1 / 55

Psihologija novca Ivana Ilijašić Mišić

Psihologija novca Ivana Ilijašić Mišić. Ekonomski fakultet-Sveučilište u Zagrebu 22. siječnja 2010. Mapa predavanja. Značenje novca Psihologija i novac Neuroekonomija Teorija izgleda (D. Kahneman i A. Tversky).

brone
Télécharger la présentation

Psihologija novca Ivana Ilijašić Mišić

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Psihologija novcaIvana Ilijašić Mišić Ekonomski fakultet-Sveučilište u Zagrebu 22. siječnja 2010.

  2. Mapa predavanja • Značenje novca • Psihologija i novac • Neuroekonomija • Teorija izgleda (D. Kahneman i A. Tversky)

  3. “Želja za bogatstvom je univerzalna, i tako je bilo od najranijih vremena u povijesti. Novac predstavlja sve što može biti kupljeno. Biti bogat znači imati udobnu kuću, u zdravom okruženju, sa puno sunca; posjedovati vrijedne knjige koje možemo čitati, zbirku slika koje ćemo gledati, ići u planine zimi, na more ljeti, putovati svijetom, imati vremena za razonodu ili učenje, dobro društvo, korisna poznanstva, sve vrste rekreacija (konji, jedrilica..). Biti bogat također znači imati mć pomaganja drugima, donirati bolnice, volontirati, financirati fakultete... Onaj tko posjeduje novac potencijalno posjeduje sve što se novcem može kupiti. Znamo da je znanje moć; novac je također moć. On predstavlja utjecaj, kriterij razlikovanja, a čini se da reprezentira i sva zemaljska dobra.“ James Freeman Clarke (1880.)

  4. ZNAČENJE NOVCA • Stvarna i simbolična vrijednost • Studije zadovoljstva poslom • Različita značenja se stječu ili uče • Reakcija na novac-uvjetovana biografijom • Različito značenje za različite ljude

  5. Wernimont i Fitzpatrick (1972)Istraživanje značenja novca • Različite grupe ispitanika • Anonimni upitnik • 40 parova pridjeva Primjer: Za mene je novac... Loš -3... -2... -1... 0... 1... 2... 3 Dobar

  6. Rezultati: • Faktor 1 „sramotni neuspjeh“ (Pridjevi: neuspješan, sramotan, degradirajući, neodgovoran, kažnjavajući, nemotivirajući, kritizirajući, rizičan, bolestan,nedruštven...) • Faktor 2 „društvena prihvaćenost“ (Pridjevi:povjerljiv, umjetnički, lojalan, religiozan, združen, zdrav, prijateljski, kontrolabilan, ljubazan, znanstven, nagrađujući...) • Faktor 3 „kiselo grožđe“ ili „ionako me nije briga“ (Pridjevi: slab, neprofesionalan, nezadovoljavajući, nevažan, neatratktivan, nečastan, razočaravajući...)

  7. Faktor 4 „moralno zlo“ (Pridjevi: neamerički, nedemokratski, neiskren, nečastan, nepravedan...) • Faktor 5 „ugodna sigurnost“ (Pridjevi: opušten, sretan, siguran, oslanjajući, ispunjavajući, ljubazan..) • Faktor 6 „društvena neprihvaćenost“ (Pridjevi: neznanstven, ženski, glup, apatičan...) • Faktor 7 “konzervativne poslovne vrijednosti“ (set naučenih vrijednosti)

  8. Spoznaje stare i nove • Negativni stavovi prema novcu • Dihotomija zaposlen/nezaposlen • Razvojni stadiji značenja i utjecaji • Novac kao motivator • “Označeni novac” i potrošnja

