1 / 95

ENERGETIKA I ENERGETSKI IZVORI

ENERGETIKA I ENERGETSKI IZVORI. Energetika je nau~na disciplina koja prou~ava:  izvore energije  pretvaranje jednog oblika energije u drugi  prenos i distribuciju energije  upotrebu energije u njenim korisnim oblicima  posledice proizvodnje i upotrebe energije.

paley
Télécharger la présentation

ENERGETIKA I ENERGETSKI IZVORI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ENERGETIKA I ENERGETSKI IZVORI Energetika je nau~na disciplina koja prou~ava:  izvore energije  pretvaranje jednog oblika energije u drugi  prenos i distribuciju energije  upotrebu energije u njenim korisnim oblicima  posledice proizvodnje i upotrebe energije Svojstvosvakematerije je istovremenamanifestacijamaseienergije. Ova dvafaktoradejstvom u kretanjuizazivajupromenu, tj. vr{e rad. Svojstvomaterijedamo`evr{itinekiradnaziva se energija. Gr~ki:en (u) ergio (dejstvo)

  2. Savremeni svet postao je veoma zavisan od ukupne raspolo`ive energije koju koristi za:  Proizvodnju dobara, industrija (40 do 50% )  Podmirenje potreba {iroke potro{nje (30 do 40%)  Transport (20) OBLICI ENERGIJE Na sada{njem stepenu razvoja energetike, najadekvatnija klasifikacija energije je aspekt njenog pojavljivanja u prirodi i mogu}nost primene, pa se zato raspravlja o: 1. Primarna 2. Sekundarna 3. Korisna energija

  3. Primarnaenergija se nalazi u prirodii to kao: Unutra{njaenergijanuklearnihifosilnihgoriva (uran, ugalj, nafta, zemnoi gas), predstavljaosnovnutermogenstkusirovinusavisokomkoncentracijomakomuliraneenergije u jedinicimase. Kineti~kaipotencijalnaenergijavode (energijavodenihpadovaitokova), energijaplimeiosekemoraiokeana, energijatalasa, a tako|eenergijatemperaturnerazlikedubljihipli}ihvoda, pre svega u tropskimmorima. Morskestruje! Sun~evaenergija: predstavljaogromnukoli~inuenergijekojusunceprenosinazemljuposredstvomzra~enja. Ekvivalent je oko 1 700 000 milijarditonakamenoguglja. Energijakojusuncepredazemlji u tokudvasatajednaka je jednogodi{njimpotrebamaenergije u svetu. U posebnimsun~animpe}ima (savelikimbrojemkonkavnihogledala) u `i`imo`e se razvititemperaturaodoko 6000C).

  4. Energijavetra: kori{ten oddavnina, vetrenja~e, a u saobra}ajupokretanjebrodovanajedra (preplovljeniiAtlanskiiTihiokean). Poslednjihgodinaizgra|en je velikibrojpostrojenjazapretvaranjekineti~keenergijevazduha u elektri~nuenergiju. Energijaunutra{njostizemlje: Zemlja vi{e toplotezra~i, nego {to je prima odsunca. Ova energija vi{estrukoprevazilaziukupnesvetskeenergetskepotrebe. Na sada{njemnivouupotrebljava se samo, i u retkimslu~ajevimageotermalnaenergija. U unutra{njuenergijuzemljeubraja se ienergijavulkana (RusijaKam~atka, Italija, Japan, Indonezija) Primarnioblikenergije se uglavnompretvara u drugeoblikeenergijepotrebneindustriji, {irokojpotro{njiitransportuinaziva se sekundamailitransformisanaenergija.

