1 / 23

Mobing kao stresor i riziko faktor u nastanku bolesti savremenog doba

Mobing kao stresor i riziko faktor u nastanku bolesti savremenog doba. Autori :Lejla Muftić,med.sestra,apsolvent Zdravstvenog fakultet Mirjana Sočo,VMS Klinika za bolesti srca i reumatizam Sarajevo12.03.2010. Uvod.

minh
Télécharger la présentation

Mobing kao stresor i riziko faktor u nastanku bolesti savremenog doba

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Mobing kao stresor i riziko faktor u nastanku bolesti savremenog doba Autori :Lejla Muftić,med.sestra,apsolvent Zdravstvenog fakultet Mirjana Sočo,VMS Klinika za bolesti srca i reumatizam Sarajevo12.03.2010.

  2. Uvod • Stres je normalna generalizirana psihofizička reakcija organizma na prijetnje koje dolaze iz okoline, te na zahtjeve koje druge osobe postavljaju pojedincu. • Mobing je jedan od vodećih stresora savremenog drustva, nastao kao produkt loše uvježbanosti i nesposobnosti rukovodioca koji do svoga cilja nadmoćnosti dolazi ponižavanjem, maltretiranjem i psihičkim zlostavljanjem sebi podređenih.

  3. Definicija mobinga • Prvu zvaničnu definiciju mobinga dao je Hajnc Lejman 1984. godine. Po njegovom shvatanju „mobing ili psihološki teror na radnom mjestu odnosi se na neprijateljsku i neetičnu komunikaciju koja je usmjerena od strane jednog ili više pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu. • Žrtva je zbog mobinga gurnuta u poziciju u kojoj je bespomoćna i u nemogućnosti je da se odbrani te je uglavnom i zadržava zahvaljujući neprekidnim mobing aktivnostima.

  4. Šablon mobinga _ Mobing je pojava koja je tipična za svijet životinja. Posebno je izražena kod vukova koji često iz svog čopora otjeraju najslabijeg člana, osuđujući ga tako da luta sam bez potpore ostalih članova čopora. Takav njihov postupak uglavnom predstavlja osudu na brzu smrt.

  5. Vuk ili čovjek??? Vukovi su socijalizovane životinje sa strogo postavljenom hijerarhijom. Hijerarhija u čoporu obuzdava agresivnost, smanjuje konflikte i obezbjeđuje socijalni red. Čopor je hijerarhijska društvena ćelija koju predvodi mužjak. Liči na balkanski sindrom, zar ne? Alfa vuk je vođa čopora. Uz njega ponosno šeta, ogrnuta prirodnim krznom, alfa vučica. Alfa je, kao što se može zaključiti – Lider. I kao što priliči lideru, on pokazuje karakteristike stabilne i sigurne „ličnosti“. Kreće se ponosno, sigurno gazi sa sve četiri noge, sa uzdignutim repom i uspravljenim ušima. Često je dovoljno da samo fiksira pogledom drugog pripadnika čopora i da se ovaj udalji savijenog repa.

  6. Vuk ili čovjek??? Ali biti gazda ne znači da samo nosiš visoko podignut rep. Alfa vuk se brine i za ospstanak čopora. On je kreator strategije tima. Za brigu o potomstvu alfa para zadužena je beta postava, prva rezerva čopora. A briga podrazumijeva i vaspitavanje mladih u smislu da se što prije nauče da odluke lidera moraju da se poštuju. Ko je ovde od koga ukrao ideju organizovanja u društvene grupe, socijalni red, hijerarhiju, podjelu rada i liderstvo? Vuk od čovjeka ili čovjek od vuka?

  7. Mobing aktivnosti • Omalovažavanje uposlenika i neuvažavanje njegovog stava . • Sputavanje u slobodi izražavanja. • Isključivanje pojedinca iz važnih aktivnosti unutar kolektiva. • Napad na ličnu reputaciju upotrebom metoda ismijavanja i izmišljanjem priča sa negativnom konotacijom. • Napad na radne rezultate, koji se manifestuje stalnim kritikama, niskim ocjenjivanjem, pretjeranom kontrolom. Odnos prema žrtvi se kreće između dvije krajnosti i to od potpunog oduzimanja posla i uklanjanja sredstava za rad – što je poznato kao sindrom praznog stola, do zatrpavanja žrtve poslom koji po obimu i stručnosti prevazilazi njene sposobnosti – sindrom prepunog stola;

  8. Mobing aktivnosti • Napad na zdravlje žrtve, uskraćivanjem prava na korištenje godišnjeg odmora ili slobodnih dana, stalnim nalozima da ostane prekovremeno da radi, sve do pretnji likvidacijom.

