1 / 132

KOMPONENTE HARDVERA PERSONALNIH RACUNARA

onawa
Télécharger la présentation

KOMPONENTE HARDVERA PERSONALNIH RACUNARA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. KOMPONENTE HARDVERA PERSONALNIH RACUNARA Centralna jedinica . Centralna jedinica sastoji se od kucita u kome se nalaze: osnovna (ili maticna) ploca (system board, mother board), kontroleri, portovi, disk, jedinice disketa, graficka kartica i izvor napajanja. Pored ovih osnovnih djelova unutar kucita postoji i odreden broj praznih uticnica ("slotova") na koje se mogu ukljuciti i druge kartice, na primjer fax/modem i mrena kartica.

    2. Kucite Postoje tri tipa kucita desktop, mini (midi) tauer i tauer (tower).

    5. Notebook racunari Pored racunara namijenjenih za kucnu upotrebu ili rad na poslu postoje i prenosni racunari namijenjeni poslovnim ljudima, koji su upakovani u kucite velicine malo vece knjige (notebook). Ovi racunari mogu da rade nekoliko sati i na baterije. S obzirom na mali raspoloivi prostor, oviracunari obicno imaju malo slabije karakteristike u odnosu na stacionarne racunare iste tehnoloke generacije.

    6. Notebook racunari

    12. Osnovna ploca Na osnovnoj ploci nalaze se prikljucna mjesta za procesor, memoriju, magistrala, skup cipova koji kontrolie rad racunara i prikljucci (slotovi) za dodatne kartice. Pored toga, na osnovnoj ploci mogu se nalaziti i kontroleri za diskove i disketne jedinice i prikljucci za povezivanje racunara sa drugim uredajima (portovi).

    13. Osnovna (maticna) ploca

    14. Procesor

    17. Procesor definie tip PC racunara. U njemu se realizuju sve racunske i logicke operacije i izvravaju komande koje su zadate programom. Karakteristike procesora odredene su njegovom arhitekturom. To su: brzina procesora, duina procesorske rijeci, radni takt i interni ke.

    18. Brzina procesora izraava se u milionima operacija koje procesor moe da obradi u jednoj sekundi MIPS-ovima (Milion Instruction Per Second) ili MFLOPSima(Milion Floating Point Operations Per Second). Danas se najcece koristi procesor Pentium IV a rjede, jo ponegdje, Pentium III ili Pentium II. Procesor nije sastavni dio osnovne ploce, nego se na osnovnoj ploci samo nalaze konektori za njegovo prikljucenje. Zbog velike brzine rada dolazi do velikog zagrijavanja procesora, pa se na njih montira dodatni ventilator koji ih hladi (cooler).

    19. Duina procesorske rijeci je broj bitova koji se jednovremeno prenosi i obraduje unutar procesora. Radni takt je ucestanost impulsa koje generie sat (clock) specijalno elektronsko kolo kojima se iniciraju operacije procesora. Mjeri se u MHz ili GHz. U vrijeme pisanja ove knjige radni takt najbrih procesora je 3.4 GHz. Medutim, za uobicajene kucne primjene, dovoljno je da radni takt bude izmedu 2 i 3 GHz.

    20. Memorija Memorija PC racunara sastoji se od osmobitnih registara (bajtova). Na osnovnoj ploci nalaze se tri tipa memorije: ke (cache), ROM i RAM. Kapacitet memorije izraava se brojem bajtova, odnosno vecim jedinicama: kilo i megabajtima.

    21. RAM (Random Access Memory) RAM (Random Access Memory) predstavlja najveci dio memorije i u nju korisnik moe da upisuje sadraj i da ga cita. U njoj se za vrijeme rada racunara nalaze program i podaci sa kojima racunar radi. Po iskljucenju racunara sadraj ove memorije se gubi. Za dananje programe minimum memorije sa kojim moe neto da se radi je 256 MB (za Windows XP). Optimalno je da, za uobicajene potrebe, racunar ima bar 512 MB. Pored kapaciteta, druga vana karakteristika memorije je i vrijeme pristupa, tj. vrijeme koje protekne izmedu zahtjeva memoriji za podatkom i dobijanja podatka iz memorije. Ono se izraava u nanosekundama (ns) i stalno se smanjuje. U vrijeme pisanja ove knjige iznosi oko 5 10 ns. RAM memorija nije sastavni dio osnovne ploce nego se na osnovnoj ploci samo nalaze konektori na koje se ona prikljucuje.

