Psihologija učenja i poučavanja

1. Psihologija učenja i poučavanja Doc.dr.sc. Mira Klarin Mr.sc. Slavica Šimić Šašić

2. Sadržaj kolegija • Određenje psihologije učenja i poučavanja (predmet istraživanja, definiranje učenja) • Asocijativne teorije učenja (klasično i operantno uvjetovanje) • Kognitivne teorije učenja (kognitivni pristup usvajanja početnog čitanja i pisanja) • Teorije socijalnog učenja (opservacijsko uvjetovanje, učenje po modelu, učenje identifikacijom, učenje učenjem uloga) • Pamćenje (razine pamćenja, podjela pamćenja) • Pojave koje prate učenje (zakonitosti stjecanja znanja, transfer, interferencija, zaboravljanje) • Individualne karakteristike učenika u procesu poučavanje – učenje (spremnost za školu, sposobnosti, ličnost…) • Motivacija • Samoregulacija (samoregulirano učenje) • Djeca sa posebnim potrebama • Individualne karakteristike učitelja u procesu poučavanje – učenje (uspješan učitelj) • Metode poučavanja (tradicionalno poučavanje, problemska nastava, grupni rad...) • Upravljanje razredom i disciplina • Procjena učeničkih znanja • Racinalna organizacija u učenju (samostalno učenje)

3. Literatura Obavezna: • Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Grgin, T. (1996). Školska dokimologija. Školska knjiga, Zagreb. • Zarevski, P. (2000). Psihologija pamćenja i učenja. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP-Vern, Zagreb. Dopunska: • Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (1996). Psihologija učenja i nastave. Školska knjiga, Zagreb. • Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1995). Mirotvorni razred. Znamen, Zagreb. • Čudina-Obradović, M.(2004): Kad kraljevna piše kraljeviću – psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Korak po korak, Zagreb. • Desforges, C.(ur) (2001). Uspješno učenje i poučavanje. Educa, Zagreb. • Miljević-Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (1999). Odgoj za razvoj. Naklada Slap, Jastrebarsko. • Pastuović, N. (1999). Edukologija. Znamen, Zagreb. • Vlahović Štetić, V. i  Vizek Vidović, V.(1998). Kladim se da možeš – psihološki aspekti početnog poučavanja matematike. Korak po korak, Zagreb. • Wood, D.(1995):Kako djeca uče i misle. Educa, Zagreb.

4. Termini kolokvija i ispita Kolokviji: 23. studenog 2010. i 18. siječnja 2011. Zimski ispitni rok: 2. 2. 2011. i 16. 2. 2011. Izvanredni ispitni rok: 26. 4.42011. Jesenski ispitni rok: 6. rujna 2011.

5. Određenje psihologije učenja i poučavanja • jedna od najstarijih grana psihologije (E.L. Thorndike, 1903: Educational psychology) • Psihologija obrazovanja, Pedagoška psihologija / Školska psihologija, Edukacijska psihologija • Bavi se proučavanjem učenja i svega što je s njim u svezi (Grgin, 1997) • Istražuje i proučava psihološku stranu procesa odgoja i obrazovanja (Vizek-Vidović i sur., 2003) • Istražuje učenje i poučavanje • Temeljna i primijenjena znanost

6. Učenje je…. • temeljni proces svakog obrazovanja i odgajanja (edukacije), kao socijalizacije i humanizacije čovjeka. • pojam širi od obrazovanja i poučavanja • aktivnost koja rezultira stjecanjem određenih znanja, vještina, navika, stavova i vrijednosti • proces koji traje cijeli život • cilj - prilagodba životnoj okolini;

7. Maturacija i učenje ? • Maturacijai učenje međusobno se isprepliću bez jasnih granica. • Maturacija se odnosi na fizičke i fiziološke promjene koje utječu na funkcije • Učenje se odnosi na usvojene promjene koje utječu na funkcije

8. Maturacija ili sazrijevanje Potrebno je određeno razdoblje rasta i sazrijevanja različitih struktura organizma čija zrelost je neophodna za uspješno obavljanje neke aktivnosti. Kad maturacijom organizam dostigne funkcionalnu zrelost ili gotovost, javit će se novi oblici ponašanja uz minimalne okolinske stimulanse. Svako prijevremeno poticanje ne daje željene rezultate.

