1 / 64

IZVEŠTAVANJE O NEMATERIJALNIM ULAGANJIMA

IZVEŠTAVANJE O NEMATERIJALNIM ULAGANJIMA. Priznavanje, vrednovanje, izveštavanje, računovodstveni tretman goodwill-a. NEMATERIJALNA SREDSTVA –NEW ECONOMY.

levia
Télécharger la présentation

IZVEŠTAVANJE O NEMATERIJALNIM ULAGANJIMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. IZVEŠTAVANJE O NEMATERIJALNIM ULAGANJIMA Priznavanje, vrednovanje, izveštavanje, računovodstveni tretman goodwill-a

  2. NEMATERIJALNA SREDSTVA –NEW ECONOMY • Ako računovodstvo kao nauka ima svojih granica onda je računovodstveni tretman i izveštavanje o nematerijalnim ulaganjima na toj granici... • Nova ekonomija – new economy- odrednice: • brzina (speed) i • uspostavljanje veza (connectivity) • porast nematerijalnih sredstava u strukturi aktive većine kompanija • Brzina – svaki aspekt u kompaniji menja se u realnom vremenu • Uspostavljanje veza- brža konekcija, sve postaje elektronski vezano -proizvodi, ljudi, kompanije i države • Porast nematerijalnih ulaganja se duguje informaciji i želji za komunikacijom, što su sve nematerijalna sredstva

  3. NEMATERIJALNA ULAGANJA (SREDSTVA) • Koncept Nova ekonomija • New – odnosi se na nove tehnologije, nove načine komunikacije (Internet), nove trendove, medije • U centru nove ekonomije leži ZNANJE nematerijalna ulaganja su proizvod znanja

  4. Materijalna ulaganja (nekretnine, postrojenja, oprema) • Capital intense companies - kapitalno intenzivne kompanije – tradicionalna ekonomija (nema nematerijalnih ulaganja ili su ona računovodstveno nepriznata),

  5. Materijalna stalna sredstva - % učešća u ukupnoj aktivi

  6. Nematerijalna sredstva • Knowledge intense companies – znanjem intenzivne kompanije, (visoko učešće nematerijalnih ulaganja u strukturi aktive, računovodstveno priznavanje i vrednovanje) • Vrste nematerijalnih ulaganja: • Tržišna (trgovačka marka, trgovački žig) • Orjentisana na kupce (liste kupaca, odnosi sa kupcima) • Orjentisana na umetnička i druga dela (autorska prava) • Ugovorna (licence, franšize) • Tehnološka (patenti za nove proizvode i procese)

  7. Ulaganja u istraživanje i razvoj najvećih SAD kompanija u milionima $

  8. Procenat tržišne vrednosti kompanija u SAD-u koji se duguje materijalnim i nematerijalnim sredstvima

  9. Odnos nematerijalnih i materijalnih sredstava • Koegzistencija • da biste realizovali neko pravo koje vam daje nematerijalno ulaganje, mora da postoji materijalno sredstvo kao njegova baza • kompjuterski hardver (materijalno sredstvo) za pokretanje i eksploataciju kompjuterskog softvera (nematerijalno sredstvo) • moraju postojati nekretnine, postrojenja da bi se ostvarile koristi od patenata, trgovačke marke i sl. • vlasnik nekretnina, postrojenja i opreme ima mogućnost da ostvari i neka nova nematerijalna sredstva (brend, dobri odnosi sa kupcima, goodwill)

  10. Nematerijalna sredstva • bitna odrednica – imaju vrednost koja ih odvaja od materijalnih sredstava • vrednost materijalnog sredstva (je u njegovoj ekonomskoj upotrebi u proizvodnji, administrativne svrhe i svrhe prodaje) • vrednost nematerijalnog sredstva je u pravu koju daje njegovom imaocu i u vrednosti koja potiče od nekih nematerijalnih faktora kao što su retkost, kompleksnost, visoka profitabilnost, veće tržišno učešće i dugi vek upotrebe

  11. Problemi finansijskog izveštavanja vezani za nematerijalna ulaganja • Koncepti izveštavanja prema MRS/MSFI: • True and fair view (pošteno i istinito izveštavanje) • Koncept opreznosti (prudence principle)

