DJECA I MLADI NE PRIZNAJU GRANICE

1. DJECA I MLADI NE PRIZNAJU GRANICE Istraživanje stereotipa i predrasuda djece prema drugim nacionalnim skupinama dr. sc. Aleksandra Huić, v. asis. Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Zagreb

2. Što su stereotipi i predrasude? • stereotipi= generalizacije o grupi ljudi, kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim članovima te grupe, neovisno o stvarnim razlikama između članova (Aronson, Wilson i Akert, 2005) • jednostavne mentalne slike • fizičke i psihičke karakteristike koje opisuju i određuju neku grupu • olakšavaju i ubrzavaju zaključivanje o drugima • OPASNOST određuju naše ponašanje • služe za racionalizaciju • predrasuda

3. Što su stereotipi i predrasude? • predrasude = negativno vrednovanje grupe ili pojedinca samo zato što pripada nekoj grupi (Aronson, Wilson i Akert, 2005) • 3 komponente: (1) kognitivna; (2) emocionalna; (3) ponašajna stereotipi negativne emocije diskri-minacija

4. Cijena stereotipa i predrasuda • pod vidom normi racionaliziramo diskriminaciju • vrtimo se u začaranom krugu samoispunjavajućeg proročanstva • pripadnici grupa koje su meta stereotipa imaju sniženo samopoštovanje i niži osjećaj samo-efikasnosti • nesvjesno potvrđivanje stereotipa • stigmatizacija i marginalizacija stereotipiziranih skupina • nije u skladu s općim ljudskim vrijednostima

5. Stereotipi i predrasude kod djece • specifičnosti razvoja: • kraće životno iskustvo • još nerazvijeno apstraktno mišljenje • manja mogućnost zauzimanja tuđe perspektive • manja mogućnost suprotstavljanja socijalnim utjecajima (roditeljskim, vršnjačkim, medijskim) • ponašat će se prema kulturalnim normama koje određuju kako se odnositi prema pripadnicima drugih skupinama

6. Cilj istraživanja • utvrditi izraženost i sadržaj stereotipa djece prema nacionalnim manjinama u Hrvatskoj i Sloveniji • utvrditi kod djece stupanj blizine odnosno izbjegavanja (tzv. socijalnu distancu/ponašajnu komponentu) prema nacionalnim manjinama u Hrvatskoj i Sloveniji podloga za praksu utemeljenu na dokazima platforma za osmišljavanje budućih intervencijskih i prevencijskih aktivnosti

7. Metodologija UZORAK • 957djece • 7. i 8. razred OŠ Varaždin Cerknica Delnice Maribor Krško Čakovec Kočevje Dugo selo Velenje Zabok Krapina Metlika Ogulin Pula Novo mesto

8. Instrumentarij

9. REZULTATI

10. Stereotipi • ček – lista 69 pozitivnih i negativnih karakteristika (npr. škrti, velikodušni, iskreni, lijeni, nacionalisti, duhoviti, zabavni) • djeca su trebala zaokružiti sve pridjeve koje smatraju karakterističnim za navedenu grupu • 7 ček – lista; po jedna za svaku naciju

11. Stereotip o Hrvatima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE druželjubivi domoljubi veseli veseli zabavni zabavni glasni snalažljivi druželjubivi domoljubi

12. Stereotip o Slovencima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE veseli veseli privrženi obitelji druželjubivi ljubazni druželjubivi sposobni otvoreni kulturni kulturni

13. Stereotip o Srbima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE domoljubi bahati veseli agresivni zavidni ponosni glasni nagli umišljeni drže se zajedno

14. Stereotip o Bošnjacima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE zabavni zabavni veseli duhoviti veseli duhoviti domoljubi ljubazni druželjubivi drže se zajedno

15. Stereotip o Albancima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE drže se zajedno veseli glasni brbljavi marljivi privrženi obitelji neobrazovani zabavni kulturni veseli

16. Stereotip o Talijanima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE ljubazni duhoviti duhoviti veseli zabavni zabavni veseli ljubazni ponosni osjećajni

17. Stereotip o Romima Djeca iz HRVATSKE Djeca iz SLOVENIJE prljavi prljavi nekulturni nekulturni neobrazovani neobrazovani drže se zajedno bahati drže se zajedno glasni

18. Socijalna distanca - klasična da živi u tvojem gradu da živi u tvojoj ulici da ide u tvoju školu da ide u tvoj razred da sjedi s tobom u klupi da zajedno s tobom radi neki zadatak za školu da bude tvoj najbolji prijatelj 1 4 7

19. Socijalna distanca - klasična

20. Socijalna distanca – provođenje slobodnog vremena 1 da idemo na istu slobodnu aktivnost (npr. u informatičku grupu, u muzičku školu, na neki sport) da se zajedno vraćamo iz škole ako blizu stanujemo da idem s njim/njom nakon nastave( u slobodno vrijeme )na školsko igralište ili ispred škole da bude dio društva s kojim se družim ispred zgrade ili u parku da zajedno idemo uMcDonald's, na pizzu ili na sladoled da ga pozovem k sebi na tulum ili na rođendan da se često čujemo telefonom ili dopisujemo SMS-om da  odem k njemu/njoj kući kada me pozove da se često družimo u mojoj kući da se svakodnevno družimo da s njim/njom razgovaram o stvarima o kojima ne razgovaram ni s kim drugim (npr. o nekim svojim tajnama) 6 11

21. Socijalna distanca – provođenje slobodnog vremena Romi (12.7%) DJECA IZ HRVATSKE DJECA IZ SLOVENIJE 1 Romi (14.2%) Albanci (28.6 %) Srbi (30.8 %) 6 Albanci (32.8 %) Bošnjaci (42.5 %) Srbi (43.7 %) Talijani(47 %) Slovenci(51.3 %) Talijani(52.5 %) Hrvati (49 %) Bošnjaci (54.3 %) Slovenci(87.9 %) Hrvati (93 %) 11

22. Zaključno o rezultatima • rezultati očekivani i sukladni općem društvenom stanju • u obje države izrazito negativan stereotip i izbjegavanje bliskosti s Romima • u Hrvatskoj dodatno problematična nacija Srbi – sadržajno stereotipi jako negativni • stereotipi prema ostalim nacijama kod djece u obje države relativno pozitivni, međutim nema spremnosti na izrazito blizak kontakt s pripadnicima drugih nacija potreban daljnji rad s djecom

23. Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda • poticati direktan tzv. “jedan na jedan” kontakt koji uključuje rad na zajedničkom cilju • tijekom kontakta poticati aktivnosti koje omogućuju međusobno upoznavanje i razvijanje prijateljskog odnosa • njegovati norme ponašanja koje ne toleriraju predrasude i diskriminaciju • u zajednici razvijati vrijednosti zajedništva, ravnopravnosti i tolerancije • djeci omogućiti sudjelovanje u aktivnostima koje će im povećati samopouzdanje i osjećaj samo-efikasnosti • vježbati zauzimanje tuđe perspektive i razvijanje suosjećanja s drugima

24. HVALA NA PAŽNJI! e-mail: ahuic@ffzg.hr