  5. Primarni oblici energije mogu biti konvencionalni i nekonvencijalni. Pored toga, primarni oblici energije mogu biti obnovljivi i neobnovljivi! Konvencionalni oblici energije su: UGALJ (neobnovljiv oblik hemijske ener.) NAFTA (neobnovljiv oblik hemijske ener.) ZEMNI GAS (neobnovljiv oblik hemijske ener.) NUKLEARNE MATERIJE (neobnovljiv oblik nuklearne ener.) TOPLI IZVORI (neobnovljiv izvor unutra{nje termi~ke ener.) VODENI TOKOVI (obnovljivi izvor potencijelne/kineti~ke ener.) BILJNI MATERIJALI (obnovljivi izvori hemijske energije)

  6. Nekonvencionalni oblici energije su: ULJA ULNJIH [KRILJACA I BITUMENOZNOG PESKA (neobnovljivi oblici hemijske energije) GEOTERMI^KA ENERGIJE ZEMLJINE UNUTRA[NJOSTI (neobnovljivi oblik unutra{nje energije zemlje) SVI OBLICI ENERGIJE MORA: plima i oseka, talasa, morskih struja (obnovljivi oblivi kineti~ke i potencijalne energije) SUN^EVA ENERGIJA (“obnovljivi” oblik energije zra~enja) ENERGIJA VETRA (obnovljivi oblik kineti~ke energija) VODONIK I ALKOHOL KAO GORIVO !!! TRANSFORMACIJA ENERGIJE, STEPEN KORISNOSTI . . . Je koli~nikkoli~ineenergije u tra`enomoblikuikoli~inedovedeneenergije. Mo`ebitiod 0 do 1. Dana{nje ma{ineipreko 0,98, ili 98% stepenakorisnogdejstva.

  7. GORIVA Pod gorivom se podrazumevajuprirodneive{ta~kematerijekoje u procesusagorevanjaosloba|ajuvelikekoli~inetoplotneenergije. Toplotnaenergija se dobijakaorezultatrazli~itihhemijskih, odnosnotermohemijskihprocesa, zasnovannapromenisastavailistrukturegoriva. Odosnovnogzna~aja je processagorevanja, oksidacijakiseonikomizvazduha, mada se procesoksidacijemo`erealizovatiiizdrugihmedijuma. Brzinioksidacije se u praksipostavljajuograni~enja. Akoovajprocestrajejakokratko, tj. ako se u kratkomvremenskomperioduoslobodivelikakoli~Inatoplote, EKSPLOZIJA. Gorivasuidanasnajva`nijiprimarniizvorenergijeipodmiruju 90% potrebneenergije u svetu. Procenjenerezervesvihvrstagorivasunaoko 50 do 60 godinanasada{njemnivoupotro{nje. Statistikeuglavnomnepreciznezbogotkrivanjanovihnalazi{ta, imanipulisanjatr`i{tem energije.

  8. Kako je procestransformacijegorivauglavnompovezansaemisijomtoplote (egzotermi~kiprocesi), nuklearnematerije se tako|esvrstavaju u goriva, mada u u`emsmisluona ne spadaju u njihjer ne zahtevajukiseonik (oksidaciju) zaprocestransformacijeenergije (nuklearnagorivamogurazvititemperaturuodnekolikomilionastepeni). PODELA GORIVA, ANALIZA SASTAVA Osnovna podela goriva je na ~vrsta, te~na i gasovita, kao i prirodna i ve{ta~ka goriva Prirodna ~vrsta goriva su drvo, lignit, mrki i kameni ugalj, uljni i bitumenski {kriljci. Ve{ta~ka ~vrsta goriva su koks, polukoks, drveni ugalj, briketi. Prirodno te~no gorivo je nafta. Ve{ta~ko te~no gorivo je benzin, dizel, lo` ulje, mazut, . . . metanol i etanol prirodni ili ve{ta~ki? Prirodno gasovito gorivo je zemni gas, barski gas, truli gas. Ve{ta~ko gasovito gorivo je generatorski, vodoni~ni i rafinerijski gas, vodonik.