  12. Koncepti izveštavanja prema MRS/MSFI (IAS/IFRS) • Pošteno i istinito izveštavanje podrazumeva da ova sredstva koja nemaju fizičku supstancu budu kapitalizovana u bilansu stanja jer doprinose kreiranju budućih ekonomskih koristi i zato što ih potencijalni investitori percipiraju kao takve • Koncept opreznosti (prudence) – vrednost ovih sredstava mora da bude preispitivana radi umanjenja vrednosti na svaki bilansni dan

  13. Problemi izveštavanja nematerijalnih ulaganja • priznavanje • vrednovanje • obelodanjivanje

  14. Definisanje • Nematerijalno sredstvo je nenovčano sredstvo bez fizičke supstance koje se može identifikovati • nenovčano • bez fizičke supstance • identifikacija (može se identifikovati od drugih sredstava, prodati, licencirati, preneti, iznajmiti, razmeniti)

  15. Karakteristike nematerijalnih sredstava • POZITIVNE: • Stvaranje buduće vrednosti • Nisu ograničene (znanje je neograničeno) • Kad se koriste povećava im se vrednost • Imaju snažne sinergijske efekte • NEGATIVNE: • Niske mogućnosti zaštite (rizik od kopiranja) • Teškoće da se njima upravlja i kontroliše • Limitirane pravne mogućnosti za zaštitu • Rizična ulaganja u nematerijalna sredstva • Nema tržišta za ova sredstva (nisu utrživa)

  16. Priznavanje – kriterijumi prema IAS/IFRS i US GAAP standardima • kada će se ekonomske koristi uliti u preduzeće i • troškovi pribavljanja se mogu pouzdano meriti

  17. Kriterijumi priznavanja • buduće ekonomske koristi (prihod od prodaje, sniženje troškova, primer - korišćenje intelektualne svojine u nekom proizvodnom procesu može povećati u budućnosti uštede u troškovima) • kontrola- proizlazi iz ugovora (licenca na određen period, franšiza i sl.) • primeri kad nije uspostavljena kontrola nad nematerijalnim sredstvom (revizorske kuće imaju timove revizora – da li je tim nematerijalno sredstvo i da li revizorska kuća ima kontrolu nad tim timom? • primer ( struktura kupaca, liste kupaca – da li se lojalnost može kontrolisati?)

  18. Kako proceniti buduće ekonomske koristi nekog sredstva? • nabavkom nematerijalnog sredstva eksternim putem • cena nabavke nematerijalno sredstva (sadrži u sebi procenu kupca o ekonomskim koristima tog sredstva) • verovatnoća budućih koristi je sadržana u tom sredstvu

  19. Kako proceniti buduće ekonomske koristi nematerijalnih sredstava koja se interno generišu? • Interno generisana namaterijalna sredstva su: • interno stvoren goodwill • interno stvoreni troškovi istraživanja i razvoja (in process R & D)

  20. Kako proceniti buduće ekonomske koristi nematerijalnih sredstava koja se interno generišu? • Faza istraživanja (traganje za alternativama, aktivnosti na pribavljanju novog znanja i slično)– iz nje ne proizlaze nematerijalna sredstva, već samo rashodi • Faza razvoja (dizajn, modeli, konstrukcije)- sredstvo se može priznati samo ako postoji: • tehnička izvodljivost • ima nameru da ga kompletira i proda • sposobnost da ga koristi • postojanje tržišta za to sredstvo • raspoloživost adekvatnih resursa (tehničkih i finansijskih da se kompletira to sredstvo)

  21. Šta se ne može priznati kao nematerijalno sredstvo? • brend, naslov novina, specifikacije kupaca (lista kupaca Amazon.com)...