    24. ROM (Read Only Memory) ROM (Read Only Memory) predstavlja staticki dio memorije koji moe samo da se cita. Njen sadraj se ne gubi po iskljucenju racunara. Koristi se za uskladitavanje programa i podataka koji su cesto potrebni, na primjer za instrukcije za pokretanje racunara pri ukljucivanju.

    25. Ke (cache) Ke (cache) memorija je vrlo brza memorija koja se nalazi u samom procesoru (interni ke) ili uz njega (eksterni ke). Ova memorija ima viestruko bre vrijeme pristupa od obicne memorije. Zbog toga se u njoj dre podaci koji se cesto koriste. Prilikom prvog zahtjeva za podacima oni se kopiraju iz glavne memorije (RAM) u ke. Kada su sljedeci put potrebni isti podaci, procesor ih prvo potrai u ovoj memoriji. Ako su podaci tu, procesor im pristupa mnogo bre. Ako podaci vie nisu u ke memoriji, moraju se ponovo uzeti iz glavne memorije. Trenutno, velicina ove memorije je 512 KB ili 1MB.

    26. Baferi (buffers) Baferi (buffers) su djelovi RAM memorije koje neki programi alociraju za svoje potrebe. Jedna od cestih primjena je prilikom ulaza i izlaza podataka. Na primjer, ako racunar ne moe dovoljno brzo da obraduje podatke koji mu se dostavljaju, oni se privremeno deponuju u bafer dok ne stignu na obradu, da se ne bi prekidao proces unoenja. Slicno, pri tampanju, ako tampac ne moe dovoljno brzo da odtampa podatke, oni se alju u bafer (spooler), gdje cekaju u redu za tampu. Virtuelna memorija nije stvarna memorija, nego pojam koji se koristi u vezi s operativnim sistemima

    27. Kontrolni set cipova Kontrolna jedinica upravlja cjelokupnim radom racunara. Ona odreduje koja je naredba sljedeca na redu za izvrenje, uzima je iz memorije, interpretira i izdaje odgovarajuce naredbe procesoru i kontrolie njihovo izvrenje. Kontrolna jedinica je realizovana na osnovnoj ploci setom cipova koji imaju odgovarajuce uloge.

    28. Magistrala Racunar mora imati elektricna kola pomocu kojih se razmjenjuju informacije medu komponentama. Taj komunikacioni put zove se magistrala(bus). Koncept magistrale relativno je jednostavan. Ili sve komponente povezati medusobno provodnicima, ili sve komponente povezati na magistralu. U racunaru postoje tri kljucne magistrale: magistrala podataka (data bus), adresna magistrala (address bus), kontrolna magistrala (control bus).

    29. Magistrale Magistrala podataka koristi se za razmjenu podataka izmedu procesora i memorijskih lokacija. Adresna magistrala prenosi adrese koje generie procesor, kojima se specificiraju memorijske lokacije na koje se upisuju podaci ili sa kojih se citaju podaci radi obrade. Kontrolna magistrala slui za prenos upravljackih i kontrolnih signala od procesora ka komponentama i obratno.

    30. Unutranji prikljucci (slotovi) Mnogi korisnici ele da prilagode sebi svoj personalni racunar tako to ce u njega da ugrade dodatke koji su im potrebni. Personalni racunari imaju otvorenu arhitekturu tako da mogu da se konfiguriu u skladu sa potrebama korisnika. Za prikljucivanje dodatnih uredaja postoje standardizovana prikljucna mjesta, slotovi, u koja se ovi dodatni uredaji (zvani kartice) prikljucuju. Prikljucci se sastoje od uticnica na koje se prikljucuju kontroleri razlicitih jedinica ili same jedinice (kartice).

    31. Kontroleri Za prikljucenje bilo kog uredaja na racunar potrebno je da budu ispunjena dva uslova. Prvi je da prikljucenje bude korektno u pogledu elektrotehnike - prikljucivanjem uredaja na standardne prikljucke (portove) racunara ili pomocu posebnog elementa koji se, s jedne strane standardno ugraduje u racunar, a s druge strane ima prikljucak na koji se prikljucuje uredaj. Ovakav element za povezivanje naziva se kontroler. Drugi uslov je postojanje posebnog programa(veznika drajvera) koji ce omoguciti prepoznavanje komandi koje stignu u kontroler i njihovo izvravanje na prikljucenom uredaju.

