300 likes | 819 Vues
PREGLED RIMSKE PRAVNE POVIJESTI. ~ KLASIČNO I POSTKLASIČNO PRAVO ~. Iris Marinković Mateja Matun. Doc. dr. sc. Karlović. Razdoblja rimske pravne povijesti :. 1. razdoblje: od 754. g. pr. n. e. do 201. g. pr. n. e. 2. razdoblje: od 201. g. pr. n. e. do 27. g. pr. n. e.
E N D
PREGLED RIMSKE PRAVNE POVIJESTI ~ KLASIČNO I POSTKLASIČNO PRAVO ~ Iris Marinković Mateja Matun Doc. dr. sc. Karlović
Razdoblja rimske pravne povijesti : • 1. razdoblje: od 754. g. pr. n. e. do 201. g. pr. n. e. • 2. razdoblje: od 201. g. pr. n. e. do 27. g. pr. n. e.
USTAVNO UREĐENJE DRŽAVE 3. razdoblje: od 27. g. pr. n. e. do 235. g. n. e.Od cara Augusta do smrti cara Aleksandra Severa • Oktavijan 27. pr. n. e. – republikanski ustav • princeps – imperium proconsulare i potestas tribunicia, lex de imperio, auctoritas principis • republikanski magistrati – bez vojničke vlasti specijalni pretori i konzuli ekstraordinarni postupak
USTAVNO UREĐENJE DRŽAVE • niz plaćenih carskih činovnika i pomoćnika -officia, consilium principis - carska garda: 2 praefecti praetorio, praefectus vigilum, praefectus annonae, praefectus urbi • narodne skupštine - gube svoje prijašnje funkcije . • senat – pravo izbora magistrata, senatus consulta . - dijarhija, princeps stoji nad senatom . - aerarium populi Romani, fiscus Caesaris
GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODNOSI • Kolumela – 1. st. n. e. De re rustica, savjeti • procvat trgovine i obrta, bujni razvoj zanatstva • s Augustom - kovanje zlatnog i srebrnog novca, 5%-tni porez na nasljedstva (lex Iulia vicesimaria) • vladajuća klasa: senatori (nobiles) i vitezovi (ordo) • počinju se stvarati klase honestiores i humiliores • položaj robova poboljšan i zaštićen propisima • vojska: plaćeni vojnici od zanata (ugovor), veterani
SOCIJALNI I KULTURNI ODNOSI • rim. građanstvo: car Karakala 212. g. n. e. • August – pokušaj podizanja morala carevi dobili božanski nadimak (deus Aurelianus), pokojni carevi uvrštavani među bogove (divus) • reakcija protiv kulta careva: kršćanska vjera • progananji pristaše te nove vjere • utjecaj grčke stoičke škole na rimske pravnike,ideja o naravnom pravu, jednakost svih stanovnika • robovski rad nerentabilan i preskup,začeci kolonata
KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • običajno pravo (usus, mos, consuetudo)- značajnije je pravničko pravo- Salvius Iulianus, 2. st. n. e.- reskriptcara Konstantina • privatnopravni zakoni skupštine:- Leges Iuliae iudiciariae- Lex Iulia et Papia Poppea- Klaudije (lex Claudia de tutela mulierum)- Nerva (lex agraria)
KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • pretorski edikti: - edicta tralatitia - edictum perpetuum - Hadrijan, Salvius Iulianus - Gaius – komentar ad edictum provinciale - nije izravno sačuvan - komentari Libri ad edictum - Ulpianus i Paulus - tituli s natpisima - Oto Lenel – najbolja rekonstrukcija
KLASIČNO PRAVO – PRAVNI IZVORI • senatus consulta:- snaga zakona, izvor civilnog prava, oratio • constitutiones principum:princepsove naredbe i rješidbe edicta – Karakala 212. g. n. e. decreta – decretum divi Marci rescripta (i epistolae) – car Dioklecijan mandata – liber mandatorum
KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • izgradnja privatnog, imovinskog prava s privatnim vlasništvom • potreba da se prilagodi i promijeni pravna nadgradnja • car August – podjela ius respondendi od Hadrijanova - communis opinio • „Omnis definitio in iure civili periculosa est.” • odlomak Liber singularis enchiridii Seksta Pomponija (D. 1, 2, 2, 35)
KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • Prokulovci:M. Antistius Labeo, Proculus, Nerva (pater i filius), Pegasus, Neratius, Celsus (pater i filius) • Sabinovci:C. Ateius Capito, Massurius Sabinus i C. Cassius Longinus, Iavolenus Priscus, Salvius Iulianus, Sextus Pomponius, Gaius • po carevima iz kuće Antonina: Sextus Caecilius Africanus, Sextus Pomponius i Gaius
Gaius: Institucije(161. g. n. e.) • Institutionum commentarii quattuor • sačuvane u gotovo nepromijenjenom obliku • poznavanje legisakcionog i formularnog procesa • sistematski prikaz rimskog prava:personae, res, actiones • rukopis - 1816. g. (Niebuhr) • tekstovi sv. Jeronima i Genadija • otkriće papirusa 1927.antonopulski fragmenti 1933. • Res cottidianae ili Aurea
KLASIČNO PRAVO – KLASIČNA JURISPRUDENCIJA • doba careva iz kuće Severa: Papinianus, Ulpianus, Paulus, Modestinus • pisana djela rimskih pravnika: - Responsa ili Quaestiones, Epistolae i Disputationes - Libri ad edictum - Libri od Q. Mucium, Libri ad Sabinum - Digesta - Institutiones, Regulae i Definitiones - Pithana, Sententiae i Opiniones, notae djelima
POSTKLASIČNO PRAVO (DOMINAT) • 4. razdoblje: od 235. n. e. do 565. g. n. e. Ustavno ustrojstvo države • Nastavak procesa raspadanja robovlasničkog sistema,ali i približavanje slomu države • Učestali napadi barbara,sve veći porezi,nezadovoljstvo robova i kolona • Slom države odgodio Dioklecijan reformom državnog ustrojstva • Uvođenje otvorene vojne diktature i centraliziranog vojnobirokratskog državnog aparata • Dominus et deus, nasljedna vlast
Dioklecijanove reforme: • vladavina četvorice> TETRARHIJA • subiecti,servi,sacrum • republikanske forme većinom i formalno nestale • sve zapovijedi,imenovanja,naredbe itd. dolaze iz dvora • 4 prefekture > dijeceze > provincije • mnogo plaćenih državnih službenika (illustres,spectabiles i clarissimi) • vrhovni organi državne uprave i najviši građanski službenici su praefecti praetorio
Gospodarski i socijalni odnosi • rasulo u financijama • Ponovno se javlja plaćanje u naturi > naturalno gospodarstvo • Niz poreznih reformi,pad trgovine i obrta • pojava kolonata (possessores,koloni): • U početku koloni bili slobodni zakupci na duži vremenski rok • Kasnije došlo do nasljedne vezanosti uz zemlju (glebae adscripti) • društvo se dijeli na: • honestiores (senatores, officiales, decuriones ili curiales) • humiliores (vojnici,obrtnici,trgovci,plebei,koloni) • Kršćanstvo se širi i pod Teodozijem postaje jedinom državnom religijom (435.g)
PRAVNA VRELA • Car je jedini zakonodovac,izdaje edikte i reskripte • Carsko zakonodavstvo zajedničko za obje polovine carstva • leges i ius • Nema samonikle pravničke službe,služe se djelima klasičnih pravnika • Ekstraordinarna kognicija • A. A. Charisius i Hermogenianus • Konstantinove konstitucije iz 321.g. , 327.g . • Lex citationis iz 426.g. > Papinijan,Paul,Ulpijan,Modestin i Gaj • Za suca obvezno mišljenje većine
Pravne zbirke i kodifikacije • Nastaju pravne zbirke i službene kodifikacije • CODEX > 3 zbirke carskih konstitucija (leges): privatne – Codex Gregorianus iz 291. g. Codex Hermogenianus iz 295. g. službena – Codex Theodosianus iz 438. g. • Privatne zbirke kompilacija (ius i leges): Fragmenta Vaticana Collatio legum Mosaicarum et Romanarum Sirsko-rimska pravna knjiga
3 barbarska zakonika (ius i leges) Lex Romana Visigothorum iz 506. g. Lex Romana Burgundionum Edictum Theoderici
Justinijanovo zakonodavstvo • Corpus iuris civilis (528-534. g.): 1)Codex Iustinianus 2)Digesta (Pandectae) 3)Institutiones • 4)Codex repetitiae praelectionis(5. Novellae - izdane nešto kasnije) 1.Codex Iustinianus: • zbirka carskih konstitucija • stupio na snagu 529. g., nije sačuvan
2. Digesta (Pandectae) • Najvažniji dio kodifikacije • Kodifikacija pravničkog prava u 50 knjiga • Deo auctore (530.g.) • Tanta (16.12.533. g.)-objavljen • 30.12.533. g.-stupio na snagu • libri > tituli > fragmenti > paragrafi • Korištena djela 39 pravnika,od toga 3 republikanska : (Q.M. Scaevola,A. Varus i C.A.Galus)
Redoslijed po tzv. masama (Bluhme): -sabinska – ad Sabinum (civilno pravo) -ediktalna – ad edictum (honorarno pravo) -papinijanska – Responsa, Quaestiones (praktična književnost) -(postpapinijanska ili appendix) • Najbolje sačuvan rukopis Digesta je tzv. Florentina • Vulgatni rukopisi iz 11. i 12. st: -materijal podijeljen na 3 dijela (digestum vetus, infortiatum ,digestum novum)
3. Institutiones • Priručnik rimskog prava za početnike ,ali ima snagu zakona • Po uzoru na Gajeve Institucije, u 4 knjige • knjige > tituli > paragrafi • Ne navode se izvori,nego je sve stopljeno 4.Codex repetitiae praelectionis • 534. g. , sačuvan, u 12 knjiga • Zbog potrebe za reformom prvog kodeksa • Knjiga > tituli > konstitucije 5.Novellae • Justinijanove konstitucije ,većinom na grčkom • Sačuvane samo u privatnim zbirkama (Epitome Iuliani i Authenticum)
Interpolacije: • svjesne i hotimične preinake tekstova uzetih u kompilaciju • ponajviše u Digestima • nisu označene • mnogo kriterija za otkrivanje interpolacija
Bizantske kodifikacije poslije Justinijana Ekloga (car Leon III. Izaurijski , 740. g.) Proheiron(car Bazilije I. Makedonski,870-879. g.) Epanagoga (prošireno izdanje Proheirona) Bazilike (car Leon IV. Mudri): -jedinstveni grčki zbornik u 60 knjiga -Synopsis Basilicorum i Tipucitus Heksabiblos(Konstantin Harmenopulos, oko 1345. g.): -zbirka tada važećeg rimskog prava u 6 knjiga
Recepcija rimskog prava • Kodifikacija potisnuta na južni dio Italije, koriste se Kodeks i Novele Glosatori (11-13. st.): • Irnerius • Quattuor doctores (Martinus,Bulgarus,Jacobus,Hugo) • Accursius (glossa ordinaria ili magistralis > 1250.g.) Postglosatori ili komentatori (13-16.st.) • Preduvjeti za recepciju rimskog prava • Bartolus de Sassoferrato • Justinijanovo rimsko pravo u novom obliku opet postalo pozitivno pravo u državama srednje Europe = RECEPCIJA • Recipirano pravo = opće ili pandektno pravo
Francuska povijesna škola (16-17.st.): • povijesno-kritičko proučavanje rimskih pravnih izvora • J. Cuiacius , Hugo Donellus , Dionysius Gothofredus Škola prirodnog prava (18.st.) • Hugo Grotius • racionalnim putem do nepromjenjivog prava • doneseni brojni sistematski zakonici (npr. austrijski Opći građanski zakonik koji je 1852. g. protegnut na Hrvatsku i Slavoniju) Njemačka povijesna škola (19.st.): • preteča Gustav Hugo,a osnivač Karl Friedrich Savigny sa sljedbenikom Puchtom • Pravo se kao rezultat povijesnog procesa,oblikuje spontano • odbacuju zakonodavnu intervenciju
otkrićem novih pravnih vrela,sakupljene su i nove činjenice Najistaknutiji romanisti: T. Mommsen,G. Bruns,A.Pernice,O. Lenel,M. Wlassak Zlatno stoljeće pandektistike (19.st. u Njemačkoj): • Wächter,Brinz,Arndts,Demburg,Windscheid,Ihering Moderna romanistička škola: • kritičkom analizom istražuje čitavo rimsko pravo • interpolacionistička metoda • šira istraživanja • metoda historijskog i dijalektičkog materijalizma