerkom prijedloga za otvaranje i primjerkom oglasa, zemljinoknjini sud treba dostaviti svim osobama u ciju su korist u zemljinoknjinom uloku glede kojeg se provodi pojedinacni ispravni postupak provedeni zemljinoknjini upisi (cl. 112/1. ZP)
Isprave iz st. 1. trebalo bi dostaviti i svim osobama u ciju su korist provedeni zemljinoknjini upisi u ulocima koji su obuhvaceni prijavnim listom (cl. 112/2. ZP). Razmotriti odredbu cl. 112. ZP.
Problematizirati kako dostaviti rjeenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka u slucaju kada u zemljinoj knjizi nema adresa, kada su upisani vlasnici upisima starijim od 70-80 godina.Razmotriti odredbu cl. 112. ZP.
Problematizirati kako dostaviti rjeenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka u slucaju kada u zemljinoj knjizi nema adresa, kada su upisani vlasnici upisima starijim od 70-80 godina.
27. Dostava u zemljinoknjinom postupku Cl. 112/3.ZP dostava po st. 1. i 2. vri se iskljucivo radi bolje obavijesti. Cinjenica da dostava nije izvrena ili nije uredno izvrena ne daje prava samo zbog toga osporavati valjanost upisana provedenih u ispravnom postupku.
Cl. 122. ZZK. Ukazati na znacenje dostave u zk. postupku cl. 112. st. 3. ZPP i cl. 122. ZZK.Ukazati na znacenje dostave u zk. postupku cl. 112. st. 3. ZPP i cl. 122. ZZK.
28. Dostava rjeenja o otvaranju
Cl. 112/5. ZP propisano da se rjeenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka dostavlja i ovrnom odjelu.
Odredba cl. 112/5. ZP nije uskladena s odredbom cl. 185/1. ZZK U praksi se rjeenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka nije dostavljalo ovrnom odjelu suda, a ako se dostavljalo, ovrni odjel s takvim dopisom nije nita mogao uciniti, jer ovrni odjeli nisu bili informatizirani da bi se moglo utvrditi vodi li se glede odredene nekretnine ovrha.
Novelom ZZK iz 2007. godine izmijenjena je odredba cl. 185. st. 1. ZZK.U praksi se rjeenje o otvaranju pojedinacnog ispravnog postupka nije dostavljalo ovrnom odjelu suda, a ako se dostavljalo, ovrni odjel s takvim dopisom nije nita mogao uciniti, jer ovrni odjeli nisu bili informatizirani da bi se moglo utvrditi vodi li se glede odredene nekretnine ovrha.
Novelom ZZK iz 2007. godine izmijenjena je odredba cl. 185. st. 1. ZZK.
29. Problemi kod dostave Aktualni upisi u zemljine knjige provedeni su prije 50-100 godina kome u tom slucaju dostaviti
Cesto puta u zemljinoj knjizi nema adrese vlasnika ili je adresa nedostatna (primjerice Ivan Ivanovic iz SAD-a, Josip Horvat iz Zagreba itd.).
Veliki broj neurednih dostava. Svaki od voditelja ovdje moe dodati specificne probleme glede dostave sudskih pismena sa svog podrucja, odnosno podrucja gdje se odrava radionica.
Isto tako mogu se razmotriti pravila Zakona o parnicnom postupku, koje govore o osobnoj dostavi fizickim osobama, dostavi pravnim osobama i osobama koje imaju registriranu djelatnost, osobama u vojsci, odnosno na odsluenju kazne zatvora.Svaki od voditelja ovdje moe dodati specificne probleme glede dostave sudskih pismena sa svog podrucja, odnosno podrucja gdje se odrava radionica.
Isto tako mogu se razmotriti pravila Zakona o parnicnom postupku, koje govore o osobnoj dostavi fizickim osobama, dostavi pravnim osobama i osobama koje imaju registriranu djelatnost, osobama u vojsci, odnosno na odsluenju kazne zatvora.