  22. Računovodstvena praksa za interno generisana nematerijalna sredstva • Interno stvoreni goodwill se ne priznaje kao sredstvo • Interno stvoreni istraživački i razvojni projekti • nisu priznati prema US GAAP-u osim troškova razvoja softvera- software development costs, • Prema IFRS/IAS priznaju se samo troškovi razvoja ako su zadovoljene karakteristike priznavanja (da ima buduće ekonomske koristi i da su one merljive- napredniji IFRS od US GAAP u ovoj oblasti, revizija US GAAP-a)

  23. Vrednovanje interno stvorenog nematerijalnog sredstva • Troškovi interno proizvedenog sredstva (zbir nastalih rashoda od momenta kada je ono priznato) koji se može direktno pripisati i rasporediti tom sredstvu: • rashodi materijala i usluga, • zarade, • naknade za registrovanje i zaštitu patenta, • opšti troškovi koji se mogu alocirati na to sredtvo (amortizacija opreme)

  24. Šta se ne može priznati u troškove interno stvorenog sredstva • troškovi prodaje, administracije • neefikasnosti i početni operativni gubici • troškovi obuke osoblja za rukovanje tim sredstvom

  25. Vrednovanje nakon početnog priznavanja • model nabavne vrednosti • model revalorizacije (priznavanje po fer vrednosti na svaki bilansni dan)

  26. Slabost MRS 38 • Model revalorizacije (primena fer vrednosti) • Da li je fer vrednost zaista “fer”? • Da li postoji aktivno, duboko i likvidno tržište za neka sredstva kao što su naslovi u publikacijama, patenti, zaštitni znakovi i slično? • Primeri gde postoji aktivno tržište- prenosive taksi dozvole, dozvole za ribolov i slično

  27. Amortizacija nematerijalnih sredstava • Koristan vek upotrebe • Osnovica za amortizaciju – nabavna vrednost umanjena za rezidualnu vrednost • Metode amortizacije – linearna, funkcionalna i metoda opadajućeg salda (degresivna metod)

  28. Neograničen vek upotrebe • ova sredstva ne podležu amortizaciji • neograničen vek upotrebe ne znači beskonačan vek upotrebe (ovaj vek upotrebe ograničavaju ekonomski i zakonski faktori) • zakonski (promena zakona koji licence stavlja na ponovno licenciranje) • ekonomski (nestabilna tražnja za proizvodima koje odbacuje to sredstvo, očekivane akcije konkurenata, promene u tehnologiji)

  29. Obelodanjivanje u napomenama • vek upotrebe , stope amortizacije, metode amz • porast ili smanjenje vrednosti kao posledica revalorizacije i iznos revalorizacionih rezervi • svaku klasu sredstava odvojeno prikazati • sredstva koja imaju neograničen korisni vek upotrebe • izdatke koji su tretirani kao rashodi (troškovi istraživanja i slični rashodi)

  30. Da li možemo tvrditi na osnovu prethodno rečenog da je priznavanje i vrednovanje nematerijalnih ulaganja za potrebe finansijskog izveštavanja ispunilo svoju svrhu? • Možemo zaključiti da, iako je od tradicionalnog računovodstvenog sistema koji nije priznavao nematerijalna sredstva do danas situacija mnogo bolja, još uvek finansijsko izveštavanje nije uhvatilo korak sa rastućim učešćem nematerijalnih ulaganja u aktivi internet , biotehnoloških kompanija i drugih čiji se rast duguje isključivo nematerijalnim sredstvima- knowledge intense companies

  31. Finansijsko izveštavanje o nematerijalnim sredstvima – efekti • Postojeći finansijski izveštaji ne priznaju većinu nematerijalnih sredstava u aktivi (posebno je ovde reč o troškovima istraživanja i razvoja, lojalnosti i dobrom networku kupaca, poslovnom networku, inovacijama, humanom kapitalu) • Ova sredstva se prikazuju kao rashodi u bilansu uspeha onda kada su nastala • Rast većine kompanija danas duguje se nematerijalnim sredstvima

  32. Prosečan prinos na finansijska, materijalna i nematerijalna sredstva • Finansijska sredstva – (US Treasury bonds) 4.5% • Nekretnine, postrojenja i oprema – ROE -7% • Softveri i biotec kompanije – ROE -10.5% • Rezultati su još impresivniji u hemijskoj industriji (Baruch Lev), ulaganja u istraživanje i razvoj ovih kompanija u periodu od 25 godina imala su prinos od 17%, dok su u istom periodu ulaganja u nekrentine, postrojenja i opremu ovih kompanija imala prinos od 8% (troškovi kapitala)

