PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA Učenje i obrazovanje

1. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJAUčenje i obrazovanje PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

2. Osnovne informacije • prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub (nositelj) • tajana.ljubingolub@ufzg.hr • Učiteljski fakultet (Savska 77/III), soba 336 • konzultacije: ponedjeljak 11-12h i četvrtak 15-16h PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

3. Do povratka prof. Ljubin Golub • Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić Prof. Ljubin Golub možete se javljati na mail PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

4. CILJEVI KOLEGIJA • Upoznati glavne pojmove i metode istraživanja u području učenja i poučavanja • Upoznati glavne oblike i mehanizme učenja te njihovu primjenu u poučavanju • Opisati odnos između procesa poučavanja i ishoda učenja • U radu s učenicima moći primijeniti postupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

5. Organizacija nastave • 30 sati predavanja + 15 sati vježbi • PREDAVANJA: ponedjeljak, 8- 9.30 h, soba 13 * Kozjak Mikić točno od 8 sati • VJEŽBE: 4 grupe- naknadno • OBVEZE STUDENATA: • redovito pohađanje nastave (i predavanja i vježbi) i aktivno sudjelovanje • 2 kolokvija • mogućnost izrade seminara PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

6. Izostanci... • dozvoljeno max 5 izostanaka: • do 3 izostanka bez posljedica • 4-5 izostanaka – obavezan nadoknadni seminar! • redovitost na nastavi (bodovi): • 0 izostanaka – 3 boda • 1 izostanak – 2 boda • 2 izostanka – 1 bod • 3 ili više izostanaka – bez bodova PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

7. Elementi ocjenjivanja • 1. kolokvij = 30 bodova max (T/N, negativni bodovi, bez minimalnih uvjeta za prolaz) • 2. kolokvij = 30 bodova max ( isto) • pohađanje predavanja = 3 boda max • aktivnost na vježbama = 6 bodova max • izborni seminarski rad = 7 bodova max (neobvezno) • prezentacija izbornog seminarskog rada = 3 boda max (neobvezno) PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

8. Potpis i izlazak na ispit • sakupljenih minimalno 33 bodova (oba kolokvija, bodovi za redovitost dolazaka na predavanja i bodovi iz vježbi+ izborno seminar). • Ukoliko student ne sakupi navedene bodove gubi pravo na potpis i pravo izlaska na završni ispit. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

9. student koji ima više izostanaka nego što je dozvoljeno ili ne izvrši svoje obaveze kojima nadoknađuje izostanke gubi pravo na potpis i završnu ocjenu iz kolegija PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

10. Za studente koji pristupe završnom ispitu, ocjena iz kolegija se formira temeljem bodova završnog pismenog i usmenog ispita, bodova na temelju pohađanja nastave, bodova iz vježbi, te bodova iz izbornog seminara. Uvjet za prolaz na pismenom završnom ispitu je najmanje 30 bodova (mogući rezultat na testu 0-60). PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

11. Studenti koji udovolje studentskim obvezama i sakupe iz kolokvija/popravaka kolokvija ukupno najmanje 33 boda oslobođeni su pismenog dijela završnog ispita. • Ocjena iz kolegija za studente koji ne pristupe završnom pismenom ispitu formira se temeljem bodova iz prvog kolokvija, bodova iz drugog kolokvija, bodova na temelju pohađanja nastave, bodova iz vježbi, bodova iz izbornog seminara, te znanja iskazanog na usmenom ispitu. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

12. Izborni seminarski rad • Tema: s popisa tema za izborne seminare (web) izvan popisa, prema interesima studenta, no mora biti povezana s predmetom kolegija Bez obzira da li je tema odabrana s popisa ili izvan njega, temu treba odobriti izvoditelj kolegija. Teme koje nisu odobrene, neće se razmatrati. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

13. Izborni seminarski rad • Seminar se piše prema uputama koje su dostupne na web stranici kolegija. Prezentiranje napisanog seminara nije obavezno, međutim studenti koji žele (također u dogovoru s izvoditeljem kolegija) mogu svoj seminar i izlagati. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

14. Sadržaj predmeta • Definiranje područja • Pamćenje i zaboravljanje • Klasično i instrumentalno uvjetovanje • Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju • Socijalne teorije učenja • Metode poučavanja i modeli učenja • Izravno poučavanje i ostale metode PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

15. Sadržaj predmeta 7. Inteligencija i kognitivni stilovi u odnosu na učenje i poučavanje 8. Učenje učenja 9. Daroviti učenici i učenici s posebnim potrebama 10. Psihometrijske osnove ispitivanja znanja 12. Psihologijske osnove teorije kurikuluma PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

16. Obvezna literatura • Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP (str. 1-41; 70-84; 102-201; 325-375; 409-442). • Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (razne godine izdanja). Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga (3-88) • Woolfolk, A. (2005). Educational psychology. Boston: Allyn and Bacon. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

17. Preporučena literatura • Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (razne godine izdanja). Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga (str. 89-225) • Andrilović, V. (razne godine izdanja). Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske, Školska knjiga • Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap • Zarevski, P. (razne godine izdanja). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap • Andrilović, V. (2001). Samostalno učenje. Jastrebarsko: Naklada Slap • Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga • Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander, G., Vučković, D. (2002). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap • Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

18. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA1. Definiranje područja *Thorndike: Educational psychology, 1903.*eksperimenti s mačkama PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

19. Psihologija učenja i poučavanja • obično se asocijacije može grupirati u: • aktere (profesori, učenici, škola) • socijalne kompetencije (organizacija vremena, radne navike, druženje, zabava, disciplina) • stjecanje formalnih znanja i obrazovanje (računanje...) PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

20. EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA je grana psihologije koja se bavi učenjem i svime što je s time povezano (teorijska i primjenjena grana) • šire shvaćanje: učenje je osnova obrazovanja i odgoja, odnosno edukacije kao osnove socijalizacije PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

21. Što je učenje? PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

22. proces u kojem se znanje stvara kroz transformiranje iskustva (interakcija sadržaja i iskustva) • aktivnost kojom organizam mijenja svoje ponašanje, pod utjecajem vanjskih uvjeta, ali i rezultata vlastite aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje početne neizvjesnosti (J.Linhart, prema Andrilović, Čudina, 1985) • proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih tijekom obnavljanja novih aktivnosti a koje se očituju u njegovu izmijenjenom načinu ponašanja i uspješnijoj prilagodbi (Grgin, 1997) • učenje je aktivnost koja dovodi do promjena u ponašanju (Spence, 1959, prema Grgin, 1997) PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

23. Što je učenje? • učenje je relativno trajna promjena u ponašanju (ili ponašajnom potencijalu) izazvana iskustvom (Tarpy i Mayer, 1978) • relativno trajna (ne uključuje promjene koje su privremene- izazvane npr. drogom) • rezultat iskustva (ne uključuje promjene koje su rezultat fizičkog rasta i maturacije) PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

24. Učenje i informacije • učenje uključuje: • Primanje (percepcijski procesi i mišljenje) • Obradu (mišljenje i pamćenje) • upotrebu informacija (pamćenje, mišljenje, percepcija zahtjeva situacije) • Regulaciju ponašanja na osnovi povratnih informacija PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

25. Što se stječe učenjem? Što čovjek uči? • čovjek uči različite repertoare ponašanja (verbalne i motorne) i kriterijske obrasce (Andrilović, 1985) • kriterijski obrasci: =unutarnje reprezentacije zahtjeva situacije (npr. pri učenju za koju ocjenu je učenik savladao gradivo, koliko mu vremena treba za određenu količinu gradiva i sl.) =kontrolni mehanizmi, služe za samoregulaciju ponašanja PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

26. Što se stječe učenjem? Što čovjek uči? • čovjek neposredno uči vještine (navike), informacije, a posredno se učenjem mijenjaju stavovi, interesi, vrijednosti, usvaja govor, socijalne norme, razvijaju sposobnosti, razvija društveno prihvatljiva ekspresija emocija, itd. (Grgin, 1997) • uče se i socijalne kompetencije i vještine (radne navike, organizacija vremena, druženje, zabava, disciplina) PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

27. Što čovjek uči? • informacije • stavove (interesi, vrijednosti, socijalne norme, radne navike) • vještine PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

28. Oblici učenja PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

29. Oblici ranog učenja • utiskivanje: reakcija kojom tek rođeni organizam slijedi prvi opaženi objekt koji se kreće • primjer u životinjskom svijetu: Lorenz (1965) • kod djece: utiskivanje na otkucaje majčina srca (djeca izložena imitaciji zvuka majčina srca brže dobivaju na težini, brže zaspu) • nehotična imitacija: zasniva se na identificiranju s nekime (zbog privlačnosti ili straha i sl.) npr. mala djeca ponavljaju riječi koje ne razumiju, slično oblačenje, nasilno ponašanje… PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

30. Oblici ranog učenja • ekspozicijsko učenje: organizam je izložen podražaju i uči bez povoda, npr. štakor živi u kavezu u obliku labirinta i nauči ga bez poticaja • habituacija: organizam uči da ne reagira na podražaj koji se ponavlja, a nije relevantan za njega, navikavanje (npr. nastavnik je sklon vikanju i prijetnjama koje nikad ne realizira, učenici nakon nekog vremena prestaju reagirati) PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

31. Oblici jednostavnijeg učenja • asocijacijsko učenje: pamćenje i učenje po zakonu asocijacija (npr. po zakonu vremenske ili prostorne bliskosti, ili kontrasta) • Npr. mehaničko ili asocijacijsko učenje ( dijete uči pjesmicu na pamet, bez da je razumije, na pokazane dijelove lica govori riječi u nizu i prije no što mu sec pokaže slijedeći dio) • „bubanje”, npr. koji odgovor ide s kojim pitanjem; no ipak može biti površno i uz pomoć mnemotehnika PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

32. Oblici jednostavnijeg učenja • učenje uvjetovanjem: učenje u kojem organizam odgovara određenom reakcijom na neki podražaj na koji prije nije imao tu reakciju • npr. učenje psovki kod kod djece- ovisno o reakciji okline, ponašanje učenika prilikom dolaska nastavnika u razred • postoji klasično i instrumentalno uvjetovanje PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

33. Oblici složenijeg učenja • iskustveno učenje: oblik učenja u kojem se naglašava vlastito iskustvo kao polaznica/refleksna točka za učenje ( „putem vlastite kože”) • učenje uvidom: karakteristično za učenje odraslih, uključuje procese reorganizacije sadržaja i struktura koje se usvajajaju • uključuje otkrivanje bitnog u materijalu, utvrđivanje fiksnih točaka gradiva, grupiranje dijelova gradiva, logičko povezivanje tih dijelova, zaključivanje PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

34. Posebni oblici učenja Učenje bez namjere • subperceptivno učenje: postoji promjena u ponašanju i na podražaje koji su ispod granice opažanja i svijesti (npr. zbog tromosti oka) * Navodne subliminalne reklamne poruke- zabranjeno • latentno učenje: vs. manifestno učenje – čovjek nije svjestan da je nešto naučio, ne postoji namjera učenja, ali će se pokazati u situaciji potrebe PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

35. Posebni oblici učenja(na granici namjernog i nenamjernog učenja) • sugestopedija: učenje u stanju opuštenosti • hipnopedija: učenje u snu PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

36. Učenje i uloga nastavnika • 2 dimenzije potreba za pomoć u učenju • usmjeravanje • podrška • u kojoj mjeri učenik/ student očekuje od nastavnika usmjeravanja ili podršku ovisi o sljedećim osobinama studenta: • osjećaj kompetentnosti za područje učenja (samoefikasnost) • potreba da se pouzdaje u nastavnika • posvećenost učenju • uvjerenje u vlastite sposobnosti PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA