1 / 53

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA. Pamćenje i vrste pamćenja Zaboravljanje Poremećaji pamćenja Ispitivanje pamćenja. Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja. Pronalaženje. Kratkoročno pamćenje.

mikel
Télécharger la présentation

PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA

  2. Pamćenje i vrste pamćenja • Zaboravljanje • Poremećaji pamćenja • Ispitivanje pamćenja

  3. Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija

  4. Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja Pronalaženje Kratkoročno pamćenje Dugoročno pamćenje Senzorno pamćenje Ponavljanje, Kodiranje Pažnja Dosjećanje

  5. Senzorno pamćenje • Vidno senzorno pamćenje = ikoničko pamćenje • Prolazna vizualna slika – od 200 do 500 ms • Primjer: krug cigarete • Slušno senzorno pamćenje = ehoičko pamćenje • 2 do 4 sekunde • Riječ koju čujemo još “zvoni u uhu”

  6. Funkcije kratkoročnog pamćenja • Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je zadržavamo u nepromijenjenom obliku, a onda se gubi • Primjer • Ako nam treba informacija, kodiramo je kako bi je što uspješnije pohranili • Iz dugoročnog pamćenja informaciju koja nam je potrebna vratimo u kratkoročno

  7. Kapacitet kratkoročnog pamćenja 7 ±2 čestice

  8. Radno pamćenje • Kad nešto “radimo” s informacijom • Očuvano radno pamćenje vrlo je važno u govoru • Primjer: pamćenje brojeva unazad

  9. Model radnog pamćenja (Baddeley i sur. 1983) Vidno-prostorna petlja Fonološka petlja Centralni izvršitelj • Prečeoni (prefrontalni) korteks

  10. Selektivna pažnja Podijeljena pažnja Alternirajuća pažnja Održavanje pažnje Procesi pažnje Izvršni procesi Radno pamćenje Prospektivno pamćenje Svjesnost Procesi pamćenja

  11. Izvršni deficiti - radna memorija • ADHD – poremećaj pažnje/ hiperaktivni poremećaj • Cerebralna paraliza • Kao posljedica CVI, tumora • Alzheimerova • Parkinsonova bolest • Multipla skleroza • Sch • Razvojni koordinacijski poremećaji

  12. Dugoročno pamćenje • Ima praktički neograničeni kapacitet • Mnoge informacije ostaju cijeli život • Dobro je organizirano • Pri dosjećanju vrlo su važni znakovi za dosjećanje • Važna smislena organizacija

  13. Vrste dugoročnog pamćenja • Prema informacijama: • Motoričko & verbalno • Prema modalitetu: • Vidno • Slušno • Dodirno • Njušno • Okusno

  14. Perceptivno dugoročno pamćenje (Baddeley, 1982): okusi, mirisi, zvukovi, dodiri, vibracije • Uvjet za uspješno prepoznavanje oblika

  15. Vrste dugoročnog pamćenja Automatsko pamćenje & pamćenje koje zahtijeva napor • Informacije se pamte automatski (npr. gdje se što nalazi i kuda se krećemo; primjer “Treći put idemo na piće”); • ne možemo ga “isključiti”, otporan na stres, umor, bolest, raspoloženje • Potreban značajan napor i aktivacija pažnje (npr. učenje anatomije, učenje pravila stranog jezika!)

  16. Vrste dugoročnog pamćenja Proceduralno & deklarativno • Proceduralno = kako? nešto učiniti (vještine i navike) • Deklarativno pamćenje = znanje činjenica Epizodičko Semantičko

  17. Epizodičko pamćenje • Pamćenje vlastitog iskustva • “Epizode”, događaji, objekti, ljudi • Kada i gdje? • Može se lokalizirati u vremenu i prostoru • Izvor informacija: osobno iskustvo • Autobiografsko pamćenje – značajni autobiografski događaji

  18. Semantičko pamćenje • Općenita naučena znanja i činjenice o svijetu • Informacije organizirane u sheme ili kategorije • Jezik - pamćenje značenja riječi i pojmova, gramatičkih pravila • Izvor informacija: apstrakcije iz ponovljenog iskustava ili generalizacije naučene od drugih • Pronalaženje informacija se odvija automatski

  19. Vrste dugoročnog pamćenja Prospektivno & retrospektivno • Pamćenje onog što se treba tek napraviti, pamćenje namjera, značajno za cilju usmjereno ponašanje • Pamćenje prošlih događaja

  20. Blic pamćenje • “Flashbulb memory” • Vezano uz istaknute događaje u našim životima • Potpunost, točnost, živost i otpornost na zaboravljanje

  21. Vratimo se na ispremiješane rečenice …

  22. O zaboravljanju … • Postoje li ljudi koji ništa ne zaboravljaju? • Dob i pamćenje • Pamćenje i kontekst

  23. Poremećaji pamćenja • Hipomnezija = smanjena mogućnost pamćenja • Hipermnezija • Parmnezije = lažna sjećanja • “Deja vu”

  24. Slučaj A.J. • 41godišnja administrativna tajnica • Izuzetno autobiografsko pamćenje Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.