9. Kriteriji za razlikovanje ponašanja koja su posljedica maturacije i onih koji su posljedica učenja

10. Značaj učenja • Usvajanje vještina • Znanja u užem smislu • Mijenjanje strukture čovjekovih osobina tj. Ličnosti (stavovi, interesi, vrijednosti, potrebe, norme ponašanja…) • Iz dispozicija se oblikuju sposobnosti, sklonosti, usvaja izražavanje emocija, obogaćuje pojmovni inventar mišljenja…

11. događa spontano i intuitivno u dnevnom kontekstu dijete sudjeluje s veseljem i zanimanjem događa u školskom okruženju, doživljava se kao mukotrpno i teško. Zašto? apstraktni zadaci, udaljeni od konkretnih aktivnosti odvojeno od konteksta usmjereno na mehaničko-rutinsko stjecanje znanja lišeno mogućnosti dubljeg razumijevanja slaba mogućnost primjene stečenog znanja Nenamjerno Školsko

12. Definicije učenja • učenje je relativno trajna promjena u ponašanju koja je posljedica iskustva(bihevioristi) Tri važna elementa: • ''relativno trajna'' - razlikovanje naučenih od privremenih promjena u ponašanju (umor, bolest i sl.) • ''promjena u ponašanju'' – mora biti vidljiva • ''rezultat vježbe ili iskustva'' – razlikovanje od promjena izazvanih biološkim procesima rasta, odnosno maturacijom (proces biološkog sazrijevanja organizma koji omogućuje zakonite promjene, npr. govor, hodanje. Odnos maturacije i učenja: primjeri ‘’divlje djece’’)

13. Definicije učenja • učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti (Zarevski,2002) • fenomen skrivenog ili prikrivenog učenja

14. Teorije učenja • Bihevioralne teorije učenja / asocijativne teorije: • teorije dodira (klasično uvjetovanje) • teorije potkrepljenja (operantno uvjetovanje) • Teorije socijalnog učenja • Kognitivne teorije učenja

15. Oblici ili mehanizmi učenja: • Učenje klasičnim uvjetovanjem • Učenje instrumentalnim ili operantnim uvjetovanjem • Učenje po modelu ili učenje opažanjem • Učenje uvidom ili kognitivno učenje

16. Rani asocijacionizam • Aristotel (cca 350. g.p.n.e) zamaćivanje=učenje • asocijativni principi: • princip dodira (u vremenu i prostoru) • stol – stolica; grom – munja • princip sličnosti • jabuka – kruška; žuto – zeleno • princip kontrasta • dan – noć; dječak – djevojčica • Skolastički način poduke

17. Teorija klasičnog uvjetovanja – I. Pavlov

18. Faze uvjetovanja Prije uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima neuvjetovana reakcija slinjenje nema slinjenja neutralni podražaj zvuk Za vrijeme uvjetovanja Nakon uvjetovanja neuvjetovani podražaj hrana u ustima uvjetovana reakcija slinjenje neuvjetovana reakcija slinjenje uvjetovani podražaj zvuk neutralni podražaj zvuk

19. Vrsta učenja u kojoj automatski odgovaramo na podražaje koji prije učenja nisu izazivali takvu reakciju Prirodno nedjelotvoran podražaj (neutralni) uz uvjet da kratko vrijeme prethodi djelotvornom (neuvjetovanom) podražaju, i da se u tom vremenskom slijedu više puta ponovi, postaje djelotvoran (uvjetni) i izaziva (uvjetnu) reakciju

20. Fenomeni koji se vezuju uz klasično uvjetovanje • Gašenje uvjetovanje reakcije – javlja se ako se UP zadaje više puta bez BP • Spontano javljanje (oporavak) – nakon gašenja UR može doći do spontanog javljanja • Generalizacija – pojava kada podražaji slični UP izazivaju UR • Diferencijacija / diskriminacija – javljanje UR na podražaje točno određenog intenziteta • Uvjetovanje višeg reda – oblikovanje nove UR na osnovi prethodno stečene UR

