1 / 30

PREGLED RIMSKE PRAVNE POVIJESTI

PREGLED RIMSKE PRAVNE POVIJESTI. ~ KLASIČNO I POSTKLASIČNO PRAVO ~. Iris Marinković Mateja Matun. Doc. dr. sc. Karlović. Razdoblja rimske pravne povijesti :. 1. razdoblje: od 754. g. pr. n. e. do 201. g. pr. n. e. 2. razdoblje: od 201. g. pr. n. e. do 27. g. pr. n. e.

lucian
Télécharger la présentation

PREGLED RIMSKE PRAVNE POVIJESTI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PREGLED RIMSKE PRAVNE POVIJESTI ~ KLASIČNO I POSTKLASIČNO PRAVO ~ Iris Marinković Mateja Matun Doc. dr. sc. Karlović

  2. Razdoblja rimske pravne povijesti : • 1. razdoblje: od 754. g. pr. n. e. do 201. g. pr. n. e. • 2. razdoblje: od 201. g. pr. n. e. do 27. g. pr. n. e.

  3. USTAVNO UREĐENJE DRŽAVE 3. razdoblje: od 27. g. pr. n. e. do 235. g. n. e.Od cara Augusta do smrti cara Aleksandra Severa • Oktavijan 27. pr. n. e. – republikanski ustav • princeps – imperium proconsulare i potestas tribunicia, lex de imperio, auctoritas principis • republikanski magistrati – bez vojničke vlasti specijalni pretori i konzuli  ekstraordinarni postupak

  4. USTAVNO UREĐENJE DRŽAVE • niz plaćenih carskih činovnika i pomoćnika -officia, consilium principis - carska garda: 2 praefecti praetorio, praefectus vigilum, praefectus annonae, praefectus urbi • narodne skupštine - gube svoje prijašnje funkcije . • senat – pravo izbora magistrata, senatus consulta . - dijarhija, princeps stoji nad senatom . - aerarium populi Romani, fiscus Caesaris

  5. GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODNOSI • Kolumela – 1. st. n. e. De re rustica, savjeti • procvat trgovine i obrta, bujni razvoj zanatstva • s Augustom - kovanje zlatnog i srebrnog novca, 5%-tni porez na nasljedstva (lex Iulia vicesimaria) • vladajuća klasa: senatori (nobiles) i vitezovi (ordo) • počinju se stvarati klase honestiores i humiliores • položaj robova poboljšan i zaštićen propisima • vojska: plaćeni vojnici od zanata (ugovor), veterani

  6. SOCIJALNI I KULTURNI ODNOSI • rim. građanstvo: car Karakala 212. g. n. e. • August – pokušaj podizanja morala carevi dobili božanski nadimak (deus Aurelianus), pokojni carevi uvrštavani među bogove (divus) • reakcija protiv kulta careva: kršćanska vjera • progananji pristaše te nove vjere • utjecaj grčke stoičke škole na rimske pravnike,ideja o naravnom pravu, jednakost svih stanovnika • robovski rad nerentabilan i preskup,začeci kolonata

  7. KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • običajno pravo (usus, mos, consuetudo)- značajnije je pravničko pravo- Salvius Iulianus, 2. st. n. e.- reskriptcara Konstantina • privatnopravni zakoni skupštine:- Leges Iuliae iudiciariae- Lex Iulia et Papia Poppea- Klaudije (lex Claudia de tutela mulierum)- Nerva (lex agraria)

  8. KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • pretorski edikti: - edicta tralatitia - edictum perpetuum - Hadrijan, Salvius Iulianus - Gaius – komentar ad edictum provinciale - nije izravno sačuvan - komentari Libri ad edictum - Ulpianus i Paulus - tituli s natpisima - Oto Lenel – najbolja rekonstrukcija

  9. KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • senatus consulta:- snaga zakona, izvor civilnog prava, oratio • constitutiones principum:princepsove naredbe i rješidbe edicta – Karakala 212. g. n. e. decreta – decretum divi Marci rescripta (i epistolae) – car Dioklecijan mandata – liber mandatorum

  10. KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • izgradnja privatnog, imovinskog prava s privatnim vlasništvom • potreba da se prilagodi i promijeni pravna nadgradnja • car August – podjela ius respondendi od Hadrijanova - communis opinio • „Omnis definitio in iure civili periculosa est.” • odlomak Liber singularis enchiridii Seksta Pomponija (D. 1, 2, 2, 35)