  25. Slučaj A.J. • Prosječne inteligencije • Neujednačen neuropsihološki profil • Iznadprosječne sposobnosti • Deficiti Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.

  26. Poremećaji pamćenja • Što su amnezije?

  27. Amnezija na filmovima http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990

  28. Amnezije = gubitak pamćenja za određeno vremensko razdoblje ili određene događaje • Razlikovati psihogeno uvjetovane amnezije od organski uvjetovanih

  29. Anterogradna amnezija = nemogućnost dosjećanja događaja koji slijede nakon ozlijede mozga • Bolesnici nesposobni za učenje i imaju deficite u recentnom pamćenju • Normalno se dosjećaju informacija koje su pohranjene u dugoročno pamćenje prije pojave amnezije

  30. Najpoznatiji slučaj: pacijent H.M. • Zbog epilepsije u 27. godini odstranjen medijalni dio oba sljepoočna režnja (veći dio hipokampusa, amigdala i susjednog korteksa) • Sjećao se davnih događaja • Kratkoročno pamćenje očuvano (opseg pamćenja brojeva = 6) • Iznadprosječne rezultate na testu inteligencije

  31. Nije mogao stvarati nova dugoročna pamćenja: kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljeno • Čitao je iste novine, ne prepoznajući da se radi o istom sadržaju … • Pola sata nakon ručka nije se sjećao što je jeo • "Svaki je dan za sebe, štogod me je razveselilo ili rastužilo“ • Nije mogao upamtiti novu adresu nakon preseljenja

  32. 28 godina nakon zahvata: i dalje anterogradna amnezija • medijalni temporalni režanj uključen u pamćenje • hipokampus uključen u pamćenje • kratkoročno pamćenje očuvano – mehanizmi uskladištenja kratkoročnog i dugoročnog pamćenja su različiti • njegov specifični problem je prebacivanje eksplicitnog kratkoročnog u dugoročno pamćenje • amnestički pacijent se ne sjeća prijašnjih zadataka (eksplicitno, deklarativno pamćenje), ali poboljšanim uratkom pokazuje da ih pamti (implicitno, proceduralno pamćenje)

  33. Retrogradna amnezija • Gubitak dosjećanja događaja prije oštećenja mozga • Često se događa kod različitih povreda glave • Obično je kratka (do 30 minuta) • No može biti i godinama unazad

  34. Amnestički sindrom • Posljedica organskog oštećenja mozga • Djelomični gubitak starog pamćenja, i gotovo potpuna nemogućnost upamćivanja novih informacija - teško oštećenje • Konfabulacije • Teže kraniocerebralne ozljede, najčešće i subkortikalne lezije, frontalni sindrom

  35. Posttraumatska amnezija • PTA uključuje razdoblje kome i nastavlja se sve dok pamćenje ne postane pouzdano, konzistentno i točno • PTA u korelaciji s trajnim fizičkim i kognitivnim smetnjama kao i s razinom samostalnosti i povratkom na posao

  36. Oštećenja kratkoročnog pamćenja • Korsakovljev sindrom – kod kroničnih alkoholičara, nedostatak vitamina B te kod tumora mozga • Oštećenje limbičkog sustava • Huntingtonova bolest – nekontrolirani pokreti, hipotonija, kasnije i kognitivne funkcije

  37. Alzheimerova bolest • Oštećenje epizodičkog pamćenja, kasnije i semantičkog pamćenja

  38. Na svim razinama mogu biti problemi: • usvajanja (enkodiranja) • dorzomedijalni talamus, sustavi frontalnog režnja • zadržavanja • hipokampus, medijalni temporalni režnjevi (anoksija temporalna oštećenja, encefalitis-herpes, AD) • dozivanja informacija • frontalni režanj

  39. Nakon oštećenja mozga, često očuvano semantičko pamćenje, i to staro, ali pacijenti imaju slabu sposobnost proširivanja i stvaranja novog znanja zbog oštećenja epizodičkog pamćenja

  40. Nedeklarativno pamćenje • Pacijenti s teškim oštećenjem pamćenja općenito – imaju djelomično očuvanu mogućnost učenja • ali uz puno ponavljanja mogu naučiti ali se ne mogu sjetiti situacije ponavljanja • uče kroz nedeklarativne sustave

  41. Smetnje pamćenja prema vrsti informacija • Oštećenje lijeve hemisfere  verbalni materijal • Oštećenje desne hemisfere  neverbalni materijal

  42. Smetnje pamćenja prema sadržaju • Verbalno pamćenje: brojevi, priče, rečenice, liste riječi • Vidno: likovi • Prostorno: prostorni odnosi

  43. Područja važna za pamćenje

  44. Ispitivanje pamćenja • Kako se ispituje? • Koje vrste pamćenja se ispituju? • Koje bi druge funkcije trebali ispitati jer mogu utjecati na pamćenje?

  45. Vjerojatnost dosjećanja • najveća za stvarne objekte, pa • slike objekata • ime konkretnog objekta, • tek na kraju apstraktni pojam

  46. Kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utječu na pamćenje i učenje? • Smetnje pažnje i koncentracije • Senzorna afazija – loši rezultati na zadacima verbalnog pamćenja • Smetnje vidne percepcije – vidno pamćenje

More Related