21. Uvjetovanje višeg reda • Zvuk zvona (UP 1) lučenje sline (UR) 2.Zvuk zvona (UP) lučenje sline svjetlo (NP) (na zvuk) • Svjetlo (UP 2) lučenje sline (UR na svjetlo)

22. Činitelji koji utječu na uspostavljanje uvjetovane reakcije • UP mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak • Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s) prije BP • Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo brzo, ali se jednako brzo javlja i gašenje • Što je veći broj uparivanja UP i BP veća je vjerojatnost uspostavljanja UR • Ako se UP zadaje nekoliko puta sam prije BP UR se uspostvalja puno teže (spriječavanje straha od škole)

23. Koristi od klasičnog uvjetovanja Zašto se prilikom ulaska u autobus uhvatimo za rukohvat? • Stvaranje UR je reakcija prilagođavanja (UP daje vremena za pripremu na podražaj koji slijedi) • Generalizacija i diskriminacija predstavljaju osnovu prilagođenog ponašanja; leže u osnovi stvaranja pojmova, koji su nužni za uspješno korištenje informacija iz okoline • Gašenjem UR učimo zanemariti ponovljene podražaje koji ne donose nove informacije ili korist za organizam (gašenje (UP)≠habituacije (BP)

24. Ponašanja naučena klasičnim uvjetovanjem • Sisanje, hvatanje, treptanje, kihanje… • Emocionalne reakcije (strahovi: strah od zubara, od škole i sl., ljubav, mržnja, seksualna uzbuđenost, gađenje prema nekoj vrsti hrane … • Vrijednosti, stavovi, interesi i navike (kupovina proizvoda čije reklamiranje je pratila ugodna glazba; moralni razvoj…) • Vježba 1: opisati slučaj malog Alberta i malog Petra shemom klasičnog uvjetovanja

25. Mali Albert

26. Mali Albert • BP (glasan zvuk) BR (strah) • BP (glasan zvuk) + NP (igračka štakora) BR (strah) • UP (igračka štakora) UR (strah)

27. Mali Peter

28. Mali Peter - protuuvjetovanje • UP (zec) UR (strah) • BP (hrana) BR (ugoda) • BP (hrana) + UP (zec) BR (ugoda) • UP (zec) UR (ugoda)

29. Bihevior terapija - modifikacija ponašanja, prekida nepoželjne a podupire poželjne oblike ponašanja pomoću sustavne primjene principa učenja • Protuuvjetovanje • Preplavljivanje • Sustavna desenzibilizacija • Averzivno uvjetovanje

30. Operantno ili instrumentalno uvjetovanje • Klasično uvjetovanje organizam je pasivan • Operantno uvjetovanje organizam je aktivan

31. Thorndikeova teorija konekcionizma • Učenje putem pokušaja i pogrešaka; podražaj koji se javlja nakon ponašanja utječe na buduće ponašanje • Načela na kojima se temelji učenje: • Spremnosti (glad; znatiželja) • Učestalosti (ponavljanje) • Nedavnosti • Efekta (brže usvojimo ono što za nas ima neku vrijednost; odnosno povećava se vjerojatnost javljanja ponašanja koje dovodi do poželjnih posljedica a smanjuje kada ne dovodi, kažnjeni odgovor zamjenjuje se onim koji je nagrađen)

32. Još neke zakonitosti učenja... • Vještine svladane u potpunosti trajno se zadržavaju i teže se zaboravljaju • Učenje ovisi o broju ponavljanja, ali i o raspodjeli ponavljanja: jednokratno učenje dulje vrijeme – jednostavne vještine, kraće učenje više puta – složene vještine i stjecanje znanja • Za efikasno učenje važni vježba i jasna i brza povratna informacija

