1 / 46

OBITELJSKA PSIHODINAMIKA NASILJE U OBITELJI BOLESTAN ČLAN U OBITELJI

OBITELJSKA PSIHODINAMIKA NASILJE U OBITELJI BOLESTAN ČLAN U OBITELJI. mr.sc. Ana Kaštelan , dr.med. OBITELJ SOCIJALNA JEDINICA koja gradi i održava društvenu zajednicu Uloga: podizanje i odgoj djece, briga o starima Most između pojedinca i društva

osric
Télécharger la présentation

OBITELJSKA PSIHODINAMIKA NASILJE U OBITELJI BOLESTAN ČLAN U OBITELJI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. OBITELJSKA PSIHODINAMIKANASILJE U OBITELJIBOLESTAN ČLAN U OBITELJI mr.sc. Ana Kaštelan, dr.med.

  2. OBITELJ • SOCIJALNA JEDINICA koja gradi i održava društvenu zajednicu • Uloga: podizanje i odgoj djece, briga o starima • Most između pojedinca i društva • Obitelj bi morala svojim članovima osigurati zadovoljenje osnovnih potreba (zdravlje, prehrana, stanovanje, fizička i emocionalna briga i osobni razvoj)

  3. OBITELJ • Grupa pojedinaca – jedan organizam. • Interakcije između članova ali i između člana i grupe/obitelji. • Pojedinac je “proizvod” svoje obitelji a sama obitelj proizlazi iz kulturne baze.

  4. PROMJENE OBITELJSKOG MODELA • Razvijene zemlje – opada stopa nataliteta • Rastava – Francuska ¼ brakova (50% sklopi drugi brak), broj vjenčanih se progresivno smanjuje • Monoparentalne obitelji (1982. SAD 15% majka, 3% očevi, Francuska 8-9%, Njemačka kraj 90tih 45%) • Obitelj s dvostrukom karijerom • Izvanbračni zajednički život • Obitelj s istospolnim roditeljima

  5. Preporuke SZO : • Obitelj i dalje ima temeljnu ulogu u životu svakog pojedinca • Unutarnje snage su velike u obitelji i one održavaju ravnotežu zdravlja i bolesti • Obitelj je partner u liječenju i prevenciji • Sve je veći broj rizičnih (siromašnih, emigracijskih, obitelji sa tri generacije, monoparentalnih) obitelji • Uz edukaciju i prevenciju poremećaja – dio odgovornosti uvijek prenijeti na obitelj.

  6. FAZE ŽIVOTNOG CIKLUSA OBITELJI • MLADIĆ/DJEVOJKA – što se uspješnije diferencira od svoje obitelji – manje će biti vertikalnih stresova u novoj obitelji. Postignuta neovisnost često ovisi o neovisnosti koju su postigli njihovi roditelji. • PAR/BRAK • OBITELJ S MALIM DJETETOM • OBITELJ S ADOLESCENTOM • OBITELJ S ODRASLOM DJECOM • OBITELJ U STAROSTI

  7. FAZE ŽIVOTNOG CIKLUSA OBITELJI • MLADIĆ/DJEVOJKA • PAR/BRAK – trebao bi biti napredak u emocionalnoj neovisnosti. U suprotnom, izbor partnera je za/protiv primarne obitelji: • brak je jedini način da se odvoje ali ostaju zapleteni u nerazriješene odnose • Prekidaju svaku vezu s obitelji • Održavaju kontakt s prim.obitelj ali uz stalne konflikte (teče proces separacije) • Idealno – oba partnera samostalna, uz prisan odnos sa prim.obiteljima.

  8. FAZE ŽIVOTNOG CIKLUSA OBITELJI • MLADIĆ/DJEVOJKA • PAR/BRAK • OBITELJ S MALIM DJETETOM - Roditeljstvo je za cijeli život, nema “generalne probe”, sustav se restrukturira. • Dijete se može roditi u obiteljima gdje za njega nema mjesta /netko drugi zauzima to mjesto/ ili u obitelji gdje dijete treba ispuniti vakuum /obitelj centrirana na dijete/. • Intimnost : brižan odnos bez napora i bez straha od gubitka

  9. FAZE ŽIVOTNOG CIKLUSA OBITELJI • MLADIĆ/DJEVOJKA • PAR/BRAK • OBITELJ S MALIM DJETETOM - Supruga postaje majka (nesvjesno: incestuozno). Opasnost od preljuba. Najbolje se rješava pojačanim kontaktom sa vlastitom majkom. • Dijete smanjuje privatni prostor roditelja, podcrtava tradicionalnu podjelu ž/m uloga: kuća/posao. • Uloga: roditelja, supružnika, … • Drugo dijete: rivalitet, kompeticija, tolerancija… • Bake i djedovi – postaju sekundarni svojoj djeci.