  9. Novac i prijatelji Liaw Teresa (2009) istraživanje stavova prema novcu među prijateljima. - na muškarce i azijske ispitanike djeluje u većoj mjeri nego na žene i bijelce općenito, činjenica da netko od njihovih prijatelja nikad nema dovoljno novaca za izlazak - ispitanici koji su odrasli u 3-članim kućanstvima će u većoj mjeri, nego oni odrasli u 5-članim kućanstvima, biti voljni raspravljati o budžetu zajedničkog ljetovanja s prijateljima - za osobe koje su iskusile veliku i trajnu promjenu u primanjima je manje vjerojatno da će pitati prijatelja povrat male sume novca koji im duguje - manje je vjerojatno da će oni pitati koliko im prijatelj zarađuje - manje je vjerojatno da će studenti, za razliku od zaposlenih osoba, reći prijatelju da si ne mogu priuštiti obrok u restoranu koji je iznad njihovih mogućnosti.

  10. Novac i vrijeme 1 „Vrijeme je novac“ - postulat zapadnog svijeta • Prezaposlenost i preopterećenost ljudi • Agency theory • Trgovanje vremenom • Anomalije u odlučivanju o vremenu u odnosu na novac

  11. Novac i vrijeme 2 LeClerc, Schmitt i Dube (1995) - ljudi više izbjegavaju nesigurne situacije s vremenom nego s novcem Ashwani i Ritesh (2008) – naše odluke ovise o tome što trošimo De Voe i Pfeffer (2006) • iskustvo plaćanja po satu, mentalno računanje, vaganje ekonomskog povrata uloženog vremena • volontiranje

  12. Stavovi prema ekonomskom riziku, traženju uzbuđenja i vrijednostima • studenti ekonomije • stavovi prema preuzimanju (kockanju) u odnosu na traženje uzbuđenja, emocionalnu inteligenciju, važnost novca i sveobuhvatne vrijednosti Rezultati: • pozitivan stav prema rizičnom ponašanju s novcem • visoki stupanj traženja uzbuđenja • nizak stupanj brige o novcu • nizak prioritet altruističkim vrijednostima o miru u svijetu i očuvanju okoliša • podgrupa koja je planirala karijeru u financijama još dublji interes za ekonomski rizik i kockanje

  13. Money Is Material. Burgoyne, Carole; Lea, Stephen Science. Materials Science: Composites. 314(5802):1091-1092, November 17, 2006. Figure. Polar opposites. Two-dimensional representation of the relationships between 11 goal domains. Data are derived from a questionnaire about the importance of 57 different goals given to a sample of 1854 undergraduates from 15 different countries. Note the diametrically opposite placement of financial success and community. [Reprinted from Grouzet et al. (21) with permission from the authors and publisher (the American Psychological Association).] 2

  14. Psihološki faktori u potrošačkom zaduživanju Lea, Webly, Walker (1999) • neke psihološke varijable kao mogući uzrok zaduživanja • povijesti zaduživanja; bez duga, blagi dužnici, ozbiljni dužnici • Promatrane su njihove sposobnosti upravljanja novcem, mjere dugoročnosti planiranja i nihovo potrošačko ponašanje

  15. Psihološki faktori u potrošačkom zaduživanju 2 Rezultati: Grupa bez dugova • koristi više servisa za upravljanje novcem (bankovne račune, e-banking, m-banking) • procjenjuje da ima više vještina upravljanja novcem • dugoročniji planovi, manje kredita, više soc. usporedbe • manje vjerojatno da će pušiti ili kupovati poklone Grupe s dugovima • kratkoročniji rokove planiranja • Više kredita, više socijalizacije, manje soc. usporedbe

  16. „Sunk cost psychology“ 1 • potopljeni troškovi- troškovi nastali u prošlosti i ne mogu se vratiti • „ prospect costs“ili potencijalni - troškovi koji predstavljaju su buduće troškove koje mogu nastati, ali i ne moraju, ovisno o procjeni situacije - relevantni za investicijske odluke, sunk costs nemaju utjecaja • Bihevioralna ekonomija