  9. Zautvr|ivanjekvalitetagorivaneophodno je poznavanjesastava. Bezobziranaagregatnostanje, glavnisastavnidelovigorivasu: Ugljenik, {to je sadr`ajugljenika u gorivu vi{iono je kvalitetnije. Sagorevanjemprelazi u ugljen-monoksid, nepotpunimsagorevanjem, a zatim u ugljen-dioksid, potpunimsagorevanjem). Ugljenik ~ini 98% materije ~vrstihgorivai do 87% materijete~nihgoriva. U gasovitimgorivima ~ininjenprete`nideo. Procesusagorevanjadajenajve}u koli~inutoplote. Toplotna mo} ugljenika je 33829 kJ/kg. U gorivimamo`ebiti u elementarnomstanjuili u jedinjenjimasavodonikom (gasovita), vodonikomikiseonikom (alkoholi) Vodonikposebansastojakgorivakoji se nalazi u raznimjedinjenjima u vezanomilinevezanomobliku. Sagorevai u vodipricemu se odloba|a 142014 kJ/kg toplotneenergije (vi{e od 4 puta u odnosunaugljenik). U ~vrstimgorivima je ukupnakoli~inavodonika 5-6% u te~nomod 8-12%, a u gasovitimmo`edosti}ii do 50%. ^istvodonik se koristizapokretanjeraketnihgoriva. Vodonikpove}avatoplotnu mo}, ubrzavasagorevanje, izdu`ujeplamenalipove}ava ~a|ivost.

  10. Kiseoniknijepo`eljan u gorivujer mu sni`avatoplotnuvrednostaliujednosmanjujekoli~inukiseonikakoju je potrebnopreuzetiizvazduha. U sastavuugljevagaimaoko 20%, ulazi u sastavnekihhomogenihgoriva (alkoholi). U procesusagorevanjaizdu`ujeplamenismanjuje ~a|avost. Azotnijepozeljan u gorivujer je neaktivan, pa tusvojuneaktivnostprenosiinajedinjenja u kojimau~estvuje. Nalazi se u sastavuorganskihjedinjenja, uglavnomizbelan~evina. U~estvuje u sastavugoriva do max. 1,3%. Sumporse nalazi u gorivima u sagorljivominesagorljivomobliku. Sagorljivideosumpora u gorivu (sulfidnioblik) nijepo`eljanjerprisagorevanjustvarasumpor-dioksidSO2kojinagrizametalnedeloveopreme, o{te}ujebiljnii `ivotinjskisvet. Nesagorljivideosumporastvara {ljakukojaizazivaoste}enja re{etkilo`i{ta (proizvodnjasumpornekiseline . . . Produktipirita u vodi!!!

  11. Pepeo (oznaka A) predstavljanesagorljiviostatak, mineralnematerije u oblikukarbonata, silikata, sulfata, fosfata. Sni`avatoplotnu mo} goriva pa je gorivosamanjimsadr`ajempepelakvalitetnije. Najve}e u ~vrstimgorivima, i do 30% (treseti do 80%) a kod {kriljacai do 75%. Vlaga (oznaka W) sadr`ajvlagevarira u gorivuzavisnoodizvoraeksploatacije. Ve}isadr`ajvlageuti~enasni`avanjetoplotne mo}igoriva, ote`avapaljenje, ote`avamanipulaciju (naro~itozimi) uti~enacenugorivajerpove}avatransportnetro{kove. U ~vrstimgorivimavlaga se pojavljujekaogruba (spoljna, povr{inska), higroskopna (u kapilarnimporamamaterijegoriva) ikonstituciona (kristalnavoda u sastavuminerala). U te~nimgorivima se pojavljuje u rastopljenomiliraspr{enomobliku, a kodgasovitihgoriva se javljakaoisparljivakomponenta. Najve}ideovlage se elimini{e zagrevanjem do 50C. W+C+H+O+N+S+A= 100% materijegoriva

