Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj

1. Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj Dubravko Mihaljek* Prezentacija na okruglom stolu Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert Zagreb, 20. rujna 2007. *Senior Economist, Banka za međunarodna plaćanja (BIS), Basel, Švicarska. Iznesena stajališta osobna su stajališta autora i ne mogu se smatrati službenim stajalištima BIS-a. Autor je u ovom projektu sudjelovao kao neovisni istraivač.

2. Pregled izlaganja Motivacija za istraživanje Zdravstvo i pridruživanje EU Stanje u zdravstvu zdravstveno stanje stanovništva i demografski trendovi zdravstveni resursi Financiranje zdravstva Prijedlozi zdravstvene reforme

3. Motivacija za istraživanje Pojasniti sliku o stanju i problemima u zdravstvu Pojasniti dileme zdravstvene politike i reforme, uključujući izazove pristupanja EU Potaknuti stručnu raspravu o dugoročnim problemima zdravstva Potaknuti domaće stručnjake na istraživanja na području ekonomike zdravstva

4. Zdravstvo i pridruživanje EU U zdravstvenoj politici ne postoji jasno razgraničenje između nadležnosti zemalja članica i europskih institucija Odredbe koje se odnose na zdravstvosadržane su u brojnim poglavljima acquisa communitairea: poglavlje 13 o socijalnoj politici poglavlje 23 o zaštiti potrošača i zdravstvenoj zaštiti poglavlja 1-3 o slobodnom kretanju roba, osoba i usluga poglavlje 12 o sigurnosti namirnica poglavlje 27 o okolišu Ministarstvo zdravstva nije zaduženo kao nositelj nijednoga od poglavlja acquisa; nadležnosti su podijeljene između nekoliko drugih ministarstava → potreba za koordinacijom rada unutar dijelova Vlade

5. Stanje u zdravstvu Osnovni pokazatelji upućuju na relativno dobro zdravlje

6. Stanje u zdravstvu(2) Ali zdravstveni rizici koji se mogu spriječiti vrlo su izraženi

7. Stanje u zdravstvu(3) Neke posljedice velike izraženosti zdravstvenih rizika: Dobno standardizirana stopa smrtnosti viša je od prosjeka EU-15 za sve najvažnije nezarazne bolesti: bolesti krvožilnog sustava, rak, ozljede, kronične bolesti dišnog sustava, dijabetes i druge kronične bolesti Npr, na 100.000 stanovnika, 356 umrlih od bolesti krvožilnog sustava (u EU-15: 185; 2002. god.) 12,000 umrlih godišnje od posljedica pušenja, 2 milijarde kuna zdravstvenih troškova

8. Stanje u zdravstvu(4) Dodatni problem: nepovoljna demografska kretanja:

9. Stanje u zdravstvu(5) Zdravstveni resursi su uglavnomispod EU prosjeka → prema korištenju raspoloživih resursa, zdravstvo u Hrvatskoj čini se efikasnim. No primarna zaštita rješava samo 50% medicinskih slučajeva (75% u EU) → zanimljiv slučaj zubarstva: iakodominira privatna praksa, malo pritužbi na kvalitetu, cijenu usluga

10. Financiranje zdravstva Dvije neravnoteže u izvorima financiranja na makro razini: - vrlo visok udio državnog ZO / vrlo nizak udio proračuna neznatan udio privatnog ZO / relativno visok udio plaćanja iz džepa

11. Financiranje zdravstva (2) Iskrivljeni poticaji u sustavu financiranja na mikro razini: - u primarnoj zaštiti, glavarina potiče liječnike da prikupe što više pacijenata; da pacijente upute na specijalističke preglede; da im prepišu više lijekova

12. Financiranje zdravstva (3) Financiranje bolnica troškovi smještaja: paušalni iznos po bolničkom krevetu na dan → potiče bolnice da drže krevete što dulje zauzetima liječničke usluge: većinom prema pruženim uslugama (tarifni sustav WTO) → jesu li naknade za pružene usluge adekvatne? Potiču li na veću produktivnost? → da li se računi ispostavljeni HZZO-u adekvatno kontroliraju? lijekovi i drugi potrošni materijal: prema trošku za svaku pojedinu stavku → postoje li poticaji za racionalnije korištenje resursa? “globalni limit” za svaku bolnicu → na čemu se mogu ostvariti uštede kad se troškovi približe limitu?

