1 / 30

Stanje i perspektive razvitka obrtničke trgovine

Stanje i perspektive razvitka obrtničke trgovine. Dr. sc. Ivan-Damir Anić Viši znanstveni suradnik Ekonomski institut, Zagreb Trg J.F. Kennedya 7 Telefon: 2-362-264 Mail: danic@eizg.hr. Zagreb, 11.5.2010. Sadržaj:. Uvod Obilježja i ekonomsko značenje obrtničke trgovine

keith
Télécharger la présentation

Stanje i perspektive razvitka obrtničke trgovine

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Stanje i perspektive razvitka obrtničke trgovine Dr. sc. Ivan-Damir Anić Viši znanstveni suradnik Ekonomski institut, Zagreb Trg J.F. Kennedya 7 Telefon: 2-362-264 Mail: danic@eizg.hr Zagreb, 11.5.2010.

  2. Sadržaj: Uvod Obilježja i ekonomsko značenje obrtničke trgovine Kretanja u obrtničkoj trgovini u Hrvatskoj Promjene u ponašanju potrošača SWOT obrtničke trgovine Perspektive razvitka obrtničke trgovine u Hrvatskoj Zaključci i rasprava

  3. 1. Uvod • Obrtnička trgovina je u Hrvatskoj pred velikim izazovom • Obrtnička trgovina gubi tržišnu poziciju • Trgovci obrtnici ne susreću se samo s problemom konkuriranja velikim trgovačkim lancima već i s recesijom • Ključno pitanje je kako obrtnička trgovina može u postojećim uvjetima povećati svoju konkurentnost na tržištu • Prezentacija analizira aktualno stanje i perspektive razvitka obrtničke trgovine u Hrvatskoj • Provedena empirijska analiza kombinira sekundarne statističke podatke i primarne podatke prikupljene anketnim istraživanjem

  4. 2. Obilježja i ekonomsko značenje obrtničke trgovine • Zakon o obrtu definira obrt kao trajno i samostalno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba, a u svrhu postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu • Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba • Obrtnička trgovina je tradicionalno usmjerena na “dnevne imale kupnje”, koje potrošači koriste za popunjavanje svojih nabavki

  5. Ekonomsko značenje obrtničke trgovine • Doprinos poduzetništvu (18.526 poslovnih subjekata; 17.894 prodavaonica, u prosjeku 1 prodavaonica po subjektu; 57% subjekata u trgovini; 44% udio u ukupnom broju prodavaonica) • Doprinos zaposlenosti (38.628 zaposlenih; u prosjeku 2 zaposlena po subjektu, 17% udio u ukupnoj zaposlenosti u trgovini) • Ostvaren promet (10,3 mlrd. HRK, 575.814 HRK po prodavaonici; ostvaren udio od 4,5 % prometa u trgovini) • Ostale koristi: obogaćivanje ponude, doprinos regionalnom razvoju (otoci, brdsko planinska područja)

  6. 3. Kretanja u obrtničkoj trgovini u Hrvatskoj Indeksi 2008./2004., NKD 2002. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH; * Tržišni udio u odnosu na pravne osobe U razdoblju od 2004. do 2008. godine obrtnička trgovina bilježi rast prometa, ali i pad tržišnog udjela u odnosu na pravne osobe, što je pokazatelj njezine slabije konkurentske pozicije na tržištu

  7. Tržišni udio obrtničke trgovine u odnosu na pravne osobe, 2004-2008. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH

  8. Indeksi prometa u obrtničkoj trgovini u 2009. godini, prema NKD 2007. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH U 2009. godini smanjen je promet obrtničke trgovine i zabilježen pad tržišnog udjela u odnosu na pravne osobe

  9. Promet od u obrtničkoj trgovini nominalni indeksi, NKD 2007., I.-XII. 2009/I.-XII.2008. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH

  10. Promet od u obrtničkoj trgovini nominalni indeksi, NKD 2007., I.-XII. 2009/I.-XII.2008. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH

  11. Broj obrtnika, prodavaonica i zaposlenost u obrtničkoj trgovini, NKD 2007. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH • U 2009. godini obrtnička trgovina bilježi pad broja obrtnika, broja prodavaonica i broja zaposlenih • Nagli pad obrtničke trgovine zabilježen je u prvim mjesecima 2009. godine uslijed recesije i reguliranja neradne nedjelje

  12. U istom razdoblju smanjen je broj zaposlenih po obrtniku (2,28 na 2,09), što ukazuje na napore usmjerene prema smanjenju troška zaposlenih • U četvrtom kvartalu 2009. u odnosu na prvi kvartal 2008. godine povećan je promet po prodavaonici u obrtničkoj trgovini sa 121 na 145 tisuća HRK, što može ukazivati i trend okrupnjavanja obrtničke trgovine, vodeći računa o sezonskim razlikama u kretanju prometa • U istom razdoblju povećan je promet po zaposlenom sa 55 na 67 tisuća HRK, što ukazuje na napore usmjerene prema povećanju proizvodnosti rada

  13. Financijsko stanje obrtničke trgovine, G52 - Podaci iz poreznih prijava, po prijavi Izvor: Ministarstvo financija RH • U 2009. godini u strukturi obrta znatan je dio nepodmirenih obveza bio u obrtničkoj trgovini na malo

  14. 4. Promjene u ponašanju potrošača • U 2009. godini potrošači su smanjili potrošnju, što se odrazilo na smanjenje maloprodajnog prometa • Podaci pokazuju blago poboljšanje situacije u prva tri mjeseca 2010. godine. Promet stagnira na niskoj razini ako se analizira trend serija, što može pokazivati da je “najgore prošlo”

  15. Kupci i dalje kupuju nužna dobra (hranu, lijekove i medicinske proizvode), ali su smanjili izdatke za neprehranu, što se odrazilo na strukturne promjene u trgovini na malo • Godišnja potrošnja po kućanstvu u RH iznosi 11.500 EUR, a u EU-15 EUR 31.523, a u novim članicama EU 9.848 EUR Izvor: Državni zavod za statistiku, RH

  16. Promet od trgovine na malo u RH, nominalni indeksi, NKD 2007., I.-XII. 2009/I.-XII.2008. (kumulativ) Izvor: Državni zavod za statistiku, RH

  17. Promet od trgovine na malo u RH, nominalni indeksi, trgovačke struke, I.-XII.2009/I.-XII.2008. Izvor: DZS, RH

  18. Kupci konsolidiraju svoje kupnje i u potrazi su za jeftinijom kupnjom • Pomnije prate cijene i akcije • Glavni čimbenici izbora prodavaonica, jesu lokacija, asortiman, cijene, akcije • Raste tržišni udio hipermarketa i diskontnih prodavaonica, a smanjuje se tržišni udio malih klasičnih prodavaonica (GFK, Newsletter no. 14, 2010)

  19. Anketirani kupci (n=203, 2009.) izražavaju iznadprosječnu lojalnost jednom trgovačkom lancu (ocjena 5,84 od maksimalnih 7) i troše u prosjeku 68% budžeta u svom omiljenom trgovačkom lancu • Raste prodaja robnih trgovačkih marki • Indeks potrošačkih cijena za 2009. u odnosu na prosjek 2008. godine za prehranu i bezalkoholna pića iznosio je 101,6, za alkoholna pića i duhan 112,9, za obuću 100,00 (DZS, RH) • 54% su planirane kupnje i 46% impulzivne kupnje (GFK, Newsletter br. 14, 2010)

  20. 5. SWOT obrtničke trgovine

  21. Projekcije EIZ Izvor: Ekonomski institut, Zagreb, Croatian Economic Outlook, Br. 42, travanj 2010 • Oporavak gospodarstva očekuje se u 2011. godini • Ukupna potrošnja kućanstva mogla bi se ove godine dodatno smanjiti zbog rasta nezaposlenosti i potrošačkog pesimizma • Oporavak potrošnje stanovništva očekuje se u 2011. godini