30. Rok za ispravak
Cl. 200/2. ZZK ne moe biti kraci od 30 dana, niti dui od 6 mjeseci u tom roku se podnose prijave i prigovori.
Pocetak i kraj roka vezan je uz objavu oglasa u Narodnim novinama. Kod roka za ispravak bitno je ovdje naglasiti da taj rok mora biti odreden u oglasu, te da je pocetak i kraj roka vezan uz objavu oglasa u Narodnim novinama, a ne vie odredivanjem zadnjeg kalendarskog dana (izmjena ZZK 2007. godine NN 107/07).Kod roka za ispravak bitno je ovdje naglasiti da taj rok mora biti odreden u oglasu, te da je pocetak i kraj roka vezan uz objavu oglasa u Narodnim novinama, a ne vie odredivanjem zadnjeg kalendarskog dana (izmjena ZZK 2007. godine NN 107/07).
31. Prijave i prigovori u pojedinacnom ispravnom postupku Cl. 188/1. ZZK
prijava da u zemljinu knjigu treba upisati neto to u nju nije upisano;
prigovor da bi neki upis ili njegov prvenstveni red trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.
Prijave i prigovori podnose se zemljinoknjinom sudu u pisanom obliku (moe i usmeno na zapisnik kod suda).
Prijave i prigovori u ispravnom postupku nisu pravni lijekovi, vec sredstvom kojim se prijavljuje da neto treba upisati u zemljinu knjigu, odnosno prigovara da bi neki upis ili prvenstveni red trebalo izmijeniti.
Redoviti pravni lijekovi u zk. postupku su alba i prigovor protiv rjeenja o besteretnom otpisu, a izvanredni pravni lijek je izvanredna revizija. Kod izvanredne revizije upozoriti da je Ustavni sud odredbe o reviziji iz 382. st. 1. toc. 1. i 2., st. 2 i st. 3. ukinuto, te da iste prestaju vaiti s danom 15. srpnja 2008. (odluka US RH U-I-1569/2004 i dr. NN 2/07 od 4. sijecnja 2007. g.).Prijave i prigovori u ispravnom postupku nisu pravni lijekovi, vec sredstvom kojim se prijavljuje da neto treba upisati u zemljinu knjigu, odnosno prigovara da bi neki upis ili prvenstveni red trebalo izmijeniti.
Redoviti pravni lijekovi u zk. postupku su alba i prigovor protiv rjeenja o besteretnom otpisu, a izvanredni pravni lijek je izvanredna revizija. Kod izvanredne revizije upozoriti da je Ustavni sud odredbe o reviziji iz 382. st. 1. toc. 1. i 2., st. 2 i st. 3. ukinuto, te da iste prestaju vaiti s danom 15. srpnja 2008. (odluka US RH U-I-1569/2004 i dr. NN 2/07 od 4. sijecnja 2007. g.).
32. Zabiljeba prijave i prigovora
Prijave se zabiljeuju na onom listu u zemljinoknjinom uloku na kojem bi trebao biti proveden taj upis (cl. 188/2.ZZK).
Prigovor se zabiljeuje na upisu na koji se odnosi (cl. 188/3. ZZK).
Ucinak zabiljebe prijave i prigovora je u tome da se nitko ne moe pozivati na to da nije za njih znao niti morao znati (cl. 188/4. ZZK). Uputiti polaznike gdje se zabiljeuje prijava, prigovor, te koji je ucinak zabiljebe prijave i prigovora.
Detaljno s polaznicima raspraviti odredbu cl. 188. st. 4. ZZK.Uputiti polaznike gdje se zabiljeuje prijava, prigovor, te koji je ucinak zabiljebe prijave i prigovora.
Detaljno s polaznicima raspraviti odredbu cl. 188. st. 4. ZZK.