  17. „Sunk cost psychology“ 2 Arkes i Blumer (2004) • veća tendencija da nastavimo s određenim angažmanom kad je novac, vrijeme ili trud već uložen u tu aktivnost • osobe koje imaju prošle troškove, imaju sklonost povećati/napuhati izglede za uspjeh nekog projekta od ljudi koji nisu prethodno nešto uložili u projekt NB: Sunk cost efekt nije smanjen prethodnim slušanjem predavanja iz ekonomije

  18. KAKO SAMO PRISUSTVO NOVCA MIJENJA PONAŠANJE Efekt obilja: Neetično ponašanje u prisutnosti bogatstva (Gino i Pierce, 2009) • Varanje putem prenapuhavanja aktivnosti na zadatku • Izloženost jedne grupe vidljivom podražaju novca

  19. Rezultati • sama prisutnost izdašne količine novca je vodila puno češćem varanju nego izvršavanje zadatka bez stimulacije • prisutnost novca provocirala osjećaje zavisti prema bogatima • vodila ka neetičnom ponašanju • nalazi nude objašnjenje da se ljudi češće odlučuju na varanje kada im je željeni objekt na dohvat ruke i kada postoji način da ga se dočepaju.

  20. KAKO SAMO PRISUTSTVO NOVCA MIJENJA PONAŠANJE Aktiviranje koncepta novca i promjene u ponašanju (Vohs, Mead i Goode, 2006) • variran stupanj aktiviranja koncepta novca kroz minimalno svjesne podsjetnike na novac, i spremnost ispitanika na pomoć drugima

  21. Rezultati • podsjetnik na novac - manja spremnost na pomoć • preferirali samostalne aktivnosti i manje fizičke intimnosti • podsjetnici na novac - više marljivog rada na zahtjevnim zadacima • želja da se preuzme više posla u usporedbi s ispitanicima koje nisu podsjetili na novac Čak i suptilan podsjetnik na novac dovodi do promjena u ljudiskom ponašanju.

  22. KAKO SAMO PRISUTSTVO NOVCA MIJENJA PONAŠANJE Novac ili život? Patologija novca. (Furnham i Okamura, 1999) • Emocionalni i ponašajni korelati patologije novca • Individualne razlike najbolji prediktori • 5 mjera “MoneyPathology Scales”: • jadnik • tajkun • lovac na popuste • kockar

  23. Rezultati • Ekstravagantnije žene su sklone depresiji, ali manje sklone moralnom riziku zbog novca • Bogatiji, desno orijentirani ljudi više materijalisti • Manje novčano prisebni više vjeruju da sreća i nepoštenje igraju ulogu u zarađivanju novca; ne prihvaćaju sebe, ekonomski pesimisti, s jakim negativnim emocijama prema novcu poput ljutnje i anksioznosti • Demografske varijable (spol, dob, stupanj obrazovanja..) i negativne emocije prema novcu su konzistentni prediktori patplogije novca

  24. NOVAC I BOLJITAK Povećava li novac subjektivni osjećaj boljitka? (Kesser i Ryan, 2002) 1. visoka povezanost između bogatstva nacija i srednjih vrijednosti subjektivnog osjećaja boljitka (SWB) u njima 2. uglavnom male korelacije između prihoda i SWB unutar nacija, iako su te korelacije veće kod siromašnih nacija, kao i rizik osjećaja da nisu sretni, koji je viši kod siromašnih ljudi 3. ekonomski rast posljednjih desetljećau najrazvijenijim društvima je popraćen niskim rastom SWB, a povećanja u individualnim primanjima vode različitim ishodima 4. ljudi koji cijene materijana postignuća više od ostalih vrijednosti, imaju tendenciju biti manje sretni, osim ako nisu doista bogati

  25. NOVAC I BOLJITAK Psiho-ekonomija novca i socijalne podrške (Kesser, 2008) • suočeni s fizičkim ili psihičkim bolom: socijalna podrška ili novac • iskustvo boli i nesigurnosti tipično aktivira motivacijski sustav dizajniran da promovira socijalne veze, ili alternativno motivira motivacijski sustav dizajniran za gomilanje novca • oba sustava su donekle uspješna u smanjivanju boli i nesigurnosti.

  26. NOVAC I BOLJITAK Jad nije jad (Cryder, Lerner, Gross, Dahl, 2008) • tuga povećava količinu novca koju smo spremni potrošiti kako bi si osigurali komoditet • testirana veza između tuge,usmjerenosti na samog sebe i količine novca Rezultati: • “Jad nije jad” efekt se pojavljuje samo kad je fokus na samog sebe visok

  27. NOVAC I BOLJITAK Cijena života (Clark i Oswald, 2002) • slučajan uzorak • stupanj zadovoljstva u različitim razdobljima života • statističke metode izrade”cijenu” različitih događaja u životu Cijene: • brakvrijedi oko $105,000 godišnje • rastava je jednaka -$255,000 godišnje • ekonomisti su pokušali izračunati gubitak sreće kod neopipljivih događaja poput straha od kriminala

  28. NOVAC I BOLJITAK Ljubav je u zraku • pozadinska muzika utječe na ponašanje u prodajnom prostoru • razinu povezanosti između vrste muzike koja svira i vrste proizvoda koji se prodaju Istraživanje: cvjećarnica - varirane ljubavne pjesme i romantična muzika (uvjet slaganja), pop muzika (uobičajeno pušta u cvjećarnicama), i situacija bez muzike (kontrolni uvjet) Rezultati: • potrošena količina novca bila značajno viša u situaciji puštanja ljubavnih i romantičnih pjesama • pop muzike nije pokazala nikakav pomak u potrošnji novaca u odnosu na situaciju bez muzike

  29. BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUČIVANJU) Spolne razlike u rizičnom ponašanju kod financijskog odlučivanja(Powell i Ansic, 1998) • žene manje sklone riziku u financijskim odlukama od muškaraca bez obzira na poznatost situacije, okvir ponašanja, cijenu, dvosmislenost • žene i muškarci imaju različite strategije koje koriste u financijskom odlučivanju, ali da one nemaju značajan utjecaj na sposobnosti • pošto je strategije puno lakše promatrati nego sklonost riziku ili ishode dnevnih odluka, razlike koje su se pojavile u strategijama mogu jačati stereotipna vjerovanja da su žene slabiji financijski manageri.

  30. BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUČIVANJU) Seks, novac i financijske poteškoće (Lim i Thompson, 1998) • muškarci često koriste novac kao sredstvo evaluacije usporedjeno sa ženskim ispitanicima • grupa s prethodnim iskustvima s fin. poteškoćama će vjerojatnije: • koristiti novac kao sredstvo evaluacije • imati financijsku anksioznost • biti velikodušnija prema manje sretnima

  31. BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUČIVANJU) Muškarci, financije i uspjeh u zavođenju(Kruger, 2008, Evolutionary Psychology) • Kros kulturalna istraživanja- muška ekonomska moć direktno povezana s reproduktivnim uspjehom • prikaz bogatstva i socijalni status su važan dio muških napora u zavođenju • financijske odluke kod muškaraca ovise o različitosti strategija u osobnoj povijesti • muškarci koji ulažu više napora u zavođenje mogu: • maksimizirati svoje ekonomske prikaze (kuća, auto, kreditne kartice, satovi, pokloni..) • malo štedjeti, a trošiti više no što imaju • veći broj seksualnih partnerica. Za žene se ova tvrdnja nije pokazala točnom.

  32. BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUČIVANJU) U siromaštvu i bogatstvu: novac kao tema bračnog konflikta (Papp, Cummings, Goeke-Morey,2009) • uzorak 100 muževa, 100 žena, dnevnički izvještaji o 748 conflikata • Hipoteza: diskusija o novcu bi mogla biti povezana s bračnim konfliktima Rezultati: • supružnici nisu označili novac kao najčešći izvor konflikta • bračni konflikti oko novca su bili vrlo stabilni, stalni i ponavljajući • ostajali neriješeni, unatoč pojačanim naporima rješavanja

  33. BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUČIVANJU) Dijeljeno ili odvojeno? (Knudsen i Waerness, 2009) • hraniteljsko/domaćinske obitelji su prošlost kao dominantan i normativan model za kućanstva • novi ideal - radna obitelj u kojoj je norma spolna jednakost definirana kao ekonomska samostalnost, dijeljenje kućanskih poslova i brige Rezultati: • dijeljenje ekonomskih resursa i brige • biranje odvojenih i nezavisnih sistema financijske alokacije - nova nejednakost spolova

  34. BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUČIVANJU) Dječje i adolescentske odluke o dijeljenju novca s drugima (Leman, Keller, Takezawa, Gummerum, 2009) • uzorak od 300-ak djece 7-17 g. • upitana da podijele novac između sebe i još jedne, imaginarne grupe Rezultati: • slobodan izbor- dječaci su bili značajno manje darežljivi od djevojčica. • uvjeti darivanja (kako izbjeći odbijanje druge grupe ili gubitak svog novca) - gotovo da nema spolnih razlika unutar dobnih skupina • redoslijed prezentiranja igara je predstavljao snažan utjecaj na ponude ispitanika.

  35. NEUROEKONOMIJA Nova znanost • Razvoj tehnologije=uvid u potpunije funkcioniranje mozga • Interdisciplinarnost pristupa Zašto ljudi štede? Zašto kupuju dionice, Zašto kradu, previše troše...itd.

  36. NEUROEKONOMIJA Istraživanja • Camerer i sur. 2003 - rezultati sugeriraju da oštećenja mozga, naročito frontalnog korteksa, mogu smanjiti, oštetiti ekonomsko odlučivanje • Spinella i Lester, 2007: • kategorizirali neuralno funkcioniranje na kontrolirane i automatske procese • razlikovanje kognicija i afekata 2-dimenzionalnu karakterizaciju neuralnih funkcija, dobivena su 4 tipa procesa: • kontrolirani kognitivni procesi • kontrolirani afektivni procesi • automastki kognitivni procesi • automatski afektivni procesi

  37. Rezultati: • osobine ličnosti i navike ( povezane s psihološkim poteškoćama uzrokovanih oštećenjem mozga) - značajno povezane sa stavovima i ponašanjima vezanim uz novac i kreditne kartice • što je bila veća disfunkcija prefrontalnog korteksa, ispitanici su shvaćali novac kao: • sredstvo kojim impresioniraju i utječu na druge ljude • kao simbol uspjeha (moć-prestiž) • oklijevali su, imali sumnje u transakcije novca • vidjeli novac kao uzrok anksioznosti i brige • manje su se brinuli oko osiguravanja financijske sigurnosti u budućnosti.

  38. TEORIJA IZGLEDA/PROSPECT THEORY • Uvod • Povijesni kontekst teorija odlučivanja • Teorija izgleda

  39. Rizičan uvod • Svakodnevni rizik • Laičko poimanje rizika • Managersko poimanje rizika Frank H. Knight –rizici i neizvjesnost (1921) Rizik se razlikuje od situacije nesigurnosti gdje nam nisu u potpunosti poznate vjerojatnosti ishoda, u odnosu na sigurnost gdje su vjerojatnosti poznate i jednake 0 ili 1

  40. Povijesni kontekst teorija odlučivanja • Porijeklo teorije odlučivanja – 1654. • korespondencija između Pascala i Fermata (Pierre de Fermat-matematičar) • matematički temelji teorije vjerojatnosti • zaključili da osoba mora izabrati onu opciju koja nudi najveću očekivanu vrijednost. EV=p (vjerojatnost) x (iznos novca)$ -početak teorije očekivane koristi (expected utility theory)

  41. Teorija očekivane koristi (The utility theory) • teorija odlučivanja u uvjetima rizika • svaka opcija vodi jednom ili setu mogućih ishoda • vjerojatnost svakog ishoda je poznata • podrazumijeva neutralan stav prema riziku • osoba nastoji max. očekivanu korist pri izboru između rizičnih opcija • ponderiranje opcija – izabor onekoja nosi najviše koristi

  42. Primjer: A 50% 100$ B sigurnih 49$. 50% 0$ Očekivana vrijednost kockanja EV=px$: 0.5x100$ = 50$ > sigurnih 49$!

  43. Moralna vrijednost u očekivanoj koristi • Daniel Bernoulli, švicarski matematičar, 18.st. • ljudi ne vrednuju opcije po njihovoj objektivnoj vrijednosti, već po koristi ili moralnoj vrijednosti Primjer: 1000$ ima veću vrijednost kada procjenjuje osoba koja je siromašna, nego kad je procjenitelj bogat. Psihološka vrijednost novca i većine dobara ne raste proporcionalno s objektivnim rastom, već granična korisnost novca opada kako bogatsvo osobe koja procjenjuje raste.

  44. Osoba koja odlučuje je (terminologija): • „neutralna prema riziku“ ako je indiferentna prema kockanju i njegovoj očekivanoj vrijednosti • „izbjegava rizik“ ako preferira siguran dobitak u odnosu na rizičnu opciju iste ili veće očekivane vrijednosti • „traži rizik“ ako preferira rizičnu opciju dobivanja iste ili veće očekivane vrijednosti u odnosu na siguran manji dobitak Većina ljudi izbjegava rizik u odlučivanju o novcu i preferira siguran dobitak od 50$(ili čak 40$) , a ne 50/50% šanseza 0 ili 100$.

  45. The Prospect Theory/ Teorija izgleda • Daniel Kahneman i Amos Tversky 1979. • Kumulativna teorija izgleda 1992. • 2002. Nobelova nagrada za ekonomiju • Pozitivna psihologija, organizacijska psihologija

  46. 1979. serija laboratorijskih eksperimenata • uzorak su činili studenti • hipotetički problemi izbora • anonimno • uputa je govorila da nema ispravnog odgovora, a da je cilj istraživanja utvrditi kako ljudi vrše izbore u rizičnim situacijama. Primjer ponuđenog izbora: A 50% 1000$ B sigurnih 450$ 50% 0$

  47. Temeljne značajke PT: 1) • dobici i gubici, a ne neto vrijednost bogatstva/posjeda • opcije se procjenjuju u terminima promjena od referentne točke • “nosioci vrijednosti ili koristi su promjene u bogatstvu, a ne konačan iznos bogatstva"

  48. 2) Ljudi se razlikuju u preuzimanju rizika kod dobitaka ili gubitaka • izbjegavaju rizik suočeni s opcijom dobitka • traže rizik suočeni s opcijom gubitka A sigurnih 3000$ B 80% 4000$ 80% ispitanika20% 0$ A 80% - 4000$ B siguran - 3000 $ 20% 0 92% ispitanika U oba slučaja ispitanici su birali slučajeve s nižom očekivanom vrijednosti

  49. 3) • Refleksijski efekt • osjetljivost na promjene u bogatstvu se smanjuje kako se osoba pomiče od referentne točke u oba pravca • pronađeno u nizu situacija i kod velikog broja ljudi • može potpuno nestati kod vrlo malih vjerojatnosti ili kod katastrofalnih gubitaka • Efekt dara - precjenjivanje postojećeg financijskog stanja • gubici pogađaju više no što raduju dobici • ljudi preferiraju status quo više od 50/50 šanse za poz. ili neg. alternative iste apsolutne vrijednosti • proces dobavljanja objekta

  50. 4) • Ljudi precjenjuju sigurne ishode, u odnosu na one koji su jedva vjerojatni – efekt sigurnosti • ljudi precjenjuju male vjerojatnosti, a podcjenjuju umjerene ili velike vjerojatnosti • više se pažnje pridodaje kasnijim efektima, nego onima koji prethode odluci • Ekstremno vjerojatni, ali nesigurni ishodi se često tretiraju kao sigurni – efekt pseudosigurnosti

More Related