IV. Susret prijevoznika Emilijo Bajlo

1. IV. Susret prijevoznikaEmilijo Bajlo Tema: OBVEZNO OSIGURANJE U CESTOVNOM PROMETU Zone rizika Isplata šteta po AO

2. Hrvatska je podijeljena u 7 zona rizika obveznog osiguranja koje je utvrdio Hrvatski ured za osiguranje, i to:1. zona Krapina, Zagreb 2. zona Slavonski Brod Vinkovci3. zona Sisak Split4. zona Bjelovar Čakovec Gospić Imotski Karlovac Koprivnica Kutina Nova Gradiška Osijek Rijeka Virovitica Varaždin Zadar Županja5. zona Beli Manastir Đakovo Dubrovnik Makarska Ogulin Šibenik6. zona Delnice Križevci Našice Požega Slatina Vukovar7. zona Daruvar

3. Da bi se moglo lakše shvatiti razlika iznosa obveznog osiguranja po zonama, možemo pogledati sljedeće primjere izračuna koji je rađen na primjeru 0 % bonusa i jednokratno plaćanje osiguranja za dvije vrste vozila za kamion NDM 26.000 kg za kamion NDM 40.000 kg (sedlasti tegljač) • 1. zona 14.347,07 kn 24.909,97 kn • 2. zona 13.047,20 kn 22.653,08 kn • 3. zona 11.868,87 kn 20.607,23 kn • 4. zona 10.783,57 kn 18.722,89 kn • 5. zona 9.819,21 kn 17.048,51 kn • 6. zona 8.941,66 kn 15.524,89 kn • 7. zona 8.137,87 kn 14.129,31 kn

4. Znači da razlika od 1. zone do 7. zone iznosi: • Za prvi primjer 6.209,20 kn • Za drugi primjer 10.780,63 kn

5. Ovaj sustav od 7 zona rizika uspostavljen je prije 30 godina, sigurno više ne vrijedi činjenica u kojoj prijevoznik vozi u svojoj regiji kao što je to vrijedilo u to vrijeme, već činjenica da prijevoznici sudjeluju u prijevozima na istom transportnom tržištu, te da jedan plaća veću premiju isti dovodi u nepovoljniji poslovni položaj. • Na primjer, prijevoznik koji ima desetak kamiona na godinu plaća više od 100.000, 00 kn veću premiju u odnosu na svog kolegu koji je od njega udaljen 100 km ili manje • Prijevoznici koji imaju međunarodnu licencu za prijevoz provedu i do 270 dana u inozemstvu, pa taj sustav za njih definitivno ne vrijedi. • Velike tvrtke u sve većem broju registriraju svoja vozila u 6. ili 7. zoni kako bi smanjile troškove vlastitog voznog parka, a ta ista vozila se uglavnom koriste na području prve ili druge zone rizika.

6. Po statistici razlika premije osiguranja iznosi 76,29 %, što je u našem slučaju neprihvatljivo. • Npr. u Republici Sloveniji ne postoje zone rizika a najveća premija osiguranja za teretna vozila, uključujući i tegljače, iznosi 1.045,00 Eura ( 7.785.25 kn) radi lakše usporedbe sa našim zonama rizika.

7. Mišljenje Agencije za tržišno natjecanje • U 4 mjesecu ove godine predana je zamolba Agenciji za tržišno natjecanje da se očituje po pitanju zona rizika te vezano uz liberalizaciju obaveznog osiguranja u prometu tj. slobodnog tržišnog natjecanja. • 02. lipnja dobiven je odgovor da uvidom u predmetni dopis i propise koji uređuju materiju obaveznog osiguranja u prometu, kako je u konkretnom slučaju riječ o visoko reguliranom tržištu čije funkcioniranje nadziru Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatski ured za osiguranje. Naime, u odnosu na postojanje velikog broja zona rizika, Agencija je mišljenja da bi se one trebale odrediti temeljem stvarnih i konkretnih parametara i ekonomskih razloga, te da se podržava zahtjev prijevoznika, ali da nema ovlasti za izmjenu istih već da je to u nadležnosti Ministarstva financija i HANFA-e

8. Isplata šteta • Svi su prijevoznici bili u situaciji da su imali prometnu nezgodu u kojoj nisu bili krivi. Nakod izvida štete i popravka vozila dolazi do problema kod naplate gdje ovlaštena osoba za servis i popravak vozila izdaje račun koji mi odnosimu u osiguravajuću kuću. • Tada nastaje problem koji nema osnove: svaki građanin potpisuje sa osiguravajućom kućom sporazum o plaćanju popravka vozila po izdanom računu direktno ovlaštenom servisu koji je izvršio popravak • Dolazi se do problema jer osiguravajuća kuća nama isplačuje neto iznos računa odnosno bez PDV-a, a PDV moramo platiti sami. • Naime , njihovo obrazloženje je da ga mi koristimo kao predporez jer smo u sustavu PDV-a. Po tome se vidi da sve osigurane osobe nisu u istom položaju kao osiguranici

9. Istražujući po ovom slučaju, pokušao sam doći do Pravilnika o isplati šteta u više osiguravajućih kuća, nisam ga dobio, uz obrazloženje da je sve definirano u Zakonu o obaveznom osiguranju u prometu. Istražujući dalje došao sam do saznanja da takva odredba o zakonu uopće ne postoji. Iz priloženog se vidi da osiguravajuće kuće koriste naše neznanje i izbjegavaju plaćanje štete u cijelosti iznosa računa. Npr. ako nam se dogodi da dobijemo račun za popravak vozila od 100.00,00 kn neto, da bi preuzeli vozilo moramo platiti dodatnih 23.000,00 kn PDV-a.

10. Zaključak: • Formiranje jedinstvene zone koja bi trebala biti u iznosu 5. ili 6. zone (da se pokušamo približiti iznosu osiguranja u Sloveniji)

11. O problemu naknade štete krivnju snose obje strane: - osiguravatelj – kada ne uruče opće i posebne uvjete osiguranja i prodaju osiguranje sa isključivom svrhom da sebi pribave premiju, a ne da efikasno zaštite onog koga osiguravaju - osigranici - kada se prilikom zaključenja ugovora ponašaju pasivno odnosno, kada ne zatraže da im se ne razjasni ono što će se ugovoriti. Po ostvarenju osiguranog slučaja nastaju problemi jer im je imovina uništena ili oštećena, a osiguravatelji im nude nešto drugo

12. Zahvaljujem na pozornosti