    32. Spoljnji prikljucci (portovi) Racunar ima standardna prikljucna mjesta za spoljne uredaje koji imaju standardizovane prikljucke, na primjer tastatura, mi, tampaci i drugi. Za tastaturu se koristi prikljucak koji ima poseban oblik i na njega moe da se prikljuci samo tastatura. Drugi prikljucak posebnog oblika je takozvani PS prikljucak, na koji se moe prikljucititastatura ili mi. Za povezivanje ostalih uredaja koji imaju standardizovane prikljucke, koriste se posebna prikljucna mjesta koja se nazivaju portovi.

    33. Spoljnji prikljucci (portovi) Postoje dvije vrste portova: serijski i paralelni.

    34. Kod serijskih portova (poznatih jo pod imenom RS-232 ili asinhroni portovi) bitovi jednog bajta izlaze kroz port jedan po jedan.

    35. Kod paralelnih portova, poznatih jo pod imenom centronics ili EIA, svi bitovi jednog bajta izlaze istovremeno paralelnim putem .

    36. Funkcionalna organizacija racunarskog hardvera

    38. Centralna memorija Ova memorija se sastoji od elektronskih kola bitova, koja su grupisana u bajtove Svaka grupa bitova (bajt) u memoriji ima svoju adresu, koja se koristi prilikom uskladitavanja podataka u nju ili ocitavanja uskladitenih podataka. Uobicajeno je da se pri izraavanju kapaciteta memorije grupa od 1.024 (210) bajta oznaci prefiksom k (kilo) ispred oznake za bajt 1.024 B = 1kB, a grupa od 1.024 (210) kB oznaci prefiksom M (mega) 1.024KB = 1MB. To znaci da 1MB (jedan megabajt) memorije ima 1,048.576 bajta. Jo vece jedinice su 1GB (jedan gigabajt 1.024MB) i 1TB (jedan terabajt 1.024GB).

    39. Aritmeticko-logicka jedinica Aritmeticko-logicka jedinica sastoji se od registara i elektronskih kola potrebnih za izvodenje aritmetickih operacija sabiranja, oduzimanja, mnoenja i dijeljenja i logickih operacija uporedivanja dvije vrijednosti da bi se odredila veca i odredivanja da li je izraz istinit ili nije.

    40. Kontrolna jedinica Kontrolna jedinica je koordinator rada cjelokupnog racunarskog sistema (vidjeti tokove kontrole na slici). Ona kontrolie izvravanje programa. Uzima instrukcije iz memorije, prepoznaje ih i nareduje odgovarajuce akcije drugim jedinicama. Zapocinje operacije ulazno-izlaznih jedinica i prenosi podatke u centralnu memoriju i iz nje. Kod savremenih racunara sastoji se od skupa cipova kojima se kontrolie i koordinira rad cjelokupnog sistema. Racunar izvodi operacije u mainskim ciklusima: uzimanje instrukcije,dekodiranje instrukcije, izvrenje i uskladitenje rezultata. Za kontrolu operacija koriste se posebni elektronski sklopovi koji se zovu sistemski sat (system clock).Ovaj sat nareduje izvravanje ciklusa odredenom ucestanocu. Ucestanost (frekvencija) ciklusa je srazmjerna brzini rada racunara i mjeri se u MHz (milionima herca) i GHz (1GHz = 1.000MHz).

    41. Jedinice spoljne memorije sa direktnim pristupom sa sekvencijalnim pristupom. Memorija sa direktnim pristupom je magnetni disk. On se realizuje u tri oblika. Kao disketa (floppy disk), kao tvrdi disk (hard disk) i kao CD/DVD.