  9. Faze mobinga • Prema istraživanju mobing prolazi kroz tačno definisane faze . • 1.Izbor žrtve uslovljen sukobom mišljenja . • 2.Smišljene aktivnosti kojima se žrtva dovodi u neprijatnu poziciju. • 3.Faza “žrtveni jarac” u kojoj je žrtva dežurni krivac za sve greške i neuspjehe u kolektivu. • 4.Faza borbe za opstanak u kojoj je žrtva preopterećena poslom. • 5.Faza razvijenog mobinga u kojoj je žrtva u potpunosti iscrpljena poslom i radnom sredinom te grčevito želi da se udalji odlaskom u prijevremenu penziju ili u drugu radnu sredinu.

  10. Vrste mobinga Postoje četiri vrste mobinga: -Vertikalni mobing,nadređeni mobinguje radnika. -Horizontalni mobing,odnosi se na mobing aktivnosti između pojedinaca na istoj hijerarhijskoj ljestvici u cilju prevlasti . -Strateški mobing gdje članovi upravljačkog tima smišljeno provode mobing aktivnosti prema grupi nepoželjnih pojedinaca kako bi ih eliminisali iz kolektiva. -Emotivni mobing proizlazi iz emotivnih razloga : ljutnje ,ljubomore,zavisti ili antipatije prema pojedincu.

  11. Poslijedice mobinga • Mobing je pojava koja je prisutna u našoj sredini u istom intenzitetu kao i u drugim zemljama, ma koliko one bile razvijenije od nas. Najdramatičniji podatak je da su najčešće žrtve mobinga najsposobniji i najkompletniji radnici, kao i osobe koje njeguju visoke moralne standarde. • Mobing tjera žrtvu da počne da analizira svoje postupke, traži sopstvene greške koje su je dovele u takvu situaciju i počinje proces samooptuživanja. • To dovodi do uznemirenosti koja može da se manifestuje povlačenjem i samoizolacijom žrtve, ili, suprotno tome, agresivnim ponašanjem. Žrtva najčešće postaje bezvoljna, nezainteresovana, konstantno umorna i nezadovoljna. Stalna psihička presija počinje da izaziva nesanicu, dovodi do povišenog krvnog pritiska i poremećaja apetita.

  12. Poslijedice mobinga • Poslijedice mobinga ugrubo možemo podijeliti u tri grupe: -Poremećaj socio-emotivne ravnoteže -Poremećaj psihofiziološke ravnoteže -Promjene ponašanja

  13. Poremećaj emotivno-socijalne ravnoteže • Manifestuje se poremećajima poput depresije, anksioznosti, krizama plača, stvaranjem iskrivljene slike o sebi, napadima panike i smanjenim interesovanjima za okruženjem i to kako za porodicu, tako i za prijatelje. • Žrtva se udaljava od posla i to rezultira ili dobrovoljnim napuštanjem firme ili otkazom. Traženje novog zaposlenja zbog psihofizičkog stanja u kome se žrtva nalazi je izuzetno otežano. Odušku bjesu i nemoći, mobirani često daje sebi svađom sa članovima porodice, a to dalje dovodi do poremećenih porodičnih odnosa. Ne nalazeći više razumjevanje ni u krugu porodice, žrtva ostaje u potpunosti bez čvrstog tla .

  14. Poremećaj psihofiziološke ravnoteže • Promjena psiho-fiziološke ravnoteže se ispoljava kao : • glavobolja i gubitak ravnoteže sa čestim vrtoglavicama, • gastrološkim smetnjama, • tahikardijom, • kožnim promjenama i sličnim simptomima.

