1 / 15

Koncept

Koncept. Tri ispitna pitanja. 1.Tri suštinska svojstva informatičkog društva. Tri suštinske promene, svojstva, do kojih dolazi razvojem informatičkog društva se iskazuju kroz: 1.Mrežno strukturiranje 2.Dekompoziciju 3.Razvoj postmoderne. Mrežno strukturiranje.

olive
Télécharger la présentation

Koncept

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Koncept Tri ispitnapitanja

  2. 1.Tri suštinska svojstva informatičkog društva • Tri suštinske promene, svojstva, do kojih dolazi razvojem informatičkog društva se iskazuju kroz: 1.Mrežno strukturiranje 2.Dekompoziciju 3.Razvoj postmoderne

  3. Mrežno strukturiranje • Informatičko društvo je društvo zasnovano pre svega na informacijama i znanju. • Informacije i znanje su po svojim osnovnim karakteristikama , po uslovima kada se najbolje, najbrže i najefikasnije reprodukuju i koriste , određene javnim prostorom. • Javni prostor nije hijerarhijski već je mrežno organizovan.

  4. U javnom prostoru svi akteri su jednaki. • Mrežno organizovanje društva je sve više povezano sa komunikacionim mrežama za prenos podataka. • Od mišljenja o tome šta jeste danas se misli o tome šta možda može da bude.

  5. Dekompozicija • Promene i stalne inovacije su prisutnije od očuvanja, održavanja socijalne strukture. • Dekompozicija postaje sve češći način strukturiranja socijeteta. • U informatičkom društvu dinamika socijalne strukture se ogleda u horizontalnom kretanju. • Pretvaranje nodova u habove i obrnuto.

  6. Proizvodnja PC računara migrira stalno od jednog do drugog haba. • Stvaraju se ansambli. • Ansambli mogu nastajati na “starim” principima ali sve češće nastaju u virtuelnom prostoru ili udruživanjem koje se pre svega realizuje pomoću razmene informacija koje ne moraju biti i nisu prostorno ili vremenski determinisane.

  7. Posmoderna • Posmoderna nije zainteresovana da stvara velike naracije, da objašnjava i opravdava, da uvodi u red celinu socijeteta ili neke njene delove. • Stabilnost i organizacije se baziraju na stabilnoj fluktuaciji haosa i reda, njegovog paralelnog postojanja, pretakanja jednog u drugo, a ne u njohovom jing i jang položaju, sukobljavanju jednog sa drugima.

  8. Poseban uticaj posmoderna ima na fleksibilnost, nestabilnost i promenljivost vrednosnih karakteristika, koje se koncentrišu oko pojedinačnog učesnika.

  9. 2.Upravljanje i goal switching • Preduzimač posluje na konceptu informatičkog društva u kome dominira koncept haosa. • Upravljači u informatičkom društvu ne biraju više puteve, načine realizacije nekog projekta na osnovu procene koji su to načini, putevi, najbolji, najkraći i najbrži.

  10. Posao upravljača u informatičkom društvu jeste da se pronađu načini i putevi koji nisu unapred utvrđeni, već se na svakoj “raskrsnici” traže slobodni putevi. To se postiže uz masovnu upotrebu informacija i znanja.

  11. Goal switching • U momentu krize ili zastoja u hodu se menjaju ciljevi. • Oni se zamenjuju sa onim ciljevima koji neposredno u tom momentu izgledaju lakše ostvarivi ili mogu da se realizuju na povoljniji način. • Promena cilja nosi čitav niz novih informacija, znanja i rešenja, koji ne vode računa o tome kako će se posao realizovati na najbolji i najkraći način, već kako će se obezbediti da aktivnosti idu dalje.

  12. Promena cilja sa sobom nosi dodatne troškove, ali troškovi stajanja u mestu su znatno veći. • Zamena ciljeva ne znači samo menjanje ciljeva radi menjanja ciljeva. Ona podrazumeva i “promašaje“ u promeni cilja, ali ona mora uvek da omogući da se ti promašaji , koji se sada pojavljuju kao zastoji budu odmah zamenjeni nekim drugim ciljevima koji mogu biti produktivniji.

  13. Internet u oblacima i sloboda surfovanja • Ovaj koncept ne nailazi na preveliko odobravanje. • Njega forsira Microsoft i Google. • Korisnik ne bi bio “vlasnik” svojih programa niti svojih podataka. • Računari bi bili znatno jeftiniji. • Korisnik bi imao zaštitu od virusa, ali bi bio u potpunosti pod kontrolom servera.

  14. Ukoliko bi ovaj koncept postao dominantna forma organizacije interneta , svi otvoreni kodovi bi bili pod direktnom kontrolom vlasnika servera. • Izvesno je da će u tom slučaju otvoreni kodovi koji ne odgovaraju komercijalnim interesima nestati.

  15. Sloboda surfovanja • U velikom broju slučajeva pretraživanje Interneta se svodi na pregled “određenih” stranica neke od mašina za pretraživanje. • Mašina za pretraživanje predstavlja meru slobode svakog surfera. • Ono što mašina za pretraživanje nije otkrila, ili još važnije, ono što namerno iako je otkrila ne želi da obradi i stavi u svoju memoriju, nije dostupno nikome, osim onima koji poseduju adresu datog sajta.

More Related