33. Tko je ovlaten podnijeti prijavu ili prigovor Svaka osoba koja je upisana u zemljinoj knjizi kao nositelj prava koje bi se trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, odnosno njihovi nasljednici.
Cl. 189. ZZK podzaloni vjerovnici u svoje ime, a i u korist i u granicama ovlatenja hipotekarnog vjerovnika.
Prijedlog za pokretanje postupka ujedno predstavlja prijavu i prigovor (cl.113/2. ZP) Aktivna legitimacije za podnoenje prijava i prigovora.Aktivna legitimacije za podnoenje prijava i prigovora.
34. Istek roka za ispravak Cl. 190/1. ZZK istekom roka smatra se da je zemljina knjiga istinita i potpuna, pa osobe koje u dobroj vjeri postupaju s povjerenjem u to uivaju zatitu.
Cl. 190/2. ZZK nece se smatrati da je zemljina knjiga istinita i potpuna glede onih uloaka, odnosno upisa kod kojih je zabiljeeno da je stavljena prijava ili prigovor, sve dok oni ne budu izbrisani. Nacelo povjerenja u zemljine knjige nacelo da je istekom roka za ispravak zemljina knjiga istinita i potpuna.
Prijava i prigovor, koji su zabiljeeni u zemljinoj knjizi, sprecavaju nastupanje ucinaka nacela povjerenja u zemljine knjige, a to znaci da se nitko treci ne moe pozivati da je neku nekretninu stekao s povjerenjem u zemljine knjige.
Na ovom mjestu razmotriti s polaznicima zadatke oznake 2) A) do D) prijava i prigovor.Nacelo povjerenja u zemljine knjige nacelo da je istekom roka za ispravak zemljina knjiga istinita i potpuna.
Prijava i prigovor, koji su zabiljeeni u zemljinoj knjizi, sprecavaju nastupanje ucinaka nacela povjerenja u zemljine knjige, a to znaci da se nitko treci ne moe pozivati da je neku nekretninu stekao s povjerenjem u zemljine knjige.
Na ovom mjestu razmotriti s polaznicima zadatke oznake 2) A) do D) prijava i prigovor.
35. Rasprava za ispravak (cl. 191. ZZK) Na raspravi za ispravak raspravljaju se podnijete prijave i prigovori.
Raspravu za ispravak po slubenoj dunosti zakazuje zemljinoknjini sud i to glede svakog zk. uloka na koji je stavljena prijava ili prigovor.
Raspravu za ispravak vodi sudac ili sudski savjetnik.
Primjena pravila izvanparnicnog postupka. Razmotriti odredbu cl. 191. ZZK.
to je predmet rasprave za ispravak, kada i tko je zakazuje, naglasak da se rasprava za ispravak mora provesti glede svakog pojedinog zk. uloka glede kojega je stavljena prijava i prigovor, tko vodi raspravu za ispravak, po kojim pravilima.Razmotriti odredbu cl. 191. ZZK.
to je predmet rasprave za ispravak, kada i tko je zakazuje, naglasak da se rasprava za ispravak mora provesti glede svakog pojedinog zk. uloka glede kojega je stavljena prijava i prigovor, tko vodi raspravu za ispravak, po kojim pravilima.
36. Mjesto odravanja rasprave za ispravak ZZK i ZP ne propisuju gdje se provodi rasprava za ispravak .
U sudskoj praksi,u preteitom dijelu, rasprava za ispravak provodi se na licu mjesta, na nekretnini koja je predmet pojedinacnog ispravnog postupka. Ukazati na korist da se rasprava za ispravak provodi na licu mjesta. Stranke lake osiguraju prisutnost svjedoka, na licu mjesta se moe tocno utvrditi to je u naravi odredena nekretnina.Ukazati na korist da se rasprava za ispravak provodi na licu mjesta. Stranke lake osiguraju prisutnost svjedoka, na licu mjesta se moe tocno utvrditi to je u naravi odredena nekretnina.
