1 / 54

Doc.dr.sc. EDVARD GALIĆ Zavod za kardiovaskularne bolesti

Prevencija kardiovaskularnih bolesti u kliničkoj praksi. Doc.dr.sc. EDVARD GALIĆ Zavod za kardiovaskularne bolesti Klinika za unutarnje bolesti , “ Klinička bolnica Sveti Duh ” , Zagreb. 01.03.2013. Zagreb. PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI.

kiley
Télécharger la présentation

Doc.dr.sc. EDVARD GALIĆ Zavod za kardiovaskularne bolesti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Prevencija kardiovaskularnih bolesti u kliničkoj praksi Doc.dr.sc. EDVARD GALIĆ Zavod za kardiovaskularne bolesti Klinika za unutarnje bolesti, “Klinička bolnica Sveti Duh”,Zagreb 01.03.2013. Zagreb

  2. PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI 1. Što je prevencija kardiovaskularnih bolesti? 2. Zašto je ona potrebna? 3. Kome je ona potrebna? 4. Kako se provodi? 5. Gdje treba biti ponuđena?

  3. PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI • Četiri stupnja kardiovaskularnog rizika.. • Više europskih zemalja u skupini niskog rizika.. • Koncept “rizik-dob”.. • Važnost psihosocijalnih čimbenika rizika.. • Ograničena uloga biomarkera rizika..

  4. PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI • Neizlaganje pasivnom pušenju.. • Uloga specifične prehrane.. • Smanjena tjelesna težina kao mogući čimbenik rizika.. • Multimodalna bihevioralna intervencija je učinkovita..

  5. Najvažnije nove poruke • Krvni tlak: • Mjere promjene stila života potrebne hipertenzivnim pacijentima.. • Svi glavni antihipertenzivi jednako učinkoviti za kliničku uporabu.. • Ciljne vrijednosti tlaka <140/90 mmHg.. • Određene granične vrijednosti za mjerenja kod kuće i u ambulanti..

  6. Najvažnije nove poruke Diabetes mellitus • Ciljni HbA1C <7.0% (<53 mmol/mol) • Ciljni krvni tlak <140/80 mmHg

  7. Najvažnije nove poruke • Lipidi u krvi: • Ciljni LDL-kolesterol: • <1.8 mmol/L za pacijente s vrlo visokim rizikom • <2.5 mmol/L za pacijente s visokim rizikom • <3.0 mmol/L za ostale...

  8. Što je prevencija kardiovaskularnih bolesti? • “Koordinirana skupina postupaka, na javnoj ili individualnoj razini, s ciljem: • - eradikacije, eliminacije ili minimaliziranja utjecaja kardiovaskularnih bolesti i s njima povezane invalidnosti. • Temelji prevencije ukorijenjeni su u: • -kardiovaskularnoj epidemiologiji • - medicini temeljenoj na dokazima. A Dictionary of Epidemiology, 4th ed New York; Oxford University Press; 2001.

  9. Zašto je prevencija potrebna? • Aterosklerotske kardiovaskularne bolesti, osobito koronarna bolest, i dalje su vodeći uzrok prerane smrti diljem svijeta.. • Kardiovaskularne bolesti pogađaju i muškarce i žene; od svih smrtnih slučajeva u Europi prije dobi od 75 godina: • -42% žena, • - 38% muškaraca.... umre zbog kardiovaskularnih bolesti

  10. Zašto je prevencija potrebna? • Prevencija djeluje: smanjenja smrtnosti koronarne bolesti : • oko 50% odnosi se na promjene čimbenika rizika.. • 40% na poboljšanje liječenja..

  11. KARDIOVASKULARNE BOLESTI (KVB): KVB su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj... U 2011. g. od njih je umrlo 24.841 osoba, što čini 48,7% u ukupnom mortalitetu ...

  12. Kome je potrebna prevencija? PRIMARNA PREVENCIJA

  13. Kome je potrebna prevencija? SEKUNDARNA PREVENCIJA

  14. Vrlo visok rizik • Pojedinci s bilo kojim od sljedećega: • Dokumentirana kardiovaskularna bolest.. • Diabetes mellitus (tip 1 ili 2) s jednim ili više čimbenika kardiovaskularnog rizika i/ili oštećenjima ciljnih organa.. • Teška kronična bubrežna bolest.. • Izračunati SCORE ≥ 10%..