    42. Disketa (floppy disk) Danas se koriste diskete od 3,5 (3,5 inca) kapaciteta 1,44 MB, ugradene u kutiju od tvrde plastike. Za koricenje disketa ugradene su u racunar odgovarajuce disketne jedinice koje imaju sa spoljne strane otvor u koji se stavlja disketa. Diskete od 5,25 su zastarjele i disketne jedinice za njih se mogu naci samo jo na jako starim racunarima. Kada se disketa umetne u disketnu jedinicu, klizac se pomjeri u stranu i otvori prorez kroz koji upisno-citajuce glave nalegnu na disketu, a otvor na metalnoj ploci oko osovine diskete uklopi se na odgovarajuce mjesto na mehanizmu za okretanje. Sa gornje strane disketa ima jedan plasticni prekidac koji, kada je otvoren, onemogucava pisanje po njoj i brisanje sa nje.

    45. Disk (hard disk) Sastoji se od vie ploca premazanih magnetnim materijalom,postavljenih na istoj osovini. Bri je i znatno veceg kapaciteta nego Znacajni parametri za izbor diska su: srednje vrijeme pristupa podacima, brzina prenosa podataka i kapacitet diska.

    48. Kompakt-diskovi (CD ROM diskovi) Kod ovih diskova se primjenom laserske tehnologije nanose zapisi na metalnu povrinu. U CD uredaju se, opet primjenom laserskog zraka, detektuju neravnine na povrini i ocitavaju zapisani podaci. Kapacitet kompakt-diska je 640-700 MB. DVD diskovi su zasnovani na istoj tehnologiji kao CD, jedino im je kapacitet znatno veci, od 4,7 GB do 8,5 GB. Pored ROM diskova postoje i CD/DVD diskovi koji se mogu korisititi kako za citanje tako i za pisanje, na isti nacin kao diskete.

    49. CD ROM i DVD diskovi

    51. Unutranjost CD uredaja

    53. USB disk USB disk se prikljucuje na USB prikljucak racunara. Nema pokretnih djelova kao disketa ili hard disk jer koristi drugaciju tehnologiju za cuvanje podataka. Prilikom prikljucenja na racunar ponaa se kao hard disk. Proizvode se sa kapacitetom 32, 64, 128, 256, 512MB i 1GB. Postoje i USB diskovi sa vecim kapacitetom u malo drugacijoj izradi. Poto nema pokretnih djelova robustan je na pomjeranja, potrese i slabije udarce, a s obzirom na malu velicinu moe se nositi u depu ili na traci oko vrata. Zbog ovih pogodnosti i kapaciteta koji je mnogo veci od kapaciteta diskete stekao je veliku popularnost za razmjenu podataka medu korisnicima, pa je gotovo istisnuo disketu iz svakodnevnog koricenja. Mnogi racunari, narocito prenosni, nemaju vie uredaj za disketu.

    54. USB disk

    56. MP3, diktafon, flash disc 1GB

    58. Memorija sa sekvencijalnim pristupom (magnetna traka) Memorija sa sekvencijalnim pristupom je magnetna traka. Kod savremenih racunara ona se realizuje u obliku kaseta razlicitih velicina i ne koristi se aktivno nego samo za arhiviranje programa i podataka. Padom cijena CD-a i njihovim koricenjem za arhiviranje magnetna traka i kaseta se gotovo vie i ne koriste.

    59. Ulazne jedinice Najcece ulazne jedinice za komunikaciju korisnika i racunara su tastatura i uredaji za pokazivanje. Osim tastature kao ulazne jedinice koriste se jo mi, digitajzer(graficki tablet) i razni drugi specijalizovani uredaji kao to su skener, digitalni fotoaparat, citac bar koda itd. Kod viekorisnickih racunara, za unoenje programa i podataka u racunar najcece se koristi terminal, koji se sastoji od ekrana i tastature.

    60. Tastatura Tastatura je, pored monitora, osnovni uredaj za komunikaciju sa racunarom. Koristi se za unoenje teksta i brojeva. Pored osnovnih tastera sa znakovima postoje i numericka tastatura, tasteri za editovanje, kao i tzv. funkcijski tasteri koji imaju posebno znacenje u nekim programima.

    64. Mi i slicni uredaji Mi je uredaj za pokazivanje i izbor objekata na ekranu. Postoje dvije vrste mieva: mehanicki i opticki.

    65. Mehanicki mi Mehanicki mi je kutija sa gumenom kuglicom sa donje strane. Pomjeranje mia po bilo kojoj ravnoj povrini dovodi do rotacije kuglice koja se kodira u elektricne signale preko dva potenciometra. Ove vrijednosti mogu da se uskladite u racunar pritiskom na odgovarajuci tasterna miu. Koristeci ove vrijednosti program moe odrediti velicinu i smjer pomjeranja mia. Sa gornje strane mia nalaze se dva ili tri tastera, cija uloga je odredena programom u kom se koriste.