33. Skinner – teorija operatnog uvjetovanja • Operantno uvjetovanje – učenje u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora pod utjecajem posljedica koje proizvodi • Svaka posljedica koja povećava vjerojatnost javljanja ponašanja – potkrepljenje • Posljedica koja smanjuje vjerojatnost javljanja ponašanja - kazna

34. Vrste potkrepljivača • Pozitivni – pozitivni događaji koji slijede nakon ponašanja (hrana, pohvala, novac, ocjene, nagrade, zagrljaj, pažnja, socijalno prihvaćanje) • Negativni - npr. bolni podražaji • Neposredni – slijede odmah nakon ponašanja, učinkovitiji su • Odgođeni – • Primarni – nenaučeni, zadovoljavaju naše osnovne potrebe (hrana, voda, prikladna temperatura – pozitivni, bol – negativni • Sekundarni ili uvjetovani - stječu se povezivanjem sa već utvrđenim potkrepljivačima (socijalni: osmjeh, zagrljaj, pohvala, pažnja; potkrepljivačke aktivnosti: pristup omiljenim igračkama, zabavi ili igrama; simbolički: novac, ocjene)

35. Osnovni načini operantnog uvjetovanja vrsta potkrepljivača potkrepljenje zadano uklonjeno pozitivan pozitivno potkrepljenje kazna uklanjanjem potkrepljivač (povećava vjeroj. odgovora) (smanjuje vjeroj. odgovora) negativan kazna primjenom negativno potkrepljivač potkrepljenje (smanjuje vjeroj. odgovora) (povećava vjeroj. odgovora)

36. Posljedice ponašanja Potkrepljenja povećavaju vjerojatnost ponašanja Kazne smanjuju vjerojatnost ponašanja Pozitivna zadavanje ugodnih podražaja Negativna uklanjanje neugodnih podražaja Zadavanjem neugodnih podražaja / pozitivna Uskraćivanjem ugodnih podražaja /negativna Izgovorena riječ – pažnja roditelja Jastuk preko glave uklanja neugodne zvukove Papirići ispod stola – čišćenje cijele sobe Izljev bijesa u dućanu – nema kupnje igračke

37. Pravila potkrepljivanja Konstantno potkrepljivanje – brzo uspostavljanje odgovora ali i brzo gašenje Povremeno potkrepljivanje:

38. Efikasna kazna • vrijeme zadavanja – za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog ponašanja, osigurava stvaranje veze između ponašanja i kazne. • dosljednost – svaki put kad se javi nepoželjno ponašanje, izbjegavati isto ponašanje nekad nagrađivati, a nekad kažnjavati.   • intenzitet – dobro odmjeriti jačinu kazne, jer jedino takva potiskuje neko ponašanje na duže vrijeme ili zauvijek. Povećavanje intenziteta kazne obično izaziva navikavanje ili uopće nema efekta. • voditi računa o osobinama pojedinca. Različiti pojedinci različito će reagirati na posljedice. Nagrada ili kazna je subjektivna kategorija i nema jednaku vrijednost za sve pojedince. Kazna smanjuje nepoželjno ponašanje, a nove poželjne oblike ponašanja postižemo potkrepljenjem.

39. Fizičko kažnjavanje • dovodi do boli, straha, poniženja, plača, izljeva bijesa, lupanje glavom • može dovesti do izbjegavanja osobe koja kažnjava ili situacije u kojoj se kažnjava • šalje poruku da je agresivno prihvatljiv oblik ponašanja • kazuje što su djeca krivo napravila a ne što su umjesto toga mogla napraviti • zbog kratkotrajnih efekata negativno potkrepljuje roditelje da kazne i sljedeći put

40. Vrste i upotreba operantnog uvjetovanja • Oblikovanje – potkrepljenje približno točnih odgovora (mirno sjedenje učenika 5,7,10,12 i 15 minuta; golub igra tenis) • Ulančavanje – glazba, sport • Tehnika žetona • Programirana nastava • Naučena bespomoćnost - pojava da ljudi ili životinje ne poduzimaju akciju koja bi ih uklonila iz neugodne ili bolne situacije ako počnu vjerovati da ne postoji uzročno-posljedična povezanost između njihova ponašanja i ishoda takvih situacija.