37. Tko se poziva na raspravu za ispravak (cl. 192. ZZK) Osobe koje su podnijele prijavu ili prigovor, osobe protiv cijih upisa je podnesena prijava ili prigovor, osobe koje bi po sadraju zemljinih knjiga mogle imati pravni interes.
Po potrebi se poziva predstavnik tijela nadlenog za katastar u svojstvu strucnog pomagaca. Uputiti polaznike koga se sve mora pozvati na raspravu za ispravak analizirati odredbu cl. 192. ZZK.
Predstavnik katastra je izuzetno bitan u slucaj kada je potrebno identificirati nekretninu koja je predmet pojedinacnog ispravnog postupka.Uputiti polaznike koga se sve mora pozvati na raspravu za ispravak analizirati odredbu cl. 192. ZZK.
Predstavnik katastra je izuzetno bitan u slucaj kada je potrebno identificirati nekretninu koja je predmet pojedinacnog ispravnog postupka.
38. Rasprava za ispravak
Nema odgadanja rasprave zbog nenazocnosti pozvanih osoba, niti nenazocnost osobe koja je podnijela prijavu ili prigovor ne znaci da je povukla prijavu ili prigovor, odnosno da je priznala tude prijave i prigovore.
Cl. 192/4. ZZK postavljanje privremenog zastupnika nenazocnim osobama, time da se rasprava za ispravak ne odgada.
Nema odgode rasprave, niti povrata u prijanje stanje.
U pozivu za raspravu moraju biti navedene sve gore navedene posljedice iz cl. 192. st. 3.-5. ZZK. Nema odgode rasprave za ispravak zbog nenezocnosti praksa ide u pravcu da se zakazuje i vie rasprava za ispravak kada je to potrebno u svrhu svestrane rasprave spornog pitanja.
Bitno je da poziv za raspravu sadri sva gore navedena upozorenja.Nema odgode rasprave za ispravak zbog nenezocnosti praksa ide u pravcu da se zakazuje i vie rasprava za ispravak kada je to potrebno u svrhu svestrane rasprave spornog pitanja.
Bitno je da poziv za raspravu sadri sva gore navedena upozorenja.
39. Privremeni zastupnik Primjena ZPP-a cl. 84. 86.
Kako postaviti privremenog zastupnika, a da se ne odgodi rasprava za ispravak ?
Kako postaviti privremenog zastupnika odmah, ne cekajuci da se odluka o postavljanju objavi u Narodnim novinama slucaj iz cl. 84. st. 2. toc. 4. i 5. ZPP-a.
S polaznicima razmotriti mogucnost primjene cl. 84. do 86. ZPP-a u pojedinacnom ispravnom postupku.
S polaznicima razmotriti mogucnost primjene cl. 84. do 86. ZPP-a u pojedinacnom ispravnom postupku.
40. Postupak zemljinoknjinog suda na raspravi za ispravak Omoguciti svima da obrazloe svoje prijave i prigovore, odnosno da se ocituju na tude.
Nastojati postici sporazum izmedu zainteresiranih, te ce se sporazum unijeti u zapisnik s rasprave.
Na raspravi za ispravak zemljinoknjini sud moe provesti sve dokaze koje smatra potrebnim (sasluati svjedoke, izvriti uvid u isprave, sasluati predstavnika katastarskog ureda, vjetaka itd.).
Nazocni na raspravi za ispravak se mogu sporazumjeti da se raspravlja i o nepravodobno podnijetim prijavama i prigovorima (cl. 193. ZZK). S polaznicima razviti metodologiju postupanja na raspravi za ispravak:
- svakome omoguciti da se izjasni o svim prijavama i prigovorima
- nastojati postici sporazum
- provoditi sve dokaze koje zk. sud smatra za potrebno radi utvrdenja svih relevantnih cinjenica
- usvojiti se mogu u slucaju sporazuma i nepravodobno podnijeti prigovori i prijave.S polaznicima razviti metodologiju postupanja na raspravi za ispravak:
- svakome omoguciti da se izjasni o svim prijavama i prigovorima
- nastojati postici sporazum
- provoditi sve dokaze koje zk. sud smatra za potrebno radi utvrdenja svih relevantnih cinjenica
- usvojiti se mogu u slucaju sporazuma i nepravodobno podnijeti prigovori i prijave.
41. Odlucivanje o prijavama i prigovorima (cl. 194. ZZK) Odluku bi zemljinoknjini sud trebao proglasiti odmah na raspravi za ispravak.
U istoj odluci se ujedno nalae i provedba odgovarajuceg upisa.
Nepravodobne prijave i prigovore odbacaj.
Pravodobne prijave i prigovore u potpunosti ili djelomicno usvojiti, odnosno odbiti.
Ukazati kada je zk. sud duan donijeti odluku.
Odluka zk. suda o prijavama i prigovorima, mora u sebi sadravati i nalog za provedbu odgovarajuceg upisa.
Ukazati kada je zk. sud duan donijeti odluku.
Odluka zk. suda o prijavama i prigovorima, mora u sebi sadravati i nalog za provedbu odgovarajuceg upisa.
42. Odluke na raspravi za ispravak Ako bi trebalo izmijeniti podatke u posjedovnici primjena cl.109/5.ZP
Upisi u vlastovnicu i teretovnicu sporazum stranaka, ako je moguc i doputen.
Ako sporazum nije postignut zk. sud odlucuje po pravicnoj ocjeni.
Zemljinoknjini sud ce posebno uputiti osobe cije prijave i prigovore nije usvojio, kao i one ciji je upis ili prvenstveni red izmijenjen, dopunjen ili izbrisan, da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tubom za ispravak. Ako je potrebno neto mijenjati u posjedovnici zk. sud ne odlucuje o takvoj prijavi ili prigovoru, vec se upucuje stranku pred nadleno tijelo za katastar.
Uvijek inzistirati na sporazumu stranaka, ako ga nema odluka se donosi po pravicnoj ocjeni.
Ako je potrebno neto mijenjati u posjedovnici zk. sud ne odlucuje o takvoj prijavi ili prigovoru, vec se upucuje stranku pred nadleno tijelo za katastar.
Uvijek inzistirati na sporazumu stranaka, ako ga nema odluka se donosi po pravicnoj ocjeni.
43. Provedba upisa (cl. 196. ZZK) Odluka zemljinoknjinog suda mora sadravati i nalog za upis u zemljinu knjigu.
Zk. sud ce po slubenoj dunosti izbrisati sve zabiljebe prijava i prigovora kad protekne rok od 30 dana od odrane rasprave, a i prije ako se zamijene zabiljebom spora. Provedba upisa u zemljinoj knjizi provodi se na temelju odluke zemljinoknjinog suda, koji sadri nalog za provedbu.
Zaibljeba vodenja pojedinacnog ispravnog postupka se brie nakon proteka roka od 30 dana od odrane rasprave za ispravak, time da se zabiljeba prijava i prigovora mogu brisati i prije ako se zamijene zabiljebom spora.
Razmotriti odredbu cl. 81. i 82. ZZK o zabiljebi spora.
Razmotriti zadatke pod 3) A) do D)Provedba upisa u zemljinoj knjizi provodi se na temelju odluke zemljinoknjinog suda, koji sadri nalog za provedbu.
Zaibljeba vodenja pojedinacnog ispravnog postupka se brie nakon proteka roka od 30 dana od odrane rasprave za ispravak, time da se zabiljeba prijava i prigovora mogu brisati i prije ako se zamijene zabiljebom spora.
Razmotriti odredbu cl. 81. i 82. ZZK o zabiljebi spora.
Razmotriti zadatke pod 3) A) do D)
44. Tuba za ispravak (cl. 197. ZZK) Tubu za ispravak treba razlikovati od postupka ispravka pogrenog upisa (cl. 116. do 119. ZZK).