    66. Mi sa kuglicom

    67. Opticki mi Kod optickog mia, pokretanje preko povrine mjeri se modulacijom optickog zraka i optickim tehnikama kodiranja. Izvor svjetlosti lociran je na donjem dijelu mia i mora biti u kontaktu sa povrinom da bi kursor na ekranu mogao da slijedi kretanje mia. Precizniji je, ali i skuplji od mehanickog.

    69. Trekbol (Trackball) Trekbol (Trackball) slican je obrnuto okrenutom miu. Umjesto pomjeranja po ravnoj povrini, kuglica je postavljena u leite i okrece se prstom. Smjer okretanja kuglice odreduje pomjeranje kursora po ekranu.

    70. Trekbol (Trackball)

    71. Tacped (touchpad) Tacped (touchpad) obicno se koristi kodprenosnih racunara. Sastoji se od plocice pribline velicine 45cm2, koja je ugradena neposredno ispod tastature. Pored plocice nalaze se dva tastera. Pomjeranjem prsta po plocici pomjera se pokazivac na ekranu. Komande se zadaju pritiskom na tastere ispod plocice, koji imaju istu ulogu kao kod mia, ili kratkim udarcem na plocicu.

    73. Dojstik (Joystick) Dojstik (Joystick) je uredaj koji umjesto kuglice, kao kod mia, ima pokretnu palicu cijim se pomjeranjem pomjera kursor. Pritiskom na dugmad ugradenu na uredaju zadaju se komande. Koristi se uglavnom za igre.

    74. Joystic

    75. Svjetlosno pero

    76. Digitajzeri i graficki tableti Digitajzeri i graficki tableti su u sutini isti uredaji, razlika je jedino u velicini. Koriste se za unoenje podataka (koordinata) sa crtea. Pored toga, mogu da se koriste i za zadavanje komandi u nekim programima pokazivanjem na komande iz menija koji se postavi na graficki tablet.

    79. Osjetljivi ekran

    80. Citaci bar koda Bar kod je jedinstvena kombinacija vertikalnih linija koja se koristi za ifriranje komercijalnih proizvoda u cilju automatskog unoenja podataka u racunar. Koriste se u robnim kucama, samouslugama, bibliotekama i drugim mjestima sa velikim prometom. Podatak se unosi u racunar tako to se bar kod osvijetli specijalnim uredajem koji moe da bude poseban rucni uredaj ili je ugraden u kasu samousluge, sto u biblioteci itd. Na taj nacin ocitava se podatak i odmah prenosi u racunar.

    81. Citac prugastog koda

    82. Prugasti kod (Bar code)

    83. Multimedijalni uredaji S obzirom na to da je racunar univerzalna maina koja, izmedu ostalog, moe da radi i sa zvukom i slikom koji se uskladitavaju u njega u digitalnom obliku, na njega mogu da se prikljuce i uredaji koji omogucavaju snimanje i reprodukciju zvuka i slike (mikrofon, slualice, zvucnici, digitalni fotoaparati, digitalne video-kamere itd.).

    85. Izlazne jedinice Najceca izlazna jedinica je monitor (kod PC racunara) ili ekran terminala (kod viekorisnickih racunara). Za tampanje manjih kolicina podataka obicno se koriste serijski tampaci, koji tampaju znak po znak, ili laserski tampaci. Pored toga, kao izlazna jedinica moe se koristiti i automatski crtac (ploter).

    86. Monitori Preko njega i tastature racunar komunicira sa korisnikom. On daje na uvid korisniku ta racunar radi. Kada korisnik unosi podatke, oni se prikazuju na ekranu. Isto tako, rezultati rada racunara, kao i eventualne programske poruke prikazuju se na monitoru. Jedna od podjela je prema koricenoj tehnologiji na: CRT (Cathode Ray Tube) - monitore sa katodnom cijevi, LCD (Liquid Crystal Display) - monitore sa tecnim kristalom, LED (Light Emitting Diode) - monitore sa svjetlosnim diodama i GPD (Gas Plasma Display) - monitore sa gasnom plazmom. Druga podjela je prema njihovoj velicini, koja se mjeri, kao i kod televizijskih prijemnika, duinom dijagonale ekrana. Ova velicina izraava se u incima (1 = 2,56 cm). Danas se najcece koriste monitori od 15, 17 i 19.