41. Operantnim uvjetovanjem učimo: • znanja, vještine, vrijednosti, stavove, interese i navike • u obrazovanju brza povratna informacija o točnosti naučenog ima ulogu potkrepljenja i bitna je za njihovo brzo i točno svladavanje. • Navike: urednost, stil rješavanja problema (upornost, odlučnost), način dominantnog društvenog ophođenja (društvenost, konformizam, agresivnost) orijentacija ponašanja na postignuće uče se nagrađivanjem i odobravanjem. • klasično i operantno uvjetovanje važniji u odgoju nego obrazovanju.

42. Uvjetovanje u školi • sigurna i ugodna okolina • više potkrepljivanja, manje kažnjavanja • pažljivo izabrati nagradu • poticati generalizaciju i diskriminaciju • davati jasne povratne informacije • oblikovati željena ponašanja • davati upute za prikladna ponašanja • pripremiti učenike za stresnu situaciju • ispitivanje započeti lakšim pitanjima • Zadatak 2. Učinci roditeljskog i učiteljskog kažnjavanja (Vasta i sur., Zarevski).

43. Veliki dio učenja događa se u interakciji pojedinca i okoline Učenje opažanjem događa se kada je ponašanje opažača pod utjecajem opažanja ponašanja modela. Učenje opažanjem ili socijalno učenje temelji se na radu A. Bandure On prihvaća većinu postavki bihevioralnih teorija učenja ali sadrži i elemente kognitivnih teorija: neki procesi učenja pod utjecajem su kognitivnih sposobnosti Recipročni determinizam Teorija socijalnog učenja ponašanje osoba okolina

44. Učenje opažanjem • Brži i jeftiniji način učenja • Zbog važnosti za preživljavanje pretpostavlja se da je genetski određeno • Oponašanja nema bez potkrepljenja: neposrednog, supstitucijskog (kada je potkrepljen model - vrsta štedljivog instrumentalnog uvjetovanja) i samopotkrepljenja • Temelji se i na složenim kognitivnim procesima: osoba je motivirana za učenje promatranog ponašanja jer očekuje da će i sama biti nagrađena za isto ponašanje u jednakim prilikama.

45. Bandurin model učenja opažanjem Usmjeravanje pažnje – uočavanje nečeg u okolini.Pažnja se obraća na modele koji su privlačni, uspješni, zanimljivi i popularni. Zadržavanje – zapamćivanje opaženih sadržaja. Reprodukcija – izvođenje zapaženih akcija. U ovoj fazi usklađuju se ponašanja sa ponašanjem modela. Motivacija - djelovanje okoline u smislu davanja potkrepljenja ili kazni što određuje vjerojatnost javljanja ponašanja.

46. Načini učenja po modelu (prema Zarevskom, 1995): • modeliranje – promatranje živog modela koji nastoji utjecati (modelirati) ponašanje onoga koji promatra (treneri u različitim sportovima) • imitacija – oponašanje modela bez razumijevanja čemu služi ponašanje (‘’bubanje’’) • učenje promatranjem / opservacijsko učenje– oponašanje ponašanja uzimajući u obzir posljedice ponašanja modela (Bobo klaun) (model ne mora znati da je promatran) • simboličko učenje – učenje na osnovi opisa koji daje model

47. Djeca su promatrala model kako se agresivno ponaša prema lutki zvanoj Bobo. U različitim situacijama model je nagrađen odnosno kažnjen za svoje ponašanje. Zatim se djecu pustilo u sobu s igračkama, uključujući i Bobo lutku. Da li su djeca imitirala ponašanje modela? Opservacijsko učenje

48. Opservacijsko učenje

49. Opservacijsko učenje

50. Razlozi za učenje po modelu: • relativno jednostavan i najmanje naporan način učenja • usvajaju se konformistička ponašanja koja društvena okolina podražava • zadovoljava potrebu za identifikacijom s osobama priznatog socijalnog ugleda i položaja.