Tuba za ispravak vezana je u postupak osnivanja, obnove ili dopune zemljine knjige, odnosno pojedinacni ispravni postupak i tom tubom se ispravljaju upisi izvreni u tim postupcima Posebna vrsta tube zemljinoknjinog prava.
Tuba za ispravak nije ispravak pogrenog upisa, vec je ista vezana uz provodenje postupka osnivanje, obnove, dopune zemljine knjige, odnosno pojedinacnog ispravnog postupka i tom tubom se ispravljaju upisi izvreni u tim postupcima.Posebna vrsta tube zemljinoknjinog prava.
Tuba za ispravak nije ispravak pogrenog upisa, vec je ista vezana uz provodenje postupka osnivanje, obnove, dopune zemljine knjige, odnosno pojedinacnog ispravnog postupka i tom tubom se ispravljaju upisi izvreni u tim postupcima.
45. Pravni lijekovi
Protiv odluka zemljinoknjinog suda donesenih na raspravi za ispravak ne moe se uloiti alba, ali to ne sprjecava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadlenim tijelom (cl. 194/3. ZZK). Protiv rjeenja zk. suda donesenih na raspravi za ispravak nema prava albe. Protiv rjeenja zk. suda donesenih na raspravi za ispravak nema prava albe.
46. Tuba za ispravak (cl. 197. ZZK) Aktivno legitimirani na podnoenje tube za ispravak su:
osobe cijim prijavama ili prigovorima zemljinoknjini sud nije u cijelosti ili djelomicno udovoljio u ispravnom postupku,
osobe ciji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljinoknjini sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.
Aktivna legitimacija za podnoenje tube za ispravak.Aktivna legitimacija za podnoenje tube za ispravak.
47. Tuba za ispravak (cl. 197. ZZK)
Pasivno legitimirani kod tube za ispravak su:
osobe u ciju korist je izvren upis u ispravnom postupku, odnosno cije je prijave ili prigovore zemljinoknjini sud usvojio u ispravnom postupku. Pasivna legitimacija kod tube za ispravak.Pasivna legitimacija kod tube za ispravak.
48. Rok za podnoenje tube za ispravak (cl. 197/2. ZZK) Pravo tubom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova za podnoenje brisovne tube (po ZZK) 3 godine.
Trogodinji rok za podnoenje tube za ispravak pocinje teci od casa provedbe spornog upisa, odnosno otkad je dostavljeno rjeenje o odbijanju prijave ili prigovora.
Na tubu za ispravak na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila ZZK o zabiljebi spora (cl.81. do 84. ZZK). Rokovi za podnoenje tube za ispravak.Rokovi za podnoenje tube za ispravak.
49. Umjesto zakljucka Pojedinacni ispravni postupak je institut zemljinoknjinog prava koji su duni primjenjivati svi zemljinoknjini sudovi u RH.
Nesredeno zemljinoknjino stanje treba prije svega sredivati u zemljinoknjinom postupku, po pravilima zemljinoknjinog prava.
Takav postupak je u pravilu ucinkovitiji, fleksibilniji i jeftiniji za stranke od parnicnog postupka.
U Okvirnim mjerilima je potrebno pojedinacni ispravni postupak drugacije vrednovati od drugih zemljinoknjinih predmeta.
Pojedinacni ispravni postupak provodi sudac, koji ce jednako kao i u svakom drugom postupku ocijeniti osnovanost ili neosnovanost prijava i prigovora.
Pojedinacni ispravni postupak je postupak koji omogucava pojedinoj stranci da svoja neupisana prava upie u zemljinu knjigu, a time se povecava sigurnost u pravnom prometu nekretnina. Voditelji radionica ovdje slobodno mogu dodati jo neku prednost koju smatraju potrebnom.Voditelji radionica ovdje slobodno mogu dodati jo neku prednost koju smatraju potrebnom.
