1 / 13

Redovnici i redovnice u Hrvatskoj

Redovnici i redovnice u Hrvatskoj. Redovnici. Redovnici su ljudi koji napuštaju uobičajeni obiteljski život u svijetu kako bi u samostanima,svojim zajednicama,vjerno služili Bogu i bližnjemu. Na ovoj prezentaciji ćemo nabrojati neke od najpoznatijih crkvenih redova u našoj zemlji. Benediktinci.

verda
Télécharger la présentation

Redovnici i redovnice u Hrvatskoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Redovnici i redovnice u Hrvatskoj

  2. Redovnici • Redovnici su ljudi koji napuštaju uobičajeni obiteljski život u svijetu kako bi u samostanima,svojim zajednicama,vjerno služili Bogu i bližnjemu.Na ovoj prezentaciji ćemo nabrojati neke od najpoznatijih crkvenih redova u našoj zemlji.

  3. Benediktinci • Već po doseljenju Hrvata u novu domovinu oni dolaze u dodir s benediktincima. Benediktinac opat Martin dolazi u naše krajeve da tu skuplja moći kršćanskih mučenika. Ubrzo nakon njega dolaze i drugi benediktinci i na ovim prostorima počinju osnivati svoje samostane, kako u primorskom tako i u kontinentalnom dijelu današnje Hrvatske. Kao ljudi pismenosti i kulture uživali su ovi monasi i njihovi samostani velik ugled kod hrvatskih knezova i kraljeva. No zbog raznih razloga mnogi su njihovi samostani s vremenom bili napušteni, a konačni udarac zadala im je Napoleonova okupacija hrvatskih krajeva kada su svi samostani zatvoreni, a benediktinci protjerani. • Danas u Hrvatskoj postoji samo jedan samostan benediktinaca - Samostan sv. Kuzme i Damjana ili Ćokovac na otoku Pašmanu, blizu mjesta Tkona.

  4. Franjevci • Franjevci su igrali istaknutu ulogu u povijesnom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. • Hrvatski sveci franjevci su sv.Nikola Tavelić i sv.Leopold Mandić.U Hrvatskoj ima dosta franjevačkih samostana,neki od poznatijih su u Dubrovniku i Karlovcu,a nama najbliži je samostan u Slavonskom Brodu.

  5. Dominikanci • Ubrzo nakon osnivanja Reda dominikanci stižu u hrvatskekrajeve. Već oko 1225. dominikanci se nastanjuju u Dubrovniku, zatim u Rabu, Ninu, Splitu, Zadru. Oko 1228. bl. Sadok iz Poljske osniva samostan u Zagrebu, malo kasnije i u Čazmi, a ubrzo zatim dominikanci se šire na područje Bosne. U svojoj gotovo osam stoljetnoj povijesti Red je na djelokrugu od Kotora i Subotice do Virovitice i Brijuna imao 81, od čega na području današnje Republike Hrvatske 61 samostan. Danas Hrvatska dominikanska provincija ima 12 samostana i kuća: u Dubrovniku, Splitu, Trogiru, Gružu, Bolu, Starom Gradu, Korčuli, Zagrebu, Rijeci, Klopču kod Zenice (BiH), Žalecu i Petrovču (Slovenija).

  6. Dominikanski samostan u Splitu

  7. Isusovci • U Hrvatsku su isusovci došli još za života Ignacija Loyolskog. Prvi Hrvat isusovac je Toma Zdelarić koji je stupio u isusovce 1554. U hrvatskim gradovima isusovci otvaraju svoje škole i rezidencije u kojima razvijaju svoj uobičajeni apostolat. U Zagreb dolaze 1606. a već slijedeće godine osnivaju gimnaziju. Promicanje njihova studija filozofije na viši studij bilo je utiranje puta zagrebačkom sveučilištu. U Rijeci otvaraju gimnaziju 1627, u Varaždinu 1636., u Dubrovniku počinju graditi kolegij 1662. a sagradili su i crkvu sv. Ignacija 1725. godine, u Osijek stižu 1687., u Petrovaradin 1693. i Požegu 1698., a u Split 1722. godine. Zanimljivost: Trenutačni papa, papa Franjo je također Isusovac.

  8. Samostan u Varaždinu

  9. Karmelićanke • Klauzurne karmelićanke su u Hrvatsku došle na poziv kardinala Alojzija Stepinca. Godine 1939. su utemeljile svoj klauzurni Karmel u Brezovici, a potom djeluju u Jurišićima, odakle odlaze u Kloštar Ivanić. Godine 1987. sestre iz Kloštra Ivanića osnivaju samostan u Šarengradu. Početkom velikosrpskog osvajanja Hrvatske ih velikosrbi protjeruju iz Šarengrada te su neko vrijeme sestre provele kao prognanice u Remetama. U međuvremenu im je izgrađen samostan u Đakovačkoj Breznici, kod Đakova, a izgrađen je i osnovan novi samostan i u Mariji Bistrici.Karmelićanke su jako strog crkveni red.

  10. Samostan u Brezovici

  11. Napravili: Luka Terzić(I), Luka Terzić(M) i Josip Žambok

More Related