OPASNOST OD VIRUSA

1. OPASNOST OD VIRUSA

2. Poput ljudi, i računalo se može razboljeti. Ta bolest nije baš kao kod ljudi, ali je isto treba što prije izliječiti.

3. Bolest računala uzrokuju programi koje nazivamo VIRUSI. Virusi su programi koji su napravljeni tako da se presnime na računalo bez našeg znanja.

4. ŠTO JE VIRUS? • Virusom se smatra skriveni maliciozni računalni program čija je funkcija namjerno ometanje i/ili promjena rada računala bez dopuštenja ili znanja korisnika. S obzirom da se danas pojam virus često nepravilno koristi kako bi se opisao puno širi skup malicioznih programa (engl. malware), bitno je spomenuti dva osnovna svojstva svakog virusa: • samoumnožavanje – kao i onaj biološki, računalni virus će prilikom svog izvršavanja tražiti nove domaćine (datoteke na računalima) na koje se može proširiti • samoizvršavanje – virus se izvršava samostalno, najčešće na način da svoj kod umetne u izvršni kod drugog računalnog programa ili podatkovne datoteke • Konačni utjecaj virusa na zaraženo računalo varira od sasvim destruktivnog pa sve do „samo“ iritirajućeg i naočigled bezopasnog. Destruktivne inačice najčešće će značajno oštetiti ili u potpunosti izbrisati neke od preostalih računalnih programa ili datoteka, a u najgorem slučaju reformatirati (pobrisati) cijeli tvrdi disk računala. • Manje opasne inačice neće nanijeti direktnu štetu već će se replicirati s osnovnom namjerom prikazivanja raznih poruka u audio, video ili tekstualnom obliku. No i te manje opasne inačice zauzimaju memoriju računala predviđenu za izvršavanje legitimnih programa i time nanose probleme i smanjuju efikasnost rada računala.

5. KAKO RADI VIRUS? • Poput svoje biološke inačice, računalni virus ne može preživjeti bez domaćina. Domaćin je u većini slučajeva drugi računalni program ili datoteka na računalu. Virus će svoj kod umetnuti u postojeći kod drugog programa ili datoteke i čekati na njegovo pokretanje, odnosno otvaranje datoteke. Proces umetanja malicioznog koda u „zdravu“ datoteku poznat je pod imenom infekcija, a proces pokretanja inficirane datoteke naziva se aktivacija virusa. Inficirati se može bilo koji dio računala namjenjen za pohranu podataka (tvrdi disk, disketa, optički medij, memorija). Za aktivaciju virusa nužan je korisnik računala, koji nesvjesno pokreće inficirani program, otvara inficiranu datoteku ili podiže računalo sa zaraženog medija.

6. Prilikom aktivacije, odnosno pokretanja inficiranog računalnog programa ili otvaranja inficirane datoteke, virus se sa tvrdog diska seli u memoriju računala i počinje njegovo izvršavanje. Izvršavajući se, virus se umnaža te nastanjuje u (inficira) nove računalne programe i datoteke. Virus se može umnožiti ciljano u samo jedan program, nasumično odabran skup programa ili pak u svaki nađeni program na računalu. Istovremeno, dok se pokrenuti zaraženi računalni program nastavlja ponašati naočigled uobičajeno, u pozadini i nezamijetno korisniku izvršavaju više ili manje destruktivne instrukcije virusa koje mogu ozbiljno oštetiti preostale podatke na računalu ili smanjiti njegovu efikasnost.

7. Računalni virusi šire se prenošenjem i pokretanjem inficiranih datoteka. U današnje vrijeme, prenošenje među računalima odvija se ponajviše putem Interneta (npr. privicima elektroničke pošte) i lokalnih mreža (Ethernet). Prijenosni mediji svih vrsta (diskete, CD/DVD mediji) također su pogodni za širenje, ali danas u sve manjoj mjeri u usporedbi s Internetom i lokalnim mrežama.

8. KAKO SE ZAŠTITI OD VIRUSA? Ukloni - izliječi Pronađi – identificiraj

9. KAKO SE ZAŠTITITI OD VIRUSA? • Kao što je već napomenuto, osnovni korak u prevenciji od virusa je instalacija i redovito osvježavanje antivirusnog programa. • No sama instalacija i redovno osvježavanje antivirusnog softvera nije dovoljna. Svakako se preporuča povremeno „skeniranje“ svih datoteka na računalu, tzv. fullscan računala. Većina antivirusnih alata posjeduje tu mogućnost, ali na tržištu također postoje i specijalizirana programska rješenja isključivo za tu namjenu, tzv. virusni skeneri. • Koristeći antivirusni alat, svakako se preporuča provjeriti svaki novi računalni program koji se namjerava instalirati na računalo. Većina antivirusnih alata inicijalno ima uključenu takvu opciju i upozorit će korisnika ukoliko smatra da se pokušava instalirati potencijalno opasan program. • Poseban oprez potreban je prilikom otvaranja sadržaja koji su dostupni putem Interneta, a sumnjivog su podrijetla. Pritom se misli na email poruke sa sumnjivim privicima te skidanje raznih datoteka putem p2p (peer-to-peer) programa, ftp poslužitelja ili web stranica. • Sve veća prijetnja su i datoteke koje se primaju putem programa za slanje poruka u realnom vremenu (MSN, ICQ, Yahoo Messenger i sl.). Vrlo se često koriste metode socijalnog inženjeringa putem kojih se korisnik mami na otvaranje i pokretanje raznih malicioznih sadržaja. Naročit oprez potreban je ukoliko je korisnik takvog programa za komunikaciju dijete ili pak korisnik sa slabom informatičkom naobrazbom. • Za kraj, obavezna je redovita izrada rezervne kopije (backup) svih podataka na računalu koji su od važnosti za korisnika. To je jedini način sigurne zaštite podataka ukoliko se dogodi aktivacija destruktivnog virusa.

10. Najpoznatiji zlonamjerni programi: CRVI, TROJANSKI KONJ, VIRUSI • Razliku među njima pogledaj u videozapisu…