Teorija optimalnog valutnog podrucja Europska monetarna unija

1. Teorija optimalnog valutnog podrucjaEuropska monetarna unija ME�UNARODNE FINANCIJE

2. DEFINICIJA: �to je optimalno valutno podrucje? OPTIMALNO VALUTNO PODRUCJE - pojam razvijen u okviru rasprave izmedu fiksnih i flukturirajucih tecajeva 1960ih oznacava geografsko podrucje unutar kojega je opce sredstvo placanja jedna ili vi�e zajednickih valuta tecajevi valuta su medusobno vezani s neogranicenom konvertibilno�cu i za tekuce i za kapitalne transakcije u odnosu na ostatak svijeta tecajevi zajednicki flukturiraju

3. Povijesno gledano, monetarne unije su u razlicitim oblicima postojale i ranije u europskoj pro�losti - Skandinavska unija (1873 � 1924), �vedska, Norve�ka i Danska - Latinska monetarna unija osnovana s ciljem podr�ke bimetalizmu i olak�anjem medusobnih placanja 1865. osnivaju je Belgija, Francuska, Italija i �vicarska 1868 prikljucila se Grcka napu�tena 1878. konacnim prelaskom na zlatni standard Njemacke dr�ave 1834 (koju pro�iruju 1875) osnivaju carinsku uniju sa svrhom gospodarskog ujedinjenja i podr�ke Ipak, ove unije nisu imale zajednicku sredi�nju banku niti medusobnu koordinaciju politika

4. Teoriju optimalnog valutnog podrucja definirao je Mundell 1960ih Da bi se moglo govoriti o optimalnom valutnom podrucju (Optimal Currency Area) gospodarska cjelina treba istovremeno osigurati nisku stopu inflacije punu zaposlenost vanjskotrgovinsku ravnote�u Karakteristike podrucja su: mobilnost kapitala, uskladivanje stopa inflacije medu zemljama clanicama velicina gospodarstva i stupanj otvorenosti, diverzificiranost trgovine, mobilnost radne snage uskladenost poslovnih ciklusa i razina gospodarskog razvoja

5. Ideja je povezivanje i izgradnje valutnih podrucja medu regijama, a ne medu dr�avama/ narodima Razlikujemo STVARNO VALUTNO PODRUCJE (bilanca placanja i zajednicki ciljevi odreduju monetarnu politiku koja djeluje stabilizirajuce na �pekulacije) od PSEUDO VALUTNOG PODRUCJA (monetarna politika je odredena nacionalnim (unutarnjim) ciljevima te su moguce �pekulacije koje destabiliziraju sustav) Europski monetarni sustav (EMS) je predstavljao tipicno pseudo valutno podrucje � iako su devizni tecajevi bili fiksirani, monetarna politika nije bila odredena stanjem bilance placanja � ostaje prostor za �pekulante, a tecajevi se cesto mijenjaju U trenutku kada se desio �ok koji je doveo do sukoba izmedu kamatnih stopa u Njemackoj i ostatku sustava, Bundesbank se odlucila za odr�avanje unutarnje stabilnosti Njemacke, a ostale zemlje mogle su ili prihvatiti takvo kretanje ili izaci iz sustavaEuropski monetarni sustav (EMS) je predstavljao tipicno pseudo valutno podrucje � iako su devizni tecajevi bili fiksirani, monetarna politika nije bila odredena stanjem bilance placanja � ostaje prostor za �pekulante, a tecajevi se cesto mijenjaju U trenutku kada se desio �ok koji je doveo do sukoba izmedu kamatnih stopa u Njemackoj i ostatku sustava, Bundesbank se odlucila za odr�avanje unutarnje stabilnosti Njemacke, a ostale zemlje mogle su ili prihvatiti takvo kretanje ili izaci iz sustava

6. Koji preduvjeti su potrebni za uspje�no za pristupanje uniji? Mobilnost gospodarskih faktora medu clanicama Strukturalne slicnosti gospodarstva Spremnost na uskladivanje fiskalnih, monetarnih i ostalih politika Preduvjeti za uspje�no funkcioniranje unije su: fleksibilnost cijena/nadnica i mobilnost faktora rada i kapitala Raznolikost strukture proizvodnje medu regijama va�an je preduvjet za definiranje odredenog podrucja kao optimalnog valutnog podrucja te navodi slijedece: promjene deviznog tecaja rjede su u gospodarstvima koja su proizvodno diverzificirana, u slucaju da dode do pada potra�nje za glavnim izvoznim proizvodom, nezaposlenost ce sporije rasti u proizvodno diverzificiranom gospodarstvu, veza izmedu izvozne i domace potra�nje manje je intenzivna u diverzificiranom gospodarstvu Raznolikost strukture proizvodnje medu regijama va�an je preduvjet za definiranje odredenog podrucja kao optimalnog valutnog podrucja te navodi slijedece: promjene deviznog tecaja rjede su u gospodarstvima koja su proizvodno diverzificirana, u slucaju da dode do pada potra�nje za glavnim izvoznim proizvodom, nezaposlenost ce sporije rasti u proizvodno diverzificiranom gospodarstvu, veza izmedu izvozne i domace potra�nje manje je intenzivna u diverzificiranom gospodarstvu