  22. Faktor potrošačkog optimizma/pesimizma vrlo je važan pri procjeni potrošnje • U slučaju promjena percepcija potrošača na bolje, upravo u ovom faktoru leže prilike za povećanje potrošnje • Ukupna je potrošnja u Hrvatskoj smanjena više nego što su smanjeni dohoci, što pokazuje da postoji određena nerealizirana kupovna moć stanovništva, ali je ona blokirana negativnim očekivanjima • Moguće je da optimizam koji donesu vladine mjere gospodarskog oporavka, naročito ako one budu povezane sa smanjenjem poreznog opterećenja i smanjivanjem nesigurnosti donesu i nešto povoljnija kretanja

  23. Očekivanja u EU Izvor: European Commission, Business and consumer survey results, travanj 2010 • Indeksi pokazuju da se može očekivati rast potrošnje u zemljama EU • Kretanje maloprodajnog prometa u EU-27 u posljednja dva mjeseca 2010. godine u djelatnosti G47 ukazuje na pozitivni rast prometa u odnosu na prethodno razdoblje

  24. Tržišni udio obrtnika u Sloveniji, 2003-2007., % Izvor: Statistični urad Republike Slovenije • U Sloveniji je izražen trend prema okrupnjavanju obrtničke trgovine

  25. 6. Perspektive razvitka obrtničke trgovine u Hrvatskoj Tržišno repozicioniranje obrtničke trgovine • Okrupnjavanje obrtničke trgovine • Daljnje udruživanje obrtničke trgovine (“veća kupovna snaga i prateće usluge omogućuju poboljšanje konkurentske pozicije obrtničke trgovine”) • Plus marketi (niže cijene nabave, prepoznatljiva marketinška podrška, standardizacija, promocija, vlastita trgovačka marka “Rial”) • Udruge trgovaca u Hrvatskoj (regionalno udruživanje obrtničke trgovine u svrhu dobivanja što povoljnijih nabavnih cijena, dobivanja sigurnosti u pogledu kontinuiteta nabave, provođenja akcija, degustacija i reklama u suradnji s dobavljačima)

  26. Racionalizacija poslovanja (smanjenje troškova poslovanja) • Održavati konkurentne cijene • Postići lojalnost kupaca na dugi rok (“skuplje je pridobiti novog kupca nego opsluživati starog kupca; lojalni kupci troše više od nelojalnih) • Izbor najpovoljnijih lokacija • Pažljivo birati asortiman proizvoda s naglaskom na širinu asortimana, kvalitetu proizvoda i robne marke • Razvoj trgovačke robne marke

  27. Poboljšanje usluge kroz dugo radno vrijeme • Stvoriti uvjete za brzo obavljanje kupnje potrošača (preglednost asortimana i brzina naplate robe) • Prilagodba dizajna prodavaonice, layouta i ulaganje u uređenje prodajnog prostora • Ulaganje u obrazovanje (obrazovni programi, IT tečajevi, marketinške vještine) • Prilagodba marketinga (od masovnog reklamiranja prema ciljanoj promociji i internetskom marketingu)

  28. Promijeniti odnos s kupcem od “prodaje proizvoda” do “prodaje doživljaja kupnje” (u prodavaonici mora postojati ugođaj kupnje) • Ponuditi socijalni element (“mala trgovina je mjesto gdje se kupci druže, informiraju i upoznaju”, a ne samo mjesto prodaje proizvoda) • Praćenje kupaca i personalizacija odnosa s kupcem (važno je razviti osobni kontakt s kupcem, upoznati svakog pojedinog kupca: npr. datum rođenja, omiljena boja, vrijeme kada voli kupovati, omiljeni proizvod; svaki kupac je drugačiji) • Naglasak na ljubaznosti prodajnog osoblja

  29. Maloprodajna politika – otvorena pitanja* • Pojednostavljenje administrativnih procedura • Povezivanje obrta • Unapređenje obrazovanja • Poticanje zapošljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije • Bolji pristup mikro kreditima • Uspostava potpune baze podataka obrtničke trgovine • Efikasnija zaštita tržišnog natjecanja * Ekonomski Institut, Zagreb, Analiza dosadašnjeg razvoja i stanja obrtništva sa smjernicama za strategiju njegova razvoja, 2009

  30. RASPRAVA

More Related