  15. Poremećaj ponašanja • Poremećaj ponašanja pokazuje agresivnu osobu, što je u suprotnosti sa dotadašnjim ponašanjem žrtve. Žrtva agresivnost ne usmjerava samo prema drugima, već i prema samoj sebi. • Javlja se sklonost prema samopovrijeđivanju, čak i prema suicidu. • Iz agresivnog stanja žrtva prelazi u stanje potpune pasivnosti i izolacije. Do tada uravnotežena ličnost počinje prekomerno da puši ili da konzimira alkohol ili lijekove za smirenje. • Nerijetko pokazuje i sklonost ka bulimiji i anoreksiji, a podložna je i seksualnim poremećajima.

  16. Ispitivanja i cilj • Ispitano je 40 pacijenata starosne dobi od 30-55 godina života hospitaliziranih na klinici za bolesti srca i reumatizam zbog esencijalne hipertenzije i sa znacima ACS. • Cilj ispitivanja je bio evidentirati broj žrtava mobinga među hospitaliziranim pacijentima , utvrditi njegov uticaj na pojavu aktuelnog oboljenja kod pacijenta, te prisustvo popratnih poremećaja kao što su: nesanica ,anksioznost,depresija, pušenje i konzumiranje alkohola. • Ispitivanje je provedeno pažljivo uzetom socijalnom anamnezom sa posebnim osvrtom na radno mesto i uslove rada a gdje je pacijentu jasno obrazložena definicija mobinga kao i njene aktivnosti • Posebnom studijom istraživano je prisustvo mobinga među uposlenicima u zdravstvu, te njegov negativan uticaj na odnos prema pacijentu.

  17. Rezultati ispitivanja • Od 40 ispitanika starosne dobi od 30 -55 godina života ispitano je 20 žena i 20 muškaraca. • Žrtvama mobinga okarakterisane su 32 osobe,18 žena i 14 muškaraca. • 13 pacijenta je hospitalizirano neposredno nakon stresnih situacija na poslu . • Kao najčešće mobing aktivnosti navode se :prekovremeni rad bez naknade, ,rad na crno,preopterećenost poslom,nedovoljno plaćen posao i neisplaćivanje l.d, ucjena i omalovažavanje.

  18. REZULTATI

  19. Studija provedena među uposlenim u zdravstvenoj ustanovi • Anketirano je i 40 uposlenika u zdravstvenoj ustanovi ,starosne skupine od 25 do 5o godina različitih profila i stepena obrazovanja. • Evaluiran je uticaj mobinga na njihovo duhovno stanje, odnos i zainteresiranost za posao i bolesnika .

  20. Rezultati ispitivanja

  21. Rezime

  22. Zaključak • Patrijarhalna tradicija na prostorima Balkana nalaže popustljivost prema nadređenima, bez obzira na to kakve prekršaje naprave. "Uvriježeno je mišljenje", kaže ona, "da postoji uvijek neko ko se sluša i neko ko je glavni, kako u porodici tako i na poslu. • Pri tom se zanemaruje negativan efekat takve vrste popustljivosti koji je koban kako po zdravlje pojedinca tako i njegove sredine jer nakon godina zlostavljanja poslijedice mobinga mogu napredovati do stvarnih kroničnih bolesti i poremećaja. • Radnici zaposleni u zdravstvenim ustanovama u osobitom su položaju i imaju visok rizik od profesionalnih sukoba i stresnih situacija. Slijedom toga, mobing može imati velik utjecaj na psihološku i društvenu dobrobit ovih osoba, kao i samih bolesnika. • S tim u vezi zdravstveni menagment treba da provodi interventni program s ciljem da educira i uvježbava osobe koje rukovode radnim procesima u radnoj organizaciji. Cilj mu je da upozna širu javnost sa problemom MOBINGA, kako bi se na vrijeme evidentirao i suzbio, prije nego nastupe njegove negativne poslijedice. • Ovakav interventni program doprinosi boljoj organizaciji posla,eliminira rizik kompetitivnosti u djelovanju , omogućava bolje komunikacijske vještine, te samim tim poboljšava zdravlje,radnu sposobnost,profitabilnost i motivaciju za rad pojedinaca u radnoj sredini.

  23. HVALA NA PAŽNJI !!!

More Related