Europska unija

1. Europska unija IPA projekt „Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kurikuluma“

2. Europska unija Školski kurikulumi u Hrvatskoj: primjeri i iskustva

3. Europska unija Osnovne škole • OŠ (1) • OŠ (2) • OŠ (3) • OŠ (4) • OŠ (5) • OŠ (6) • OŠ (7) • OŠ (8) • OŠ (9) • OŠ (10) • OŠ (11)

4. Europska unija Osnovna struktura školskih kurikuluma 1. Uvodni dio: zakonske odredbe, podaci o školi, opće smjernice (Obvezni kurikulum, Uvod) 2. Programski sadržaji obuhvaćeni školskim kurikukumom (Školski kurikulum, Aktivnosti u školi)

5. Europska unija Uvodni dio – zakonske odredbe • Legalno-normativno osnova: • čl. 26. i 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi • Odgoj i obrazovanje u OŠ ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma... • Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada...

6. Europska unija Uvodni dio – podaci o školi • Podaci o školi (OŠ 1, 9, 8) • Broj učenika: • Broj razrednih odjela: • Broj područnih škola: • Broj djelatnika (učitelja razredne i predmetne nastave, stručnih suradnika, ostalih djelatnika): • Broj učionica: • Broj ostalih prostora (zbornica, knjižnica, arhiva, kuhinja, sanitarni prostor i dr.):

7. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Navodi iz temeljnih dokumenata: • „Strategija za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma” (2007) – • Posebni i opći ciljevi nacionalnoga kurikuluma • Opći cilj NK: (OŠ 5) • Izražava usmjerenost na osobni razvoj učenika, njegovo osposobljavanje za kvalitetno življenje, aktivno, samostalno i odgovorno sudjelovanje u kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i općem društvenom napretku zemlje u uvjetima razvoja društva znanja i globalizacije. • Posebni ciljevi NK: (OŠ 5) • usmjereni su na razvoj kompetencija učenika koje ga osposobljavaju za život i rad u stalno promjenljivim uvjetima, aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvenom životu..., odgovoran odnos prema prirodi i okolišu, odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju i briga za zdravlje drugih...

8. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Navodi iz temeljnih dokumenata: • „Strategija za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma” (2007) – • Ciljevi donošenja Strategije za izradu nacionalnoga kurikuluma • Ciljevi donošenja Strategije za izradu NK: (OŠ 8) • definirati ciljeve i vrijednosti na kojima se zasniva odgoj i obrazovanje na razini predškolskoga, općeg obveznoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja • unaprijediti kvalitetu odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, tj. kvalitete poučavanja i učenja • osigurati jednakopravne i istovjetne uvjete učenja i poučavanja u hrvatskoj školi (pedagoški standard) • …

9. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Navodi iz temeljnih dokumenata: • „Strategija za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma” (2007) – • Načela koja čine uporišta za izradbu i realizaciju nacionalnoga kurikuluma • Načela NK: (OŠ 8) • uključenost svih učenika (obvezatnost) • jednakost obrazovnih mogućnosti za sve • očuvanje nacionalnog identiteta • kompetentnost i profesionalna etika • demokratičnost • autonomija škole • pedagoški i školski pluralizam • individualiziran pristup • …

10. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Navodi iz temeljnih dokumenata: • „NOK” (2011) – Odgojno-obrazovni ciljevi • Opći odgojno-obrazovni ciljevi (prema NOK-u): (OŠ 11, 1, 6) • osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj… • razvijati u učenicima svijest o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta • odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece… • …

11. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Navodi iz temeljnih dokumenata: • „NOK” (2011) – Načela Nacionalnoga okvirnog kurikuluma • Načela koja čine uporišta za izradu i realizaciju NK: (OŠ 1) • Načela NOK-a: (OŠ 11) • Načela NK: (OŠ 5, 6) • Načela ili vrijednosna uporišta (ŠK) (OŠ 3) • visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve • jednakost obrazovnih šansi za sve • obveznost općeg obrazovanja • okomita i vodoravna prohodnost • uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav • znanstvena utemeljenost • poštivanje ljudskih prava te prava djece • ...

12. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Navodi iz temeljnih dokumenata: • „NOK” (2011) – Odgoj i obrazovanje usmjereni na dijete i učenika • NOK promiče nastavu usmjerenu na učenika. Ona podrazumijeva: (OŠ 7) • prilagođavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i mogućnostima učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog pojedinca • odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti • planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, stvarajući razlikovne sadržaje i djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave • …

13. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Navodi iz temeljnih dokumenata: • „NOK” (2011) – Odgojno-obrazovna područja općega obveznoga i srednoškolskog obrazovanja • Odgojno-obrazovna (kurikulumska) područja NK: (OŠ 5) • Školski kurikulum, odgojno-obrazovna područja : (OŠ 3) • Odgojno-obrazovna područja prema NOK-u: (OŠ 11) • jezično-komunikacijsko područje • društveno-humanističko područje • matematičko područje • prirodoslovno područje • tehničko i informatičko područje • tjelesno-zdravstveno područje • umjetničko područje

14. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Navodi iz temeljnih dokumenata: • „HNOS” (2006) – Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi • Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi (OŠ 5): • Cilj školskog kurikula (OŠ 4) • osigurati sustavan način učenja o svijetu, prirodi, društvu, ljudskim dostignućima, o drugima i sebi • poticati i kontinuirano unaprjeđivati intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni, duhovni razvoj učenika, u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima • stvoriti mogućnosti da svako dijete uči i bude uspješno • osposobiti učenike za učenje, naučiti ih kako učiti i pomoći im u učenju • ...

15. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Navodi iz temeljnih dokumenata: • „HNOS” (2006) – Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u • Temeljne odrednice HNOS-a (OŠ 5) • prilagođavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog učenika • odabir i primjena nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti • planiranje i priprema nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoročnim odgojno-obrazovnim cikjevima i vrijednostima, tako da je svrha učenja određenoga odgojno-obrazovnog sadržaja jasna učitelju, učenicima, ali i roditeljima/skrbnicima • …

16. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Navodi iz temeljnih dokumenata: „Strategija za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma”, „NOK”, „HNOS” • Zaključak: • nepostojanje jasnih kriterija korištenja pojedinih dokumenata • nejasna hijerarhija i veza između temeljnih dokumenata • proizvoljan odabir elemenata iz pojedinih dokumenata • nejasna veza između navođenih elemenata (opći obrazovni ciljevi, načela i dr.) i ŠK

17. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice Vizija, misija i vrijednosti škole Vizija: Mi smo škola prijatelj – svi različiti, a jednakovrijedni. Zajedno stvaramo ljude, danas male, a sutra veće od nas. (OŠ 3, 2, 8) Misija: Kvalitetnim i profesionalnim radom i odnosom svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa ostvariti: međusobnu suradnju i kvalitetnu komunikaciju, cjelovit razvoj učenika..., kvalitetnu suradnju s lokalnom zajednicom... (OŠ 2, 3, 8) Vrijednosti: ljubav, sloboda, kreativnost, znanje, odgovornost, tolerancija, solidarnost... (OŠ 1, 3)

18. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice Kurikulum, nacionalni kurikulum – konceptualno objašnjenje Kurikulum: podrazumijeva i uključuje opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo i kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa. (Vladimir Jurić) (OŠ 11, 9, 8, 1) Nacionalni okvirni kurikulum: temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi, načela, sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja... (NOK) (OŠ 9, 11, 1) Jezgrovni/nacionalni kurikulum: odnosi se na sve učenike i čini dio za stjecanje temeljnih kompetencija u OŠ. Obavezan je i zajednički svim učenicima. (OŠ 3, 7)

19. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice Školski kurikulum – konceptualno objašnjenje Navođenje čl. 28. „Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi” (OŠ 8) (1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada. (2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. (3) Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.

20. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice (4) Školskim kurikulumom se utvrđuje: – aktivnost, program i/ili projekt – ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta – namjena aktivnosti, programa i/ili projekta – nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost – način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta – vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta – detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta – način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja. (5) Školski kurikulum donosi školski odbor do 15. rujna tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća. (6) Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku. (7) Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrežnim stranicama škole.

21. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Školski kurikulum – konceptualno objašnjenje • Polazište: čl. 28. „Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi” • Školski kurikulumodređuje nastavni plan i program: (OŠ 2, 1, 10, 6, 8) • izbornih predmeta • dodatne nastave • dopunske nastave • izvanučionične nastave,terenske nastave, izleta i ekskurzija • odgojno-obrazovnih aktivnosti, projekata i programa

22. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Školski kurikulum – konceptualno objašnjenje • Polazište: čl. 28. „Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi” • Školskim kurikulumomutvrđuje se: (OŠ 2, 1, 11, 8) • aktivnost, program ili projekt • ciljevi aktivnosti, programa ili projekta • namjena aktivnosti, programa ili projekta • način realizacije aktivnosti, programa ili projekta • vremenik aktivnosti, programa ili projekta • način vrednovanja aktivnosti, programa ili projekta • detaljan troškovnik aktivnosti, programa ili projekta

23. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Školski kurikulum – konceptualno objašnjenje • Važnost adresiranja specifičnosti škole: • U izradi ŠK stavljen je naglasak na specifičnosti škole i sredine u kojoj škola djeluje. Pri tom se za polazište rada na sadržajima ŠK uzimaju potrebe i interesi naših učenika, roditelja i lokalne zajednice. (OŠ 1) • Aktivnosti i sadržaji ŠK kao oni po kojima se škola prepoznaje i koji su svojevrsni zaštitni znak njenog identiteta (OŠ 11) • ŠK obuhvaća osim službenih programa nastave i neformalne programe, te obilježja koja stvaraju školski imidž... (OŠ 9)

24. Europska unija Uvodni dio – opće smjernice • Školski kurikulum – konceptualno objašnjenje • Važnost adresiranja specifičnosti škole: • ŠK osobna je karta škole... Tijekom godina iskristalizirao se profil aktivnosti i sadržaja naše škole koji je nastao kao rezultat respektiranja potreba i interesa ne samo učenika i roditelja već i lokalne zajednice. (OŠ 10) • ŠK izrađuju škole radi zadovoljavanja specifičnih potreba učenika i sredine u kojoj se nalazi škola, čime škola definira vlastiti profil. (OŠ 8) • U izradi ŠK sudjelovali su svi učitelji, stručni suradnici, uprava Škole kao i roditelji sa ciljem zadovoljenja specifičnih potreba učenika i sredine u kojoj se škola nalazi. (OŠ 6)

25. Europska unija Uvodni dio – Razvojni plan škole (OŠ 4, 7, 5, 8)

26. Europska unija Uvodni dio – Analiza nastavnog procesa/samovrednovanje • Analiza nastavnog procesa: (OŠ 4) • Pokazatelji kvalitete nastave koji su vezani uz čimbenike nastavnog procesa koji imaju najveći utjecaj na učenje: usmjerenost na učenje i poučavanje; vrijeme posvećeno učenju; strukturirano poučavanje; različite strategije poučavanja; prilagodba poučavanja razčičitim skupinama učenika; pozitivno, sigurno i poticajno okruženje za učenje; promoviranje razvoja vještina učenja; visoka očekivanja; pozitivna potkrepljenja; kontinuirano praćenje postignuća učenika – „.” • Ne navodi se metodologija vrednovanja: „Dosadašnju kvalitetu nastave na temelju navedenih pokatelja ocijenili smo dobrom.” • Navodi se da se prostor za dalje unapređivanje rada vidi u uvođenju suvremenih metodičkih pristupa i uspostavi metodičke raznolikosti.

27. Europska unija Uvodni dio – Analiza nastavnog procesa/samovrednovanje • Samovrednovanje: (OŠ 3) • Definicija: odnosi se na vrednovanje provedbe školskog razvojnog plana svih sudionika uključenih u njegovo definiranje, praćenje i procjenu. – Iskazana namjera uključivanja u provedbu samovrednovanja od strane NCVO-a. • Samovrednovanje: (OŠ 5) • Definicija: Sustavno i kontinuirano praćenje, analiziranje i procjenjivanje uspješnosti vlastitoga rada, sa svrhom unapređivanja rada škole. • Metodologija vrednovanja: sastanci Školskog tima za kvalitetu, zapisnici sa sastanaka Školskog tima.