    87. Monitori sa katodnom cijevi Monitori sa katodnom cijevi najceci su izlazni uredaj personalnih racunara. Kod njih slika nastaje udarom elektronskog mlaza u fosforescentni zaslon ekrana tako da tacka koja je udarena zasvijetli. Brzim kretanjem elektronskog mlaza i cestim obnavljanjem njegovog prelaza preko ekrana dobija se slika. Savremeni monitori daju vrlo kvalitetnu sliku, ali su zbog velicine katodne cijevi glomazni. Monitori zasnovani na drugim tehnologijama su manji i imaju manju potronju elektricne energije, ali su jo uvijek relativno skupi pa se zbog toga uglavnom koriste za prenosne (notebook) racunare.

    88. Monitori sa katodnom cevi CRT (Cathode Ray Tube)

    89. LCD (Liquid Crystal Display) LCD (Liquid Crystal Display) monitori ne kreiraju sliku emitujuci svjetlost. Kod njih se mijenja refleksija svjetlosti od povrine na razlicitim djelovima ekrana, tako da se svjetlost u manjoj ili vecoj mjeri reflektuje ili apsorbuje. Zbog toga se slika razlicito vidi (po kvalitetu) u zavisnosti od ugla pod kojim se gleda monitor. Glavna prednost ovih monitora je vrlo mala potronja energije, pa su idealni za prenosne racunare.

    90. Monitori sa tecnim kristalom LCD (Liquid Crystal Display) -

    91. LED (Light Emitting Diode) LED (Light Emitting Diode) monitori sastoje se od velikog broja vrlo malih LED dioda poredanih u obliku mree na ekranu, gdje je svaka dioda jedan piksel. U zavisnosti od primljenog signala, svaka dioda zasvijetli odgovarajucim intenzitetom svjetla cime se formira slika na ekranu.

    92. Monitori sa svjetlosnim diodama LED (Light Emitting Diode) -

    93. GPD (Gas Plasma Display) GPD (Gas Plasma Display) monitori - monitori sa gasnom plazmom sastoje se od minijaturnih sijalica napunjenih gasom, poslaganih u mreu izmedu dvije staklene ploce. Dva druga staklena zaslona sadre elektricne provodnike poredane u redove. Provodnici u zaslonima su pod pravim uglom tako da cine mreu. Ovi provodnici povezani su sa svakom od minijaturnih sijalica. Svaka sijalica u mrei zasvijetli odredenim intenzitetom na osnovu dobijenog signala u presjeku njenih provodnika cime se formira slika na ekranu.

    94. Monitori sa gasnom plazmom GPD (Gas Plasma Display)

    95. tampaci tampaci (printeri) su izlazne jedinice za pravljenje tekstualnih i grafickih dokumenata. Zasnovani su na tri osnovne tehnologije i dijele se na: matricne, laserske i tampace sa mlaznicama (ink-jet).

    96. Matricni tampaci Matricni tampaci su najstariji i rade na istom principu kao i pisace maine. Glava tampaca udara preko trake (ribbon) po papiru i ostavlja trag na mjestu udarca. Glava za tampanje sastoji se od udarnih iglica (pin) Prilikom kretanja glava tampaca tampa u oba smjera. Postoje tri vrste glava za matricne tampace sa: 9, 18 i 24 iglice. Najcece se koriste tampaci sa 9 i 24 iglice, dok se tampaci sa 18 iglica koriste vrlo rijetko. Poto je velicinasvakog znaka odredena, jasno je da veci broj iglica daje kvalitetniji otisak. Prednosti ovih tampaca su relativna jednostavnost, robusnost, niska cijena tampaca i potronog materijala. Nedostaci su mala brzina tampanja, bucnost, a karakter grafike ogranicenje na nivo informativnog. Tipicna rezolucija je 75 dpi (dots per inch tacaka po incu).