  11. KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • Prokulovci:M. Antistius Labeo, Proculus, Nerva (pater i filius), Pegasus, Neratius, Celsus (pater i filius) • Sabinovci:C. Ateius Capito, Massurius Sabinus i C. Cassius Longinus, Iavolenus Priscus, Salvius Iulianus, Sextus Pomponius, Gaius • po carevima iz kuće Antonina: Sextus Caecilius Africanus, Sextus Pomponius i Gaius

  12. Gaius: Institucije(161. g. n. e.) • Institutionum commentarii quattuor • sačuvane u gotovo nepromijenjenom obliku • poznavanje legisakcionog i formularnog procesa • sistematski prikaz rimskog prava:personae, res, actiones • rukopis - 1816. g. (Niebuhr) • tekstovi sv. Jeronima i Genadija • otkriće papirusa 1927.antonopulski fragmenti 1933. • Res cottidianae ili Aurea

  13. KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • doba careva iz kuće Severa: Papinianus, Ulpianus, Paulus, Modestinus • pisana djela rimskih pravnika: - Responsa ili Quaestiones, Epistolae i Disputationes - Libri ad edictum - Libri od Q. Mucium, Libri ad Sabinum - Digesta - Institutiones, Regulae i Definitiones - Pithana, Sententiae i Opiniones, notae djelima

  14. POSTKLASIČNO PRAVO (DOMINAT) • 4. razdoblje: od 235. n. e. do 565. g. n. e. Ustavno ustrojstvo države • Nastavak procesa raspadanja robovlasničkog sistema,ali i približavanje slomu države • Učestali napadi barbara,sve veći porezi,nezadovoljstvo robova i kolona • Slom države odgodio Dioklecijan reformom državnog ustrojstva • Uvođenje otvorene vojne diktature i centraliziranog vojnobirokratskog državnog aparata • Dominus et deus, nasljedna vlast

  15. Dioklecijanove reforme: • vladavina četvorice> TETRARHIJA • subiecti,servi,sacrum • republikanske forme većinom i formalno nestale • sve zapovijedi,imenovanja,naredbe itd. dolaze iz dvora • 4 prefekture > dijeceze > provincije • mnogo plaćenih državnih službenika (illustres,spectabiles i clarissimi) • vrhovni organi državne uprave i najviši građanski službenici su praefecti praetorio

  16. Gospodarski i socijalni odnosi • rasulo u financijama • Ponovno se javlja plaćanje u naturi > naturalno gospodarstvo • Niz poreznih reformi,pad trgovine i obrta • pojava kolonata (possessores,koloni): • U početku koloni bili slobodni zakupci na duži vremenski rok • Kasnije došlo do nasljedne vezanosti uz zemlju (glebae adscripti) • društvo se dijeli na: • honestiores (senatores, officiales, decuriones ili curiales) • humiliores (vojnici,obrtnici,trgovci,plebei,koloni) • Kršćanstvo se širi i pod Teodozijem postaje jedinom državnom religijom (435.g)

  17. PRAVNA VRELA • Car je jedini zakonodovac,izdaje edikte i reskripte • Carsko zakonodavstvo zajedničko za obje polovine carstva • leges i ius • Nema samonikle pravničke službe,služe se djelima klasičnih pravnika • Ekstraordinarna kognicija • A. A. Charisius i Hermogenianus • Konstantinove konstitucije iz 321.g. , 327.g . • Lex citationis iz 426.g. > Papinijan,Paul,Ulpijan,Modestin i Gaj • Za suca obvezno mišljenje većine

  18. Pravne zbirke i kodifikacije • Nastaju pravne zbirke i službene kodifikacije • CODEX > 3 zbirke carskih konstitucija (leges): privatne – Codex Gregorianus iz 291. g. Codex Hermogenianus iz 295. g. službena – Codex Theodosianus iz 438. g. • Privatne zbirke kompilacija (ius i leges): Fragmenta Vaticana Collatio legum Mosaicarum et Romanarum Sirsko-rimska pravna knjiga

  19. 3 barbarska zakonika (ius i leges) Lex Romana Visigothorum iz 506. g. Lex Romana Burgundionum Edictum Theoderici

  20. Justinijanovo zakonodavstvo • Corpus iuris civilis (528-534. g.): 1)Codex Iustinianus 2)Digesta (Pandectae) 3)Institutiones • 4)Codex repetitiae praelectionis(5. Novellae - izdane nešto kasnije) 1.Codex Iustinianus: • zbirka carskih konstitucija • stupio na snagu 529. g., nije sačuvan

  21. 2. Digesta (Pandectae) • Najvažniji dio kodifikacije • Kodifikacija pravničkog prava u 50 knjiga • Deo auctore (530.g.) • Tanta (16.12.533. g.)-objavljen • 30.12.533. g.-stupio na snagu • libri > tituli > fragmenti > paragrafi • Korištena djela 39 pravnika,od toga 3 republikanska : (Q.M. Scaevola,A. Varus i C.A.Galus)

  22. Redoslijed po tzv. masama (Bluhme): -sabinska – ad Sabinum (civilno pravo) -ediktalna – ad edictum (honorarno pravo) -papinijanska – Responsa, Quaestiones (praktična književnost) -(postpapinijanska ili appendix) • Najbolje sačuvan rukopis Digesta je tzv. Florentina • Vulgatni rukopisi iz 11. i 12. st: -materijal podijeljen na 3 dijela (digestum vetus, infortiatum ,digestum novum)

  23. 3. Institutiones • Priručnik rimskog prava za početnike ,ali ima snagu zakona • Po uzoru na Gajeve Institucije, u 4 knjige • knjige > tituli > paragrafi • Ne navode se izvori,nego je sve stopljeno 4.Codex repetitiae praelectionis • 534. g. , sačuvan, u 12 knjiga • Zbog potrebe za reformom prvog kodeksa • Knjiga > tituli > konstitucije 5.Novellae • Justinijanove konstitucije ,većinom na grčkom • Sačuvane samo u privatnim zbirkama (Epitome Iuliani i Authenticum)

  24. Interpolacije: • svjesne i hotimične preinake tekstova uzetih u kompilaciju • ponajviše u Digestima • nisu označene • mnogo kriterija za otkrivanje interpolacija

  25. Bizantske kodifikacije poslije Justinijana Ekloga (car Leon III. Izaurijski , 740. g.) Proheiron(car Bazilije I. Makedonski,870-879. g.) Epanagoga (prošireno izdanje Proheirona) Bazilike (car Leon IV. Mudri): -jedinstveni grčki zbornik u 60 knjiga -Synopsis Basilicorum i Tipucitus Heksabiblos(Konstantin Harmenopulos, oko 1345. g.): -zbirka tada važećeg rimskog prava u 6 knjiga

  26. Recepcija rimskog prava • Kodifikacija potisnuta na južni dio Italije, koriste se Kodeks i Novele Glosatori (11-13. st.): • Irnerius • Quattuor doctores (Martinus,Bulgarus,Jacobus,Hugo) • Accursius (glossa ordinaria ili magistralis > 1250.g.) Postglosatori ili komentatori (13-16.st.) • Preduvjeti za recepciju rimskog prava • Bartolus de Sassoferrato • Justinijanovo rimsko pravo u novom obliku opet postalo pozitivno pravo u državama srednje Europe = RECEPCIJA • Recipirano pravo = opće ili pandektno pravo

  27. Francuska povijesna škola (16-17.st.): • povijesno-kritičko proučavanje rimskih pravnih izvora • J. Cuiacius , Hugo Donellus , Dionysius Gothofredus Škola prirodnog prava (18.st.) • Hugo Grotius • racionalnim putem do nepromjenjivog prava • doneseni brojni sistematski zakonici (npr. austrijski Opći građanski zakonik koji je 1852. g. protegnut na Hrvatsku i Slavoniju) Njemačka povijesna škola (19.st.): • preteča Gustav Hugo,a osnivač Karl Friedrich Savigny sa sljedbenikom Puchtom • Pravo se kao rezultat povijesnog procesa,oblikuje spontano • odbacuju zakonodavnu intervenciju

  28. otkrićem novih pravnih vrela,sakupljene su i nove činjenice Najistaknutiji romanisti: T. Mommsen,G. Bruns,A.Pernice,O. Lenel,M. Wlassak Zlatno stoljeće pandektistike (19.st. u Njemačkoj): • Wächter,Brinz,Arndts,Demburg,Windscheid,Ihering Moderna romanistička škola: • kritičkom analizom istražuje čitavo rimsko pravo • interpolacionistička metoda • šira istraživanja • metoda historijskog i dijalektičkog materijalizma

  29. Hvala na pažnji !

More Related