  10. FAZE ŽIVOTNOG CIKLUSA OBITELJI • MLADIĆ/DJEVOJKA • PAR/BRAK • OBITELJ S MALIM DJETETOM • OBITELJ S ADOLESCENTOM – obiteljske granice su bile stabilne 12-13 g. a sada moraju pokazati elastičnost – da puste adolescente i da ih prime natrag, zajedno sa hrpom osoba i ideja koje oni donose u obitelj. Uključene sve tri generacje: dijete u separaciji, roditelji u poslovnom klimaksu, okrenutost supružniku; djedovi i bake - ovisni, bolesni.

  11. FAZE ŽIVOTNOG CIKLUSA OBITELJI • MLADIĆ/DJEVOJKA • PAR/BRAK • OBITELJ S MALIM DJETETOM • OBITELJ S ADOLESCENTOM • OBITELJ S ODRASLOM DJECOM – faza s najvećim brojem odlazaka ali i dolazaka (primiti nove članove proširene obitelji, podsustav). Sindrom praznog gnijezda. Približavanje umirovljenja. Razvod braka / neurotski simptomi – poziv djeci da se vrate u primarnu obitelj.

  12. FAZE ŽIVOTNOG CIKLUSA OBITELJI • MLADIĆ/DJEVOJKA • PAR/BRAK • OBITELJ S MALIM DJETETOM • OBITELJ S ADOLESCENTOM • OBITELJ S ODRASLOM DJECOM • OBITELJ U STAROSTI – marginalizacija starijih osoba, čak i unutar obitelji, postaju ovisni “Obiteljska anksioznost” je najjača kod prelaska u novu fazu. U kriznim situacijama obitelj “regredira” u “točku fiksacije”.

  13. OBITELJSKA PSIHODINAMIKA • KAKO BI TREBALA FUNKCIONIRATI “NORMALNA” OBITELJ • Roditelji “dobri/sigurni” u svom seksualnom identitetu . • Granice unutar generacija i granice obitelji prema okolini: svatko zna svoju ulogu i mjesto, ne smiju biti rigidne ali se treba znati gdje su (“nevidljive”). • Granica između obitelji i okoline mora biti semipropusna – jer dijete mora napustiti obitelj!

  14. NARCISTIČNA ORGANIZACIJA OBITELJI – 1. organizator obitelji, neintegrirano stanje. • “Mi protiv svih” – obitelj je poput tvrđave: “mi smo svi jedno (obitelj), svi ostali su protiv nas. Granica je čvrsta, nepropusna prema okolini a unutar obitelji nema granica! Nema potencijala za zajedništvo. • Separacija donosi smrt! ---- zajednički život nas ubija! • Članovi kao da nemaju život izvan obiteljskog sustava. Kad su svi zajedno – sigurni su, dobro im je. • U društvu je ta obitelj AUTISTIČNA.

  15. SHIZOPARANOIDNA/DIJADNA/ ORGANIZACIJA OBITELJI – 2. organizator obitelji, dezintegrirano stanje. • Dominantni mehanizmi funkcioniranja: rascjep (na dobar i loš), idealizacija, depresija. Stalno se projiciraju loši aspekti selfa u druge članove. • Dijete ostaje u obitelji kao u zatvoru/kavezu. • Dok je u prvoj obitelji unutar tvrđave mirno, sigurno i ugodno, u ovakvoj obitelji stres je stalan: sve je pod prijetnjom, dijete bi htjelo otići no strah je prevelik.

  16. EDIPSKA ORGANIZACIJA OBITELJI – 3. organizator obitelji, inegrirano stanje. • Roditelji imaju usvojen seksualni identitet, no povremeno su “na djelu” incestuozne situacije. • Članovi su sposobni za suosjećajne odnose u obitelji (prorađena je depresivna pozicija). • Dostizanje Edipske situacije podrazumijeva da su majka i dijete bili sposobni izaći iz simbioze i primiti oca u trokut. Tu dijete može prihvatiti svoju spolnu ulogu, formirati superego, i time steći osnove za buduću separaciju.