    97. Matricni tampaci

    98. Laserski tampaci Laserski tampaci imaju izvor laserskih zraka koji mijenja intenzitet u zavisnosti od dobijenog signala. Laserski zrak se odbija od obrtnog ogledala i osvjetljava fotosenzitivni valjak koji je pokriven jednakim nabojem. Kada je valjak izloen laserskom zraku naboj na valjku se mijenja, to djeluje na privlacenje tonera. Kod laserskih tampaca toner je crni prah koji se dejstvom naelektrisanja prenosi na papir i tako nastaje slika. Poslije prenoenja tonera na papir, ovaj papir sa nanesenim tonerom prolazi kroz grijace i izlae se visokoj temperaturi. Tako se prah ispece i fiksira na papiru, pa se dobija tampani otisak. Nacin rada ovih tampaca slican je radu maina za fotokopiranje. Tipicna rezolucija danas je 1200 dpi, a kod starijih modela 600 i 300 dpi. Brzina tampanja izraava se brojem strana u minutu i najcece je od 12 do 16. Prednosti su najveca brzina tampanja, dobra rezolucija i najbolji kontrast. Nedostaci su visoka cijena i tampaca i potronog materijala. Ovi tampaci pored teksta omogucavaju i kvalitetno tampanje crtea i slika.

    99. Laserski tampaci

    100. tampaci sa mlaznicama tampaci sa mlaznicama rade slicno matricnim, samo to nemaju traku, a umjesto glave za tampanje imaju cjevcice kroz koje se pod pritiskom izbacuje zagrijano mastilo. Prilikom dodira sa papirom, mastilo se hladi istvrdnjava. Broj mlaznica odreduje kvalitet otiska. Tipican tampac ima 48 mlaznica. Prednosti ovih tampaca su velika rezolucija, dobar kontrast blizak laserskim tampacima, tiina pri radu, brzina veca od matricnih ali manja od laserskih, znatno bolji izgled grafike i relativno niska cijena samog tampaca. Nedostatak je relativno visoka cijena otiska po stranici.

    101. tampaci sa mlaznicama (InkJet)

    102. Skeneri Skeneri su uredaji koji prenose sliku u racunar u obliku rastera. Pojavljuju se u razlicitim oblicima: kao rucni, automatski ili kao skenerske glave koje se montiraju na plotere. Skener prelazi postepeno preko slike. Svjetlost koju emituje svjetlosni izvor reflektuje se od slike i prima optickim dijelom uredaja koji registruje intenzitet i boju odgovarajuceg piksela na slici, slicno kao kod aparata za fotokopiranje. Slika se u racunaru dobija u obliku rastera, a posebnim programima moe se obradivati ili pretvarati u znakovne i numericke podatke.

    103. Skeneri

    104. Ploteri Ploteri su specijalni uredaji za crtanje crtea. tampacima mogu da se tampaju crtei obicno do velicine A3. Za crtanje crtea vecih dimenzija i/ili kvalitetnijih crtea moraju se koristiti ploteri. Prema nacinu rada, ploteri se mogu podijeliti na vektorske i rasterske. Vektorski ploteri su ploteri sa perima, a rasterski su fotoploteri, elektrostaticki i termalni. U posljednje vrijeme uobicajeno je da se i rasterski ploteri nazivaju tampacima.

    105. Ploteri

    106. Predstavljanje slika Slike na nekom grafickom uredaju mogu da se dobiju na dva nacina: vektorski i rasterski.

    107. Kod vektorskog nacina predstavljanja slike u memoriji racunara cuvaju se samo podaci o elementima crtea (prava, kriva i drugi), a prilikom iscrtavanja crtaju se samo elementi slike. U ovom slucaju zauzece memorije zavisi od kompleksnosti crtea.

    108. Kod rasterskog nacina predstavljanja slika se predstavlja priblino, tako to je povrina uredaja na kom se dobija slika (monitor racunara,tampac, ploter)podijeljena linijama paralelnim sa horizontalnom i vertikalnom osom u mreu kvadratica piksela (pixels picture elements).

    110. Svakom od ovih kvadratica (piksela) pridrueni su atributi koji ga opisuju (intenzitet osvjetljenja i boja). Zauzece memorije za sliku ne zavisi od kompleksnosti slike, nego samo od broja piksela na koji je podijeljena povrina slike i broja boja koje su na raspolaganju, tj. sve slike iste velicine zauzimaju jednaku memoriju. Broj podjela po horizontali i vertikali izraava rezoluciju i jasno je da ce kvalitet slike biti bolji to je rezolucija veca.

