1 / 13

1. [TO E DIZAJN ?

1. [TO E DIZAJN ? Dizajnot e eden moderen i aktuelen termin. Za negovo objasnuvawe postojat razli£ni mislewa i definicii vo zavisnost od pristapot i kompleksnosta na negovoto sogleduvawe. 1.1 Dizajnot kako umetnost

lindsay
Télécharger la présentation

1. [TO E DIZAJN ?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. 1. [TO E DIZAJN ? Dizajnot e eden moderen i aktuelen termin. Za negovo objasnuvawe postojat razli£ni mislewa i definicii vo zavisnost od pristapot i kompleksnosta na negovoto sogleduvawe.

  2. 1.1 Dizajnot kako umetnost • sevkupna strategija {to se stremi da gi izdigne sekojdnevnite objekti vo umetnost i da gi zadovoli potrebite na {totuku zbogatenite luge. • sozdavaweto na uslovi za estetizacija na sekojdnevniot `ivot kako posledica na postmodernisti£kata potro{uva£ka kultura.

  3. 1.2 Dizajnot kako re{avawe na problem • re{avaweto na dizajnot kako problem treba da se posmatra kako sinteza na estetikata i funkcionalnosta.

  4. 1.3 Dizajnot kako kreativnost ^inot na dizajnirawe bara kombinacija na logi£na i intuitivna misla. Kako kreativna aktivnost {to vodi do re{enija, dizajnot ne se vklopuva lesno vo tradicionalnata kultura na menaxmentot. Edna od celite na menaxment na dizajnot e da obezbedi okolina {to go stimulira i podr`uva kreativnoto dizajnersko razmisluvawe.

  5. 1.4 Dizajnot kako semejstvo na profesii Dizajnot opfa}a {irok krug na aktivnosti - semejstvo na profesii - {to imaat zaedni£ki proizvodni tradicii. Na edna strana se grani£i so umetnosta a na drugata so in`ewerstvoto. Ostrite neprijatelstva pomegu industriskiot i in`ewerskiot dizajn proizleguvaat od razli£noto obrazovanie i kultura a se zasileni i so razli£niot menaxment. ^etiri op{ti oblasti na industriski dizajn {to naj£esto se koristat se: dizajn na proizvodot, okolinata, informaciite i identitetot na proizvoditelot.

  6. RAZVOJ NA DIZAJNOT NA PROIZVODI 50-i 60-i 70-i 80-i 90-i 2000 Function F F F F F Cost C C C C Quality Q Q Q Automation A A Flexible FP Production S&S Software&Service E&E Efficiency&Effectivity

  7. · Zna£ewe na dizajnot za pretprijatieto Dizajnot pridonesuva za konkurentnosta na pretprijatieto so namaluvawe na proizvodnite tro{oci, podobruvawe na kvalitetot i zgolemuvawe na imixot na kompanijata. Razli£ni istra`uva£ki studii poka`ale deka dizajnot ja podobruva finansiskata konstrukcija, go zgolemuva udelot na pazarot i go zgolemuva izvozot. Dizajnot na identitetot na kompanijata, informaciite i okolinata ja zgolemuvaat efikasnosta i pravat razlika pome|u kompaniite na pazarot.

  8. · Zna£ewe na dizajnot za nacionalnata ekonomija Dizajnot igra va`na uloga vo primenata na inovaciite i pridonesuva za raste` na nacionalnata ekonomija. Pristapot kon dizajnot e razli£en vo razli£ni zemji. Vo Velika Britanija akcentot se stava na bazi£nite istra`uvawa. Iskustvoto vo Japonija poka`uva deka nacionalnata ekonomija prosperira pove}e preku inovacija na proizvodot, izgledot i marketingot otkolku preku fundamentalno istra`uvawe i razvoj.

  9. · Zna£ewe na dizajnot po Henri RRazvojot na nova tehnoekonomska paradigma- post Fordizam - ja zgolemuva fleksibilnosta na proizvodstvoto, nudi nova mo`nost za varijacii vo dizajnot i sozdava novi {emi na potro{uva£ka. Opi{ana kako nova ekonomija na inovacijata, vrednosta na dizajnot e mnogu zgolemena i dejstvuva kako most pomegu novite mo`nosti na proizvodstvo i razli£nite potrebi na potro{uva£ite.

  10. Simboli~no zna£ewe Novata kultura na potro{uva£ite {to go sledi ovoj sistem na proizvodstvo go zgolemi simboli£noto zna£ewe na proizvodite povrzano so nivnata funkcionalna ili cenovna vrednost. Dizajnot e proces {to gi adaptira proizvodite i uslugite na potrebite na `ivotniot stil na potro{uva£ite i so toa go manifestira simboli£noto zna£ewe.

  11. · Dizajnot i socijalnoto zna£ewe Dizajnot gi reflektira dominantnite socijalni vrednosti, iako dizajnerite za£uvuvaat odreden del od svojata avtonomnost vo ostvaruvawe na svoite kulturni interesi so pomo{ na nivnata visoka pozicija. Istorijata na dizajnot poka`uva deka dizajnerite sekoga{ se povrzuvaat so dvi`ewata za progresivni promeni. Dizajnot ve}e go podobruva vlijanieto vrz okolinata na nekoi industrii, a novite inicijativi mu ovozmo`uvaat na dizajnot soodvetno da odgovori na demografskite promeni i kulturniot pluralizam.

  12. Ulogata na dizajnot Ulogite na proizvoditelot i potro{uva£ot  proizvoditel  potro{uva£  biznis  politika na  nov  procenka  koristewe na strategija proizvodot proizvod i izbor proizvodot   marketing povratna vrska

More Related