  17. OBITELJ prema TEORIJI SUSTAVA • Obitelj je SUSTAV koji ima svoje podsustave i nadsustave; čvršće/slabije granice • Sustav ima potrebu za održavanjem ravnoteže/ homeostaze, sastava sustava i za komunikacijom. • Društvo --- obitelj (uzročno-posljedična veza ili akcija-reakcija?) • Obitelji njeguju, transgeneracijski, stavove, običaje, mitove, konflikte – prenose se poput štafete i kumuliraju. • Djeca – “ogledalo roditeljske duše”.

  18. KOMUNIKACIJISKI MODELI • BLOKIRANA k. – slaba mogućnost rasta i razvoja, nadostatak informacija, nedostatak emocionalnih interakcija. • PREMJEŠTENA k. – komunikacija putem simptoma, emocija se pretvori u simptom. • PROMIJENJENA ILI DVOSTRUKA k. (double-bind, metakomunikacija): verbalna i neverbalna poruka su suprotne! (što god dijete učini je pogrešno!) • Tipovi obiteljskih saveza prema Glicku i Kessleru:

  19. FUNKCIONALNI MODEL SHIZMATSKI ISKRIVLJENI SHIZMATSKI

  20. PSEUDODEMOKRATSKI RAZJEDINJENI TIPOVI OBITELJSKIH SAVEZA PREMA GLICKU I KESSLERU U obiteljskom sustavu često se vide podsustavi, dijade, trijade, savezi, rascjepi. GENERACIJSKI JAZ

  21. DISFUNKCIONALNA OBITELJ: • U svakoj obitelji postoje pravila ponašanja koja osiguravaju homeostazu i pojedinca i sistema. Ta pravila dotiču razne aspekte: fuzija/izolacija, dominacija/submisivnost, aktivnost7pasivnost, maskulinost/femininost… • U disfunkcionalnoj obitelji dominira rigidnost pravila, postoji prisilno ponavljanje ranijih rješenja koja održavaju status quo (neprimjećivanje, diskvalifikacija, double-bind). • Obiteljski mitovi – npr. mit o nepostojanju privatnosti (sve je naše… svi sve znaju…)

  22. DISFUNKCIONALNA OBITELJ: • Pod stresom – disfunkcionalna obitelj ne mijenja pravila nego ih pojačava – i uz cijenu pucanja “najslabije karike”. To je jedan član obitelji koji postaje žrtveno janje – pacijent. On može biti “delegat” drugog člana, ili konsitucionalno najslabiji član. • U disfunkcionalnoj obitelji spriječen je razvoj podsustava, onemogućen je razvoj djeteta i njegova socijalizacija izvan obitelji.

  23. PRAVILA DOBROG FUNKCIONIRANJA OBITELJI: • Obitelj se mora stalno MIJENJATI I PRILAGOĐAVATI, i okolini i svojim članovima. • Jasne GRANICE podsistema i dovoljno komunikacije. • Diferencirana upotreba AUTORITETA za roditeljski podsistem. kraj

  24. NASILJE U OBITELJI mr.sc. Ana Kaštelan, dr.med.

  25. POJAM MOĆI • MOĆ kao osobna snaga – sposobnost samostalnog donošenja odluka/neovisnog ponašanja • Specifična vrsta odnosa u kojem se utječe na uvjerenja i ponašanje druge osobe (roditeljska moć) • MOĆ u DIJADI : sposobnost neke osobe da slijedi svoje vlastite interese unatoč otporu partnera, odnosno da se odupre utjecaju partnera • Utjecaj jednog partnera na drugog da bi promijenio stav ili ponašanje.

  26. IZVORI MOĆI I NAČIN DJELOVANJA • NAGRADA (nagradna m.)– obeća se nagrada, nešto što netko voli ili se obeća otkloniti nešto što partneru smeta • CIJENA (prisilna m.) – na partnera se djeluje da odustane od nečeg što je njemu vrijedno/da učini nešto njemu neugodno • AUTORITET (legitimna m.) – partner ima socijalni status baziran na kulturnim normama koje mu daju pravo na dominaciju …”ja sam tvoj suprug/a i imam pravo na…”

  27. IZVORI MOĆI I NAČIN DJELOVANJA • LJUBAV I OBZIR (referentna m.)– partner pokazuje ljubav i traži reciprocitet… “meni za ljubav” • STRUČNOST (stručna m.) – partner je stručnjak u određenom području …”kao porezni savjetnik predlažem…” • ZNANJE (informacijska m.) – partner djeluje koristeći znanstvena objašnjenja, druge informacije… “s obzirom na to što sam pročitao – moramo učiniti…”