    111. rasterska slika kruga na ekranu u nioj (L) i vioj rezoluciji (D).

    113. Graficka kartica Graficka kartica je uredaj koji podatke uskladitene u racunaru u digitalnom obliku pretvara u odgovarajuce analogne signale koji kontroliu prikazivanje slike na ekranu. S obzirom na to da su ekrani koji se koriste za personalne racunare rasterske jedinice, za prikazivanje slike na ekranu koristi se tehnika poznata pod imenom bit-mapiranje (bit mapping).

    114. Graficka kartica ima sopstvenu memoriju. Kapacitet ove memorije zavisi od proizvoda broja piksela na koji je podijeljen ekran (rezolucije) i broja boja po pikselu koji se eli prikazati. Ako kapacitet memorije na kartici nije dovoljan za obje zadate velicine, automatski se smanjuje broj boja po pikselu. Za savremene monitore uobicajen kapacitet memorije na grafickoj kartici je od 64 MB. Graficka kartica prikljucuje se u jedan od slotova (prikljucaka) na osnovnoj ploci i na sebi ima spoljni prikljucak na koji se prikljucuje monitor racunara. Graficka kartica moe biti i integrisana na osnovnu plocu i umjesto sopstvene memorije koristiti dio memorije racunara. To je slabije rjeenje od odvojene kartice i primjenjuje se obicno kod jeftinijih racunara namijenjenih manje zahtjevnim korisnicima,

    119. Zvucna kartica Slicno grafickoj kartici, zvucna kartica ima zadatak da zvuk uskladiten u racunaru u digitalnom obliku pretvori u analogni oblik, tako da se moe da reprodukovati u zvucnicima. Ona omogucava i reprodukciju audio CD diskova sa racunara. S obzirom na to da se danas gotovo svi racunari isporucuju sa CD uredajem i zvucnom karticom, sve cece se integrie s osnovnom plocom.

    122. Mrena kartica Mrena kartica (mreni adapter) omogucava povezivanje racunara na lokalnu racunarsku mreu.

    123. LAN (Local Area Network)

    125. FM i TV karta FM karta je radioprijemnik koji omogucava prijem radio programa za vrijeme rada racunara. TV karta omogucava prijem TV programa pomocu racunara.U zavisnosti od modela ona moe da omogucava i koricenje videorikordera kao i neke druge video operacije.

    127. Fax Modem Voice (FMV) kartica Glavna funkcija ove kartice je povezivanje racunara sa drugim racunarima koricenjem obicne telefonske linije. Pored osnovne funkcije, ova kartica omogucava slanje i prijem faksova pomocu racunara, a moe da se koristi i kao govorna maina za odgovor na telefonske pozive i prijem poruka telefonska sekretarica. Pored uredaja u obliku kartice (interni modem ) postoje ovakvi uredaji i kao posebne jedinice koje se prikljucuju na serijski port racunara(eksterni modem).

    129. Izvor napajanja Izvor napajanja je vaan dio unutar kucita racunara. On obezbjeduje elektricnu energiju za napajanje svih komponenata unutar kucita i zbog toga mora imati dovoljan kapacitet da omoguci napajanje kako postojecih komponenata tako i eventualnih kasnijih proirenja. Pored toga, na njemu se nalazi i ventilator koji pokrece strujanje vazduha unutar kucita i hladenje komponenata u njemu.

    131. UPS (Uncontinuous Power Supply) Uobicajena snaga napajanja u kucnim racunarima je 250 do 350W. Kada iznenada nestane struje, racunar prestaje da radi, pri cemu njegovo iskljucivanje nije izvedeno po propisanoj proceduri. To moe da dovede do otecenja podataka na disku i/ili pojedinih komponenata racunara. Da bi se ovo sprijecilo, postoje uredaji, neprekidni izvori napajanja (UPS Uncontinuous Power Supply) preko kojih se racunar prikljucuje na elektricnu mreu. Oni omogucavaju da u slucaju nestanka struje, zavisno od kapaciteta uredaja, racunar radi jo neko vrijeme (15 minuta do pola sata), to je dovoljno da se zavri rad sa nekim programima, a zatim racunar iskljuci po proceduri.

More Related