28. Europska unija Uvodni dio – Analiza nastavnog procesa/samovrednovanje • Samovrednovanje: (OŠ 4) • Rezultati vanjskog vrednovanja: „Razredna nastava postigla u svim predmetima bolje rezultate od prosjeka u RH. Predmetna nastava ostvarila manja postignuća od prosjeka u RH u predmetima hrvatski jezik, biologija i povijest.” • Procesi unutar škole: „Pitanja su se odnosila na odnos učenika prema drugim učenicima u školi, odnos učenika i učitelja, ponašanje, učenje i vrednovanje učenikova napretka i postignuća.„ • Ne navodi se metodologija vrednovanja: tko je proveo vanjsko vrednovanje, kada, na koji način i dr.

29. Europska unija Uvodni dio – ostali sadržaji • Tjedno zaduženje odgojno-obrazovnih djelatnika škole u okviru 40-satnog radnog vremena - tablica (OŠ 7) • Pregled aktivnosti po razredima - tablica (OŠ 7) • Etički kodeks (OŠ 8) • Suradnja s gradom (OŠ 8)

30. Europska unija Programski sadržaji obuhvaćeni školskim kurikulumom • Školski kurikulum/sadržaj/područja/aktivnosti: • izborna nastava (sve škole) • dodatna nastava (sve škole) • dopunska nastava (sve škole) • izvannastavne aktivnosti (sve škole) • terenska i izvanučionička nastava, izleti (sve škole) • projekti i programi, aktivnosti (sve škole) • kulturna i javna djelatnost škole/obilježavanja (5 škola) • izvanškolske aktivnosti (2 škole) • županijska vijeća/stručno usavršavanje učitelja (2 škole) • dodatni rad (učenje HJ za učenike romske nac. manjine) (1 škola) • sat razrednika (aktivnosti, programi, projekti) (1 škola) • ostale aktivnosti (obilježavanja, stručno usavršavanje i dr.) (1 škola) • međupredmetne teme (1 škola)

31. Europska unija Programski sadržaji obuhvaćeni školskim kurikulumom • Sadržajna struktura ŠK (što se utvrđuje ŠK): • Prema odgojno-obrazovnim područjima i obrazovnim ciklusima: (OŠ 11) • Matematičko područje • 1. obrazovni ciklus • Matematika – dopunska nastava • Matematika – dodatna nastava • Mali matematičari • 2. obrazovni ciklus • Matematika – dopunska nastava • Matematika – dodatna nastava • 3. obrazovni ciklus • Matematika – dopunska nastava • Matematika – dodatna nastava

32. Europska unija Programski sadržaji obuhvaćeni školskim kurikulumom • Sadržajna struktura ŠK (što se utvrđuje ŠK): (koriste sve škole) • ciljevi aktivnosti, programa ili projekta • namjena • nositelji • način realizacije • vremenik • troškovnik • način vrednovanja i korištenja • očekivani odgojno-obrazovni ishodi (1 škola)

33. Europska unija • Zaključak: • nejasni kriteriji za odabir osnovnih elemenata ŠK • ŠK kao kurikulum izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti • razumijevanje važnosti ŠK kurikuluma za ispunjavanje specifičnih potreba učenika i sredine u kojoj se škola nalazi • implicitno: specifični interesi i potrebe učenika i sredine zadovoljavaju se (ad hoc) kroz pojedine aktivnosti koje škola nudi • nepostojanje sustavnog/cjelovitog razmatranja i adresiranja interesa i potreba učenika i lokalne sredine • nepostojanje specifične metodologije za izradu i evaluaciju ŠK koja bi polazila od interesa i potreba učenika i lokalne sredine

34. Europska unija Pitanja Što su po Vašem mišljenju dobre i loše strane prikazanih/analiziranih školskih kurikuluma? Za koje od navedenih elemenata smatrate da nisu potrebni u školskom kurikulumu, a koji elementi po Vašem mišljenju nedostaju? Obrazložite. Na koji način, prema Vašem mišljenju, vi kao treneri možete najučinkovitije doprinijeti otklanjanju ovdje uočenih nedostataka sadašnjih školskih kurikuluma?