7. Preduvjeti uspje�nog funkcioniranja monetarne unije Iskustva Europske unije nagla�avaju vi�e preduvjeta koje je potrebno ispuniti za uspje�no funkcioniranje monetarne unije u suvremenim gospodarstvima: Stvaranje jedinstvenog tr�i�ta Slobodno kretanje radne snage, dobara, usluga i kapitala medu zemljama-clanicama Unije Integracija financijskih tr�i�ta i izgradnja sustava placanja koji funkcioniraju na cijelom podrucju Unije Harmonizacija zakonskih regulativa medu zemljama clanicama Konvergencijski proces, ispunjavanje kriterija za pristupanje zajednici (Maastricht, Kopenhagen ..) Centralizacija monetarne politike u neovisnoj instituciji

8. Razlozi ZA pristupanje zemlje OVP (Mundell) Pribli�iti stopu inflacije stopi u OVP Smanjiti tro�kove transakcija u trgovini s najva�nijim partnerom Eliminirati tro�kove emisije i upravljanja nacionalnom valutom Definirati sidro politike, fiksnu tocku oko koje se formiraju ocekivanja Eliminirati diskreciju monetarne i fiskalne vlasti Za�tititi devizni tecaj od �pekulantskih akcija (�politicka igra interesa�) Uspostaviti automatski mehanizam za jacanje monetarne i fiskalne discipline Uspostaviti nadnacionalni oprez protiv �okova Participirati �to vi�e i �to ravnopravnije na financijskim tr�i�tima Uspostaviti sna�an ekonomski sustav i sna�nu medunarodnu vladu Participirat u stvaranju reformiranog monetarnog sustava

9. Razlozi PROTIV pristupanje zemlje OVP (Mundell) Ako zemlja �eli stopu inflacije razlicitu od stope inflacije OVP Ako �eli koristiti devizni tecaj kao instrument politike tr�i�ta rada (povecati zaposlenost, �preoteti� zaposlenost drugim ekonomijama i sl.) Ako �eli nastaviti koristiti mogucnosti financiranja proracunskog deficita Ako se ne �eli �rtvovati/dijeliti emisijsku dobit sa zemljama partnerima Ako sustav fiksnih deviznih tecajeva nije u skladu s ciljevima sredi�nje banke koja ima mandat odr�avati stabilnost cijena Ako je monetarna suverenost va�an dio politicke i nacionalne neovisnosti Ako su potencijalni partneri politicki nestabilni Ako zemlja ne �eli prihvatiti zajednicke politike koje OVP podrazumijeva

10. Problem asimetricnih �okova (1) Neocekivani dogadaj koji na jedno gospodarstvo ili dio gospodarstva utjece sna�nije nego na ostalo Kreatori nacionalne politike tada imaju problem definirati makroekonomsku politiku koja ce im podjednako dobro odgovarati U suprotnom, ovakvi �okovi mogu dovesti do regionalne recesije, porasta nezaposlenosti i cijena �to mo�e ugroziti zajednicu (posebno stoga �to se zemlja prethodno odrekla deviznog tecaja kao moguceg instrumenta stabilizacije)

11. Problem asimetricnih �okova (2) Velicina i oblik regionalnih poslovnih ciklusa uzrokovani su: Stupnjem regionalne specijalizacije � razlika proizvodnih struktura medu regijama Koordinacijama ekonomske politike Dva su uzroka nastanka asimetricnih poslovnih ciklusa: Industrijski uzrokovani �okovi � razlike u proizvodnim strukturama medu regijama �okovi uzrokovani razlikama u ekonomskoj politici medu zemljama/regijama gdje su zajednicki ciljevi i uskladenost monetarne i fiskalnih politika odlucujuci faktor

12. Jedna svjetska valuta .. INTOR (kako ga naziva Mundell) Podjela svijeta na valutne blokove Ideja je sprijeciti �pekulacije koje izazivaju fluktuiranje tecaja � fiksiranje tecajeva dvostranim sporazumima, umjesto dnevnih intervencija na svjetskim tr�i�tima Paritet kupovne moci svake od tri sto�erne valute trebao bi biti jednak bilo gdje u svijetu