  28. TRI TIPA MOĆI I SPOLNE RAZLIKE • SOCIJALNA MOĆ ima socijalne i kulturne korijene, favorizira muškarca kao “glavu” obitelji, bolje su im dostupni resursi (školovanje, posao). Tradicionalni stavovi o podjeli uloga između supružnika. • LATENTNA MOĆ – npr. žene vjeruju da su njihovi muževi predodređeni za poseban tretman u obitelji zbog njihove pozicije… ili se odustaje od pregovaranja s ciljem održavanja “mira u kući” što žena smatra svojim zadatkom. • MANIFESTNA MOĆ – strategije, taktike utjecanja na ponašanje partnera

  29. MOĆ • Moć se postiže putem resursa: primanja, socijalni status, društvo, spol. • Koliko je nekom važan osjećaj moći (dominacije) ovisi o osobnosti, o međusobnom povjerenju, o kompoziciji obitelji (manje moćni članovi obitelji se udružju)i ideologiji (oni koji vjeruju u jednakost teže izjednačavanju moći)

  30. STRATEGIJE MOĆI • DIREKTNA-KOOPERATIVNA – jasna poruka što se želi ali uz poziv na pregovaranje. Pogodba, kompromis. • INDIREKTNA-KOOPERATIVNA – slatkorječivost, “lažna” kooperativnost, lukavost, partnera se pripremi na odluku koju priželjkujemo nekim pozitivnim porukama, brigom, pažnjom • DIREKTNA-NEKOOPERATIVNA – kaže se vlastita odluka, obično onda kad se zna reakcija drugog i kad se smatra da je daljnja komunikacija nepotrebna • INDIREKTNA-NEKOOPERATIVNA – “tihi tretman”, durenje, šutnja, napuštanje sobe, jednostrane, najnegativnije, kažnjavaju partnera

  31. UTJECAJ SPOLA • Žene češće koriste indirektne a muškarci direktne strategije • Muškarci se češće pogađaju konkretnim resursima (novac, znanje, autoritet) a žene osobnim (ljubav, afekcija) • Prisilu, prijetnje, ucjenu koriste osobe s niskim samopouzdanjem, niskim samopoštovanjem i niskim zadovoljstvom u vezi.

  32. Uobičajeno pregovaranje kreće od kooperativnih ka nekooperativnim strategijama: pogađanje, uvjeravanje… do ucjena i prijetnji odlaskom… do fizičkog “pregovaranja”. • Fizička agresija kao konačan stupanj konflikta • Postepeno sama fizička agresija postaje izvor moći – sama prijetnja osigurava agresivnom partneru dominaciju. • Agresija ne nudi zadovoljstvo a kao posljedicu ima poniženje, stid, bol, daljnji pad samopoštovanja.

  33. NASILJE – čin usmjeren nanošenju fizičke boli ili povrede drugoj osobi. • Emocionalno zlostavljanje – verbalne i neverbalne poruke s ciljem da izazovu psihološku bol. • Od 70-tih počinje se pisati o nasilju u obitelji i ruši se mit o obiteljskom raju, od 80tih – o negativnostima fizičkog kažnjavanja djece. • SAD: godišnje pretučeno 4 milijuna žena, 1320 ubijeno kod kuće, 25% ubojstava počine članovi obitelji, 15% homicida bračni partneri. Više od polovice ubijenih žena –ubijeno je od sadašnjih ili bivših partnera.

  34. NASILJE je češće: • U obiteljima gdje je suprug nezaposlen • U siromašnim obiteljima • Invalidnost, bolest člana obitelji, ovisnost,alkoholizam U obitelji se uči nasilničko ponašanje. • Sociokulturalni utjecaji: • nacionalna prihvaćenost nasilja • spolne razlike, diskriminacija, • nezaposlenost, siromaštvo, • neadekvatan sustav zdravstva, socijalna izolacija.

  35. KRUG NASILJA Lenora Walker 1989 AKUTNO BATINANJE Kad napetost naraste do nepodnošljivosti slijedi fizički napad. Polovica žena traži nakon napada liječničku pomoć, četvrtina žena biva silovana za vrijeme napada. STVARANJE NAPETOSTI Nasilnik izaziva negodovanjem, kritikama, gurkanjem… žrtva nastoji smiriti situaciju no napetost raste. POMIRENJE U LJUBAVI Suprug se ispričava, izjavljuje ljubav, pruža pomoć, obećava promjenu. Napetost popušta…