  15. Ostale rizične skupine • VISOKI RIZIK: SCORE ≥5% i <10% za 10-godišnji rizik fatalne kardiovaskularne bolesti.. • Znatno povišeni pojedinačni čimbenici rizika poput obiteljskihdislipidemija i teške hipertenzije.. • Diabetes mellitus (tip 1 ili 2) bez kardiovaskularnih čimbenika rizika ili oštećenja ciljnih organa.. • Umjerena kronična bubrežna bolest: (procijenjena glmerularna filtracija 30-59 mL/min/1.73 m2)..

  16. Ostale rizične skupine • Umjereni rizik: • SCORE ≥1% i <5% za 10 godina • Mnogi sredovječni pojedinci pripadaju u ovu skupinu.. • Nizak rizik: • SCORE <1% i bez čimbenika koji bi ih svrstali u skupinu umjerenog rizika..

  17. Regije Europe prema riziku • Zemlje s niskim rizikom: • Prema dobi, spolu, pušenju, sistoličkom tlaku, ukupnom kolesterolu... • Andora, Austrija, Belgija, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Izrael, Italija, Luksemburg, Malta, Monako, Nizozemska, Norveška, Portugal, San Marino, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo..

  18. Regije Europe i okruženja prema riziku • Zemlje s visokim rizikom (sve koje nisu s niskim rizikom): • Neke od navedenih su s vrlo visokim rizikom.. • Albanija, Alžir, Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Egipat, Estonija, Gruzija, Mađarska, Kosovo, Latvija, Libanon, Libija, Litva, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Maroko, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Sirija, Tunis, Turska, Ukrajina

  19. Tablica relativnog rizika • Može se koristiti kako bi se prikazali mlađi ljudi s niskim aposlutnim rizikom koji, u usporedbi s ostalima u svojoj dobnoj skupini, imaju višestruko viši rizik.. • Može pomoći kao motivacija za odluku: • o prestanku pušenje, zdravu prehranu i vježbanje, ali i za označavanje onih koji su kandidati za terapiju.. MLAĐI S NISKIM APSOLUTNIM RIZIKOM

  20. Druge preporuke vezane uz rizik • Genetsko testiranje nema mjesta u procjeni kardiovaskularnog rizika (III, B,).. • Psihosocijalni faktori bi trebali biti uzeti u obzir (IIA, B).. • Fibrinogen, visokoosjetljivi CRP i/ili homocistein se mogu mjeriti kao dio procjene rizika u pacijenata s neuobičajnim ili umjerenim profilom rizika (IIB,B)..

  21. Druge preporuke vezane uz rizik • U pacijenata s umjerenim rizikom mogu se razmotriti mjerenje: • - karotidnog IMT-a, • - ABI (indeks gležanj-nadlaktica) (IIA, B) ili • - CT-kalcij skor (IIa, B).. • Procjenu rizika treba provesti u pacijenata sa: • - sleep-apnea sindromom (IIA, A) i sa • - erektilnom disfunkcijom (IIa,B)..

  22. Kako se provodi prevencija kardiovaskularnih bolesti? • Glavne preporuke: • Za potpune preporuke pogledati: • European Heart Journal 2012:33;1635-1701 – doi: 10.1093/eurheartj/ehs092 • European Journal of Preventive Carfdiology 2012;19: 4:585-667

  23. Bihevioralne promjene Kognitivno-bihevioralna strategija

  24. Bihevioralne promjene Medicinske sestre, nutricionisti, psiholozi

  25. Bihevioralne promjene Multimodalne intervencije

  26. Pušenje

  27. 5 “A” za prestanak pušenja, za rutinsku uporabu

  28. Prehrana • Zdrava prehrana je temelj prevencije (I, B)... • Zasićene masne kiseline smanjiti na <10% ukupnog energetskog unosa, zamjenjujući ih polinezasićenim.. • Trans-nezasićene masne kiseline: što je manje moguće, po mogućnosti bez unosa iz prerađene hrane, i <1% ukupnog energetskog unosa iz prirodnih izvora..

  29. Prehrana

  30. Prehrana • < 5 g soli dnevno.. • 30-45 g vlakana dnevno iz cjelovitih žitarica, voća i povrća.. • 200 g voća dnevno (2-3 obroka).. • 200 g povrća dnevno (2-3 obroka) • Riba barem 2 puta tjedna, od toga jednom masna riba • Konzumacija alkohola treba biti ograničena na 2 čaše dnevno (20 g/d alkohola za muškarce i 1 čašu dnevno (10 g/d alkohola) za žene

  31. Tjelesna težina • Smanjenje težine u ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilih je preporučeno i povezano s poželjnim učincima na; • - krvni tlak i dislipidemiju, što može voditi prema manjem broju kardiovaskularnih bolesti (I, A) • I prekomjerna težina i pretilost povezane su s rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti..