13. Financiranje zdravstva (4) Participacija - Malo pridonosi proračunu HZZO-a; teško se obračunava i naplaćuje zbog brojnih izuzeća; vrlo nepopularna u javnosti - Na troškove zdravstvene zaštite u prosjeku otpada samo 2,3% ukupne potrošnje kućanstava (2003–2005.). No za skupinu ljudi s najnižim primanjima (25% s najnižim dohocima), plaćanja zdravstvene zaštite “iz džepa” čine 17% ukupnih prihoda, dok za skupinu s najvišim primanjima (25% s najvišim dohocima) ta plaćanja čine manje od 3% prihoda Pacijenti s kroničnim bolestima suočeni su s visokim troškovima liječenja Iako se troškovi participacije mogu smanjiti dopunskim ZO, njegovo uvođenje nije bitno rasteretilo proračun HZZO-a

14. Financiranje zdravstva (5) Naknade za bolovanje, porodiljni dopust i invalidnost Izm. 12 i 14% ukupnih rashoda HZZO-a. U većini drugih zemalja te se naknade financiraju i administriraju izvan sustava ZO, obično u sustavu osiguranja od nezaposlenosti Prema ocjeni Svjetske banke, naknade za bolovanje i porodiljni dopust u Hrvatskoj su među najizdašnijima u svijetu: gotovo cjelokupni trošak izostanka s rada zbog bolesti i porodiljnog dopusta prebačen je na državu Postoje indikacije da su naknade za invalidnost nedostatne za osiguranje minimalnih društveno prihvatljivih životnih uvjeta invalida

15. Prijedlozi zdravstvene reforme Promijeniti strukturu prihoda HZZO-a povećanjem iznosa poreznih prihoda koji se prenose iz državnoga proračuna → Utvrditi koliki postotak zdravstvene potrošnje 2/3 stanovištva koje ne plaćaju doprinose treba financirati iz proračuna, a koliki dio iz doprinosa za ZO → Pojasniti izvore financiranja investicija u zdravstvu

16. Prijedlozi zdravstvene reforme(2) Razraditi konzistentan administrativni, regulativni i tržišni okvir za uspješno poslovanje privatnih društava za ZO Ojačati ulogu sustava participacije Preispitati društvene koristi sadašnjeg sustava naknada za bolovanje i porodiljni dopust → smanjiti poticaje za neracionalno korištenje bolovanja → razjasniti doprinos porodiljnog dopusta povećanju stopa fertiliteta Razmotriti uvođenje “nultog stupa” mirovinskog osiguranja za sprečavanje siromaštva među invalidima, braniteljima i drugim osobama s nedostatnim izvorima prihoda za minimalni duštveno prihvatljiv standardživota

17. Prijedlozi zdravstvene reforme(3) U primarnoj zaštiti, zamijeniti “glavarinu” sustavom plaćanja prema pruženim uslugama zasnovanom na tarifnom sustavu, uz odgovarajuću kontrolu računa koje liječnici i pacijenti podnose zdravstvenom osiguranju U bolnicama i specijalističkim zdravstvenim ustanovama: - prijeći na sustav plaćanja po terapeutskom postupku i uvesti plaćanja prema dijagnostičkim grupama - ispraviti propust koji omogućuje bolnicama da svoja potraživanja naplate metodom koja im je najkorisnija, a HZZO-u najskuplja - riješiti problem nedostatka odgovarajućih upravljačkih sposobnosti

18. Prijedlozi zdravstvene reforme(4) Ojačati funkcije kontrole i revizije u financijskom poslovanju zdravstvenih ustanova Razraditi konzistentan okvir za djelovanje privatnog sektora u zdravstvu Pažljivije upravljati ekonomsko-političkim aspektima zdravstvene reforme → važnost dobrog informiranja javnosti, upravljanja zdravstvenim rizicima Više pažnje posvetiti istraživanjima na području ekonomike zdravstva