  36. ZAŠTO ŽRTVA OSTAJE UZ ZLOSTAVLJAČA? • Izolirane od rodbine i prijatelja, izgubile podršku zbog ranijih neuspješnih napuštanja • Financijski ugrožene, u strahu od osvete zlostavljača • Uvjerene u vlastitu krivnju/odgovornost • Naučena bespomoćnost: pesimizam, ignoriranje vlastite boli i patnje • Bolje ljutnja nego bespomoćnost, aktivnost naspram pasivnosti, razbiti nadu da će biti bolje (ako ostanu i paze na svoje ponašanje) …

  37. NAJBOLJI PREDIKTOR ZA AGRESIVNO PONAŠANJE JE PREDHODNO AGRESIVNO PONAŠANJE!

  38. ZLOSTAVLJANJE DJECE • Fizička ili duševna povreda, seksualno zlostavljanje, zanemarivanje, loše postupanje s djecom ispod 18 godina od strane osoba koje su zadužena za dobrobit djece i koja su za njih odgovorna, a uzrokuje oštećenje zdravlja djeteta. • Seksualno zlostavljanje djece – više pažnje tek od 1990. • Djeca su vulnerabilnija na zlostavljanje u dobi: 3-4 god., i 15-17 god. – faze treniranja autonomije, pobune pred roditeljskim autoritetom.

  39. ZLOSTAVLJANJE STARIJIH OSOBA • Oko 2,5 milijuna starijih osoba je zlostavljano u SAD-u tijekom jedne godine. • Ovisnost + izolacija starije osobe + frustrirani njegovatelj = zlostavljanje • Dodatno frustriraju bolesnici koji nisu u stanju emocionalno reagirati na napore njegovatelja. • Više njegovatelja = manje stresa. Kraj.

  40. BOLESTAN ČLAN OBITELJI mr.sc. Ana Kaštelan, dr.med.

  41. REAKCIJA BOLESNIKA NA BOLEST • REAKCIJA OBITELJI NA BOLEST • Koliko bolest traje? Akutna/kronična bolest? • Kronična bolest = doživotni neprijatelj? • Kronična bolest = obiteljska bolest? • U kojoj se životnoj dobi javlja? • Od rođenja – bolest postaje nedjeljiv dio selfa. Stav koji dijete stvori prema sebi (bolesnom) ovisi o tome kako su roditelji prihvatili bolest djeteta i bolesno dijete.

  42. REAKCIJE KRONIČNOG BOLESNIKA • Anksioznost (separacijska --- smrt) • Regresija – veća/manja ovisnost o tuđoj pomoći, opasnost od pasivizacije u liječenju! • Adaptacija na invaliditet / GUBITAK / a reakcije koje slijede nakon gubitka: negacija, bijes, cjenkanje, depresija, prihvaćanje uz prilagodbu i investiciju u nove objekte, interese, sposobnosti… • Proces žalovanja nad gubitkom svog zdravlja i gubitkom sebe kakav si bio/ kakav si mogao biti.

  43. REAKCIJA OBITELJI NA BOLEST • Bolestan član mijenja svoju poziciju i ulogu – u regresivniju --- dobar sustav se tome prilagođava tako da i ostali članovi mijenjaju svoje uloge i pozicije, preuzimaju neke odgovornosti bolesnog člana. • Mijenjaju se navike, odnosi, rituali obitelji – žalovanje! • Negacija --- depresija --- prihvaćanje • Tiranizirati --- biti tiraniziran (pasivno-agresivno)

  44. REAKCIJA OBITELJI NA BOLEST • U bolesti djeteta – veća pažnja bolesnom djetetu, opasnost od zanemarivanja zdravog djeteta. • Često se aktivira osjećaj krivnje u roditelja, češće u majki. • Projekcija “obiteljskih nada, ideala” u zdravo dijete. • Bolesna majka – kod djeteta budi strah od separacije, osjećaj krivnje. Obitelj bi morala preuzeti funkciju pružatelja empatije – ona što obično radi majka.

  45. REAKCIJA OBITELJI NA BOLEST • Istospolno dijete će se teško identificirati sa bolesnim roditeljem. • Psihijatrijski kronični bolesnik – problem društvene stigme, stid u obitelji, tendencija da se izolira taj član. • Bolesni član u obitelji je u velikoj opasnosti da postane žrtveni jarac / dežurni krivac za sve nedaće u obitelji • Bolesnik može postati “sigurnosni ventil” obitelji čija se dinamika pogoršava, a cijenu pogoršanja plaća samo bolesnik pogoršanjem svog zdravlja. kraj.

  46. Hvala na pažnji ! mr.sc. Ana Kaštelan, dr.med.

More Related