  32. Tjelesna težina • Postoji pozitivna linearna povezanost BMI i mortaliteta od svih uzroka.. • Mortalitet od svih uzroka: • ... najniži je s BMI od 20-25 kg/m2.. • Daljnje snižavanje tjelesne mase ne može se smatrati zaštitnim od kardiovaskularnih bolesti..

  33. Tjelesna aktivnost • Zdravi odrasli trebaju provesti: • - 2.5-5 sati tjedno na tjelesnoj aktivnosti umjerenog intenziteta ili 1 • - 2.5 sati tjedno na intenzivnom vježbanju.. • Sjedilački pojedinci trebaju biti potaknuti na vježbanje niskim intenzitetom.. • Tjelesnu aktivnost / aerobni trening treba provoditi u više navrata od ≥10 min kroz cijeli tjedan.. - 2.5-5 sati tjedno tjelesne aktivnosti

  34. Tjelesna aktivnost • Pacijenti s prethodnim akutnim IM, CABG, PCI, stabilnom anginom pectoris ili stabilnim kroničnim zatajenjem srca trebaju trenirati aerobno umjereno ≥3 puta tjedno po 30 minuta. • Sjedilačke pacijente treba potaknuti na vježbanje niskim intenzitetom nakon stratifikacije rizika vezanog uz vježbanje.. ≥3 puta tjedno po 30 minuta

  35. Arterijska hipertenzija (AH) je: Glavni neovisni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti.. Predstavlja značajan javnozdravstveni problem... Rizik raste s porastom i sistoličkog i dijastoličkog tlaka.. Rizik je povećan za: CVI (kao najvažniju komplikaciju AH) infarkt miokarda zatajenje srca bubrežnu bolest

  36. Hipertenzivnibolesnici imaju povišeni rizik za kardiovaskularne događaje Framingham StudijaRisk kardiovaskularnih događaja prema hipertenzivnom stanju.Bolesnici stari 35-64 godina36-godina praćenja Periferna bolestarterija Zatajenje srca Koronarna bolest Udar Biennial Age-Adjusted Rate per 1000 Kannel WB JAMA 1996;275(24):1571-1576.

  37. Smjernice za liječenje povišenog krvnog tlaka: Europske smjernice 2007*. i obnova 2009.* preporučuju sljedeće ciljeve u snižavanju KT-a: • Snižavanje sistoličkog KT-a ispod 140 mmHg za sve hipertenzivne pacijente: • ......osobe pod niskim, umjerenim rizikom i osobe pod visokim rizikom... • Snižavanje sistoličkog KT-a..... što je više moguće ispod 140 mm Hg za dijabetičare... * 2007 Guidelines for the Management of Arterial Hypertension. Eur Heart J. 2007;28(12):1462-536.Reappraisal of European guidelines on hypertension management. J Hypertens. 2009 ; 27 (11): 2121-58.

  38. Definicija i klasifikacija arterijskoga tlaka (mmHg)

  39. Nefarmakološkim mjerama: - promjene životnih navika - dijeta umjerena fizička aktivnost DASH (1997.) Farmakološkim mjerama: -nekoliko skupina antihipertenzivnih lijekova Kontrola hipertenzije postiže se:

  40. “Problem” slabe pokrivenosti pacijenata terapijom: samo 27 % liječenih i dobro kontroliranih

  41. Prema posljednjim ESH-ESC smjernicama za liječenje arterijske hipertenzije glavna dobrobit liječenja je sniženje AT per se i ono se može započeti antihipertenzivom iz bilo koje od 5 glavnih podskupina…. 2007 ESH-ESC Guidelines for the managment of Arterial Hypertension 2007;25:1105-87

  42. Granične vrijednosti za definiciju hipertenzije ovisno o načinu mjerenja

  43. Strategija intervencije..LDL.

  44. Poželjna razina LDL-c

  45. Diabetes mellitus

  46. Ključne poruke • Probir za čimbenike rizika, uključujući lipidne profile može se razmotriti u muškaraca ≥40 godina i žena ≥50 godina ili postmenopauzalno.. • Liječnik obiteljske medicine s svojim timom je ključna osoba za: • - inicijaciju - koordinaciju - provedbu kardiovaskularne prevencije.. • Nadležni kardiolog treba biti savjetnik u slučajevima kada postoje nejasnoće glede korištenja preventivnih lijekova ili kada su uobičajene mjere prevencije teško primjenjive..

  47. HVALA VAM NA POZORNOSTI

More Related