  12. Dalja podela goriva se mo`e izvr{iti na elementarna (ugljenik ili vodonik), homogena (metan etan, propan, butan metanol), me{avina elemenata i jedinjenja kao i me{avina vi{e jedinjenja (nafta), koloidni rastvori (suspenzije metaloida i metala) kao i organska jedinjenja metala (aluminijum, berilijum). Po na~inu postanka goriva se dele na fosilna, mineralna i ve{ta~ka. Ve{ta~ke termogene materije se dobijaju iz prirodnih. Imaju ve}u toplotnu mo}, podesnije su za transport i manipulisanje. Po postojanosti na toploti se dele na termostabilna i termonestabilna goriva. Termostabilna goriva do temperature samozapaljenja ne menjaju agregatno stanje, dok termonestabilna menjaju agregatno stanje. Po zapaljivost se dele na samozapaljive i nesamozapaljive.

  13. Sagorevanje i toplotna vrednost goriva Proces sagorevanja je proces oksidacije odnosno sjedinjavanje elemenata ugljenika, vodonika, pa i sumpora, koji se nalaze u gorivima, sa kiseonikom iz vazduha. Oksidacija (sagorevanje) goriva kod sobne temperature je veoma spora i da bi se ubrzala mora se gorivo na jednom mestu zagrejati do temperature paljenja, da bi se tek u tom slu~aju proces oksidacije odvijao ve}om brzinom. Brza oksidacija goriva naziva se sagorevanje. Me|utim, brzini oksidacije u praksi se postavlja izvesna granica. Ako bi brzina oksidacije bila tako velika da dode do trenutnog oslobadanja velike koli~ine toplotne energije i gasova, do{lo bi do pojave koja se naziva eksplozija. Temperatura paljenja karakteristi~na je za svaku vrstu goriva a kre}e se 750-2200 C.

  14. Analizom dimnih gasova kontroli{e se sagorevanje, {to je od izuzetnog zna~aja, jer bi u suprotnorn imali velike toplotne gubitke, koji su posledica nepotpunog sagorevanja, gubitak toplote u dimnim gasovima, zatim gubitke `arenjem i mehani~ke gubitke. Toplota koja nastaje pri potpunom sagorevanju 1 kg ~vrstog ili te~nog goriva ili 1 m3 gasovitog goriva, naziva se toplotna vrednost ili toplotna mo} goriva. Gornja toplotna vrednost goriva je ukupna toplota sadr`ana u 1 kg ili 1 m3 goriva, a donja (tehni~ka) toplotna vrednost se izra~unava iz razlike gornje toplotne vrednosti toplote potrebne za isparavanje vode koja se nalazi u gorivu i vode nastale u procesu sagorevanja.

  15. DTM = GTM  25,14 (9 H2+V(%)) DTM - donja toplotna mo} GTM - gornja toplotna mo} H2 - % sadr`aja vodonika u gorivu V - % sadr`aja vlage u gorivu (na 20°C, 25,14 J/1gH2O)

  16. FOSILNA GORIVA

  17. Spu{tanje biolo{kog materijala u ni`e geolo{ke slojeve . . .

  18. ^vrstagoriva To sugoriva ~vrstogagregatnogstanjai u obezbe|enjuenergijedanas je najzastupljenijiugalj. Otkri}e uglja, njegoveveliketoplotne mo} iizumparne ma{inepredstavljajedanod “uglovacivilizacije” ^vrstagoriva se dele naprimarna (drvo, `etveniostaci), koji se neprestanostvarajuinjihovarezerva je neiscrpna, isekundarnakojasunastalatransformacijomprimarnih, saiscrpnomrezervom. Upotrebatreseta, drvetaidrugihbiljnihmaterijala (`etveniostaci) je neznatna. Zbognaglogtehnolo{kogprogresadrvo se danaszaogrevkoristi u neznatnimkoli~inama. DRVO NIJE EKOLO[KO GORIVO. . . . Upotrebadrveta u drvnojindustrija, brodogradnji, gra|evinarstvu, kaoizahemijskupreradu (industrijacelulozeipapira, hemijskatekstilnavlaknaitd.).

  19. DRVO Osnovnu drvne materije ~ini celuloza, (C6H10O5)n, ugljeni hidrati i LIGNIN (jedinjenja C, H i O aromati~nog karaktera, jo{ uvek nepoznatog ta~nog sastava), sa primasama voskova i smola, minerala, i 40 do 60% vode. Su{enjem, sadr`aj vode se mo`e svesti na 10 do 25%. Se~a drveta se obavlja dva puta godi{nje: - zimska se~a (od decembra do marta) - letanja se~a (od aprila do avgusta) Procenat vode varira u zavisnosti od vrste drveta, vremena se~e, podneblja gde je se~a vr{ena. Oboreno drvo se su{i od 6 meseci do 2 godine. Ako je procenat vlage ve}i od 35%, drvo je sirovo, od 25 do 35% vlage je polusuvo, a ispod 25% vlage drvo je suvo.

  20. UGALJ Spada u fosilno gorivo. Nastao je biohemijskim procesom, pritiskom, toplotom i geolo{kim, odnosno geohemijskim procesom na biljne ostatke (manjim delom ostatkom `ivotinja) bez prisustva vazduha. Biljna materija je trulila, dolazilo je do procesa razaranja celuloze koja se pretvarala u humus, zatim treset koji predstavlja pravu sirovinu za karbonifikaciju. KARBONIFIKACIJA predstavlja pove}anje procenta ugljenika u materiji . . . Pri procesu karbonifikacije osloba|ao se metan, ugljendioksid i voda. Pojava eksplozija zbog metana u rudnicima ukazuje da proces karbonifikacije jos traje. Kona~ni proizvod karbonifikacije je antracit.

  21. Premastarosti, odnosnostepenuugljenisanja u prometu se razlikujuslede}e vrsteuglja(JUS H.HO.OOl): • Treset (Diluvijum) okomilijongodina • Lignit (krajperiodaKrede), nekolokomilionagodina • Mrkiugalj (Kreda) do 60 milijonagodina • Kameniugalj (Perma, Trijas, Jura, Kreda) od 80 do 230 milijonagodina, nastajanje • Kameniugalj (Karbon), po~etaknastajanjai do 380 milijonagodina • Antracit (Devon), do 450 milionagodina Tresetovanje je proces ugljenisanja na povr{ini zemljine kore, bez prisustva vazduha, naj~e{}e ispod vodenih povr{ina…(staja}e vode) Karbonifikacija bez kiseonika, uz povi{enu temperaturu, pod pove}anim pritiskom…

  22. TRESET Predstavljamenjuproizvodizme|uprimarnihisekundarnihgoriva. Vrstatresetazavisiodbiljakaodkojihnastajuiodvode pod kojom se procesdobija. Postojeniska, srednjaivisokatreseti{ta. Niskanastajuod {evara, srednjaodbrezaiborova, a visokaodtresetnemahovine. Treset se nalazinarelativnomalimdubinama, do 7 metara. Pre po~etkatreseti{ta se morajuodvodnjavatisistemomkanala. Sve` tresetsadr`i do 90% vode, a osu{eni do 25% vode. Donjatoplotnavrednosttreseta je 14000 kJ/kg

  23. LIGNIT Lignitilifosilnodrvo je najmla|iugalj. Imaizrazitodrvenastustrukturu pa je po tome dobioime (lignum - drvo). Lak je skorokaotvrdodrvoi 1m3 je te`akizmedu 600 do 700 kg. Boje je odsvetle do tamnomrke. Sirovsadr`i do 50% vode, a su{en izmedu 15 i 25%. Donjatoplotnavrednost je izme|u9500-16.000 kJ/kg. Pepelasadr`iod 7-12%, a sumporaod 0,2-10%. Sadr`aj: C (do 60%), H2 (do 5%), O2 (do 35 %) U Srbijipostoje tri velikanalazi{talignitai to: Kostolac, Kolubarai Kosovo. Nestabilan je, mora se posebnoskladi{titi (debljina do 1,5m, gomile do 500t), posebnakontrola, oksidi{e, zagreva se !!! Povr{inskikopovi . . . Mlevenje, termoelektrane Odlikuje ga nerentabilan transport !!!

  24. MRKI UGALJ Mrkiugaljspada u mladevrstefosilnoguglja. Donjatoplotnavrednostmrkihugljeva se kre}e od14.000 do 20.000 KJ/kg. Sadr`i 5 do 25% pepelai 0,5 do 8% sumpora Sadr`aj: C (60 do 80%), H2 (3 do 5%), O2 (do 28%), Ova vrstaugljanajvi{e se upotrebljavakaogorivo u toplanama, termo­elektranamaigeneratorimazaproizvodnjugeneratorskoggasa. Koriste se zadobijanjeve{ta~kegume, ve{ta~kenafte U me{avinisakamenimugljemupotrebljava se zadobijanjekoksa. Najve}a nalazista u SrbijisuokolinaAleksincairesavskirudnici . . .

  25. KAMENI UGALJ Kameniugaljspada u najstarijafosilnagoriva. Smatra se da je u to dobabilaizuzetnobujnavegetacija, a da je atmosferabilabogatijaugljen-dioksidom. Nazivkameniugaljnosizatosto je pospolja{njemizgledusli~ankamenu. Boja mu je smolastocrna, saprelazima u sivkastuilimrkuboju. Dosta je gust, sabijeni ne pokazujetragovebiljnestrukture. Po hemijskimosobinamakameniugalj se razlikujeodmrkog, jerproizvodinjegovesuvedestilacijereagujualkalno (zbogprisustvaamonijakaidrugihbaza), dokproizvodiizmrkogugljareagujukiselozboghuminskihidrugihkiselina. Donjatoplotna mo} kamenoguglja je izmedu25000 do 27000 KJ/kg.

  26. Sadr`i 3 do 10% pepela Sadr`aj: C (80 do 91%), H2 (do 5%), O2 (do 15%), Podelakamenoguglja Plameni(zametalur{kepe}i) Gasni(primesakoksu, staklarske, ciglarskepe}i) Masnikratkoplameni (zaparnekotlove) Masnidugolameni (kova~ki) Posni (zagrejanje) Mr{avi (tamogde se tra`isporosagorevanje, kre~njak . . u pe}imasajakompromajom) U na{ojzemlji, ibarskirudnici . . .

  27. Antracitje geolo{kinajstarijavrstauglja, nastao u paleozoiku, a crne je boje. Izrazitosuhumusniugljevi. Te{ko se pale, gore bezplamenailisasvimkratkimplamenom, bezdima. Jedinipostajannaskladi{tu . . . Sadr`aj: C (91 do 96%), H2 (do 4,5%), O2 (do 4%), Ukoliko je ~ist, tj. bezmnogopepelaisumpora, mo`e se koristiti u metalurgijiumestokoksa. Donjatoplotna mo} mu je oko35.000 KJ/kg.

  28. GORIVI [KRILJCI .. Uljni parafinski ili bitumenozni {kriljci . . Su glinovito laporaste ili kre~nja~ke stene pro`ete organskom materijom, KEROGEN. Pramaterija gorivih {kriljaca je jednaka kao i kod zemnog ulja. Nastala je talo`enjem sitnih i krupnijih `ivih organizama, koji su `iveli u vodama (naj~e{}e planktoni). Materija je pro{la proces bitumenizacije, koji zbog plitkosti slojeva i odsustva povi{enih temperatura i pritisaka nije sa stepenom potpunosti kao kod zemnog ulja.. Organske supstance mogu ~initi najvi{e do 30% materije. Suvom destilacijom mo`e se dobiti do 15% ulja, sli~no nafti srednjeg kvaliteta, (12% benzina, 23% dizela, 27% petroleja…)

  29. MOGU]NOST UPOTREBE UGLJA • Osnovni pravci i mogu}nosti upotrebe uglja su slede}i: • - neposredna upotreba uglja u prirodnom obliku u svim procesima i oblicima sagorevanja (industrijske kotlarnice i termoelektrane), • mehani~ka prerada uglja (ugljeni prah, briketi, koloidno gorivo), • - hemijska prerada uglja (rafinacija, suva destilacija, gasifikacija, ute~njavanje ili likvefakcija). • Prva mnogu}nost koja stoji na raspolaganju je upotreba uglja u njegovom nepromenjenom obliku. Me|utim, postoji mogu}nost i {ireg asortimana kori{}enja uglja koji se dobija njegovim sortiranjem po veli~ini ~estica (zrna), a da se pri tom sarmo neznatno ili uop{te ne menja sastav uglja.

  30. Tre}a mogu}nost upotrebe je pretvaranje njegovih sagorljivih delova u druge hemijske oblike. Pri ovom na~inu upotrebe, koji se naziva konverzijom uglja, menja se njegovo agregatno stanje, pri ~emu sagorljivi sastojci uglja delimi~no ili potpuno prelaze u gasovito ili te~no agregatno stanje. Racionalnost ovog postupka je u sledecem: - pove}ava se energetska vrednost sagorljivih delova uglja zbog njihovog prevodenja, drugacije hemijske oblike; - nastaju te~na i gasovita goriva, koja imaju odre|ene prednosti u odnosu na ~vrsta goriva; - potpuno ili delimi~no se odvajaju sagorljive supstance u uglju (pepeo i voda), a {to direktno uti~e na energetsku vrednost dobijenih vesta~kih goriva.

  31. Postupci hemijske prerade (konverzije) uglja su: Rafinacija (rastvori, hidroginezovanje) Piroliza uglja (koks, polukoks, koksni gas) Gasifikacija uglja s vazduhom, s kiseonikom, s vodenom parom, pri normalnom i povi{enom pritisku (nisko, srednje ili visoko energetski gas, vodonik, razni te~ni ugljovodonici) Ute~njavanje ili likvefakcija (motorna goriva, ulje za lo`enje i ostali substituenti naftnih derivata)

  32. Briketi se proizvode fizi~kim postupcima briketiranja pomocu presa pod pritiskom (do 500 bara) i vezivnim sredstvom (obicno do 10% katrana). Kao materijal za briketiranje slu`e sve vrste uglja, treset, usitnjeni otpaci od drveta, usitnjeni biljni `etveni ostaci itd. Briketi imaju odre|ene prednosti u odnosu na ve}inu ~vrstih goriva a to su ve}a toplotna vrednost, sporije sagorevanje, nema opasnosti za samozapaljenje kod uskladi{tenja, rukovanje je jednostavnije i ne stvaraju pra{inu. Oni mogu biti razli~itih dimenzija i formi. Uvo|enjem novih tehni~kih re{enja kod sagorevanja ugljenog praha, briketi gube na zna~aju.

  33. Koloidnogorivo se dobijaodugljenogprahakoji se meljeispodjednogmikrona (0,001 mm). Ovakav se prah me{a sate`imfrakcijamanafte, uzdodataksredstavazastabilizacijuemulzije, kao {to sututkaloidekstrin, da bi se spre~ilorazdvajanjeuljaodugljenogpraha. Ovogorivoimaosobinete~nihgorivaimo`e se, kaoiono, ubrizgavati u lo`i{tapomo}u komprimovanogvazduha. Primenomovihgoriva