  33. Finansijsko izveštavanje o nematerijalnim sredstvima - efekti • Primarna svrha računovodstva je da pruži informacije koje su korisne investitorima za donošenje poslovni odluka • 1978.g. Knjigovodstvena vrednost preduzeća je predstavljala 95% tržišne vrednosti te firme • 1998.g. Knjigovodstvena vrednost predstavlja manje od 25% stvarne, tržišne vrednosti firme • Ovi podaci govore o tome da investitori jednostavno ne vrednuju ono što priznaju računovođe u aktivi bilansa stanja • Investitori vrednuju nematerijalna sredstva kroz cenu akcija

  34. Posledica još uvek nerazvijenog sistema finansijskog izveštavanja za nematerijalna sredstva • Informaciona asimetrija između onih koji znaju status nematerijalnih sredstava i ostalih, neinformisanih investitora • Abnormalni profit za one koji trguju na bazi poznavanja ovih informacija • Volatilnost akcija • Smanjenje poverenja investitora • Povećanje bid – asked spread-a (smanjuje obim trgovanja, skup svaki ciklus trgovanja) • Povećanje troškova kapitala • Umanjen korporativni rast i relativno slaba ekonomija zemlje u celini

  35. Finansijsko izveštavanje o nematerijalnim sredstvima - poboljšanja • Oktobar 1999.g. Arthur Levitt, SEC, izveštaj o unapređenju računovodstvenih informacija: • Kreirati novi okvir za dodatne , suplementarne finansijske izveštaje za nematerijalna sredstva • Svoriti takvo okruženje koje će podsticati kompanije da u dodatanim izveštajima govore o svojim nematerijalnim sredstvima (država treba da štiti ove kompanije zakonima o objavljivanju ovih osetljivih , “soft” sredstava)

  36. Finansijsko izveštavanje o nematerijalnim sredstvima - poboljšanja • Švedska finansijska kompanija Skandia primer je inovatora na području dodatnih izveštaja o nematerijalnim sredstvima • Navigator- sistem izveštavanja o inovacijama u području kupaca, finansija, procesa, razvoja i humanog kapitala

  37. Navigator- 5 pokretača vrednosti

  38. Finansijsko izveštavanja- promene • Promene u strukturi bilansa uspeha • Nematerijalna sredstva imaju malo direktnih i varijabilnih troškova, u njihovom razvoju najviše ima fiksnih troškova i troškova marketinga • Zahtev za izveštavanjem na osnovi novčanih tokova • Primer bilansa uspeha: • Prihodi • - troškovi za opsluživanje kupaca • - troškvi da se proizvedu usluge ili proizvodi • - troškovi da se razviju proizvodi i usluge • Profit pre poreza • - Porez • + Nenovčani troškovi • Dobitak na novčanoj osnovi (neto poslovni cash flow)

  39. Finansijsko izveštavanje - promene • Izveštaj o novčanim tokovima treba da pruži informacije o slobodnom novčanom toku (free cash flow) • Bilans stanja – veliki broj aktivnosti firmi danas podleže outsourcing-u , današnje kompanije trebaju sve manje i manje materijalnih sredstava • Novi bilans stanja treba da bude izveštaj o investicijama (ulaganjima) i načinu njihovog finansiranja • Investiranje = Finansiranje

  40. Još radikalnije promene – obračun Knowledge capital earnings (KCE) • Baruch Lev • Utvrditi dobitak kompaije i onda pokušati pronaći vezu između tog dobitka i sredstava (materijalnih i nematerijalnih) koja su ga kreirala • Ako je kompanija imala dobit od 500 miliona $ i u bilansu stanja imala sledeće investicije ( 1 mlrd finansijska sredstva i 2 mlrd materijalna sredstva) i ako je njihov prinos 4.5%, i 7%, tada se deo profita koji pripada ovim sredstvima iznosi: • 4.5% x 1 mlrd = 45 miliona $ • 7% x 2 mlrd = 140 miliona $ • 500 miliona $ - 140 miliona -45 miliona = 315 miliona $ - ovaj deo dobitka su kreirala nematerijalna sredstva • Koliko iznose nematerijalna sredsta koja nisu bilansno priznata? • 315 miliona /10.5% = 3 mlrd $

  41. Dell, Microsoft , Pfizer • Knowledge intense companies • Njihove cene akcija se utržuju po vrlo visokim P/B (price/ book) pokazatelju • Dell 17.5 • Pfizer 18.5

  42. Primer – Rise and Fall of Elan, Ireland

  43. GOODWILL • The most intangible of all intangible assets... • “I can't define it, but I know when I see it...” (US Supreme Court, William J. Brenner) • računovodstvene definicije • ukupna vrednost firme koja se u transakciji kupovine sastoji od stvarno plaćene cene za tu firmu i fer vrednosti materijalne imovine – samo se goodwill u kupovini druge firme priznaje kao goodwill • interno razvijeni goodwill se ne priznaje • ekonomske definicije • kapitalizacija ekonomskog dobitka koji se ne može pripisati bilo kojem materijalnom ili nematerijalnom sredstvu

  44. Komponente goodwill-a • Faktori koji predstvljaju razumne razloge za postojanje goodwill-a: • going concern value (dobro ukomponovana organizacija sa kapitalom, opremom, zaposlenima i menadžmentom doprinosi stvaranju goodwill-a) • postojanje ekonomskog dobitka (onaj deo dobiti koji nije obuhvaćen kroz finansijske izveštaje i računovodstveno obračunat dobitak) • očekivanja budućih događaja koji nisu direktno povezani sa aktivnošću firme (očekivanja investitora vezano za buduće akvizicije)

  45. Vrste goodwill-a • Institucionalni goodwill, institucionalizovan u procesima, proizvodnji (proizvodno preduzeće) • goodwill koji prostiče iz profesionalne prakse pojedinca (CPA u nekoj revizorskoj kući) i poslovne komponente (imena i dobre reputacije neke revizorske kuće, na primer PWC, KPMG)

  46. Zašto postoji goodwill kod kupovine druge firme? • Mc Caw and AT &T merdžer • Cena akcija Mc Caw (200 miliona akcija x tržišna cena $24 + tržišna cena obaveza 5.5 mlrd $ = 10.3 mlrd $) • Cena kupovine $ 18.1 mlrd $ • tržišna kapitalizacija meri vrednost firme za manjinske akcionare ( na tržištu se ne kupuje veliki paket akcija , tada je reč o blok trgovini koja ima specifičnu, veću cenu jer se kupuje kontrola nad firmom)

  47. Zašto postoji goodwill kod kupovine druge firme? • možemo reći da postoje dva tržišta: • tržište manjinskih akcionara i • tržište onih koji se bave merdžerima, preuzimanjem drugih kompanija i gde se trguje blokovima akcija

  48. Premija za kontrolu • Mc Caw i AT &T = 18.1-10.3 = 7.8 mlrd $ (premija za kontrolu) • Anticipirani dobitak iz merdžera i sticanja kontrole nad firmom: • FMV v = FMV m + Unapređenja (očekivanja)

  49. AT& T and Mc Caw merdžer • $24 po akciji – pre merdžera • $ 55 po akciji – u vreme sklapanja ugovora • Da li je AT& T platio previsoku premiju za ovaj merdžer? • Mc Caw – cilj stvoriti nacionalnu wireless network kompaniju, • Potreba za ubrzanim rastom je dovela do značajne zaduženosti kompanije Mc Caw, nije kreirala poslovni dobitak, dugovi od preko 5.5 mlrd $, debt to equity 65% • AT &T, blue chip, stabilna, troma kompanija bez nekih značajnijih projekata (deep pockets company), lukrativan monopol sve do 1984.g.

  50. AT& T and Mc Caw merdžer • Kontrola nad Mc Caw mrežom mobilne telefonije (1992.g.) dala je kompaniji AT &T mogućnost da proširi postojeće tržište i da povrati poljuljane pozicije u mobilnoj telefoniji • 1993.g. posle merdžera istraživač kompanije MC Caw je u vreme dok se posao merdžera završavao radio na projektu fiksne bežične telefonije • kad je merdžer završen menadžeri AT& T su videli da su kupili u kompaniji MC Caw takvog pronalazača koji ih svojim izuzetnim pronalaskom godinama kasnije održao na vrhu (verovali ili ne u vreme merdžera niko u AT &T nije znao da je kupio novi pronalazak) • POENTA: But in business as in life, it is sometimes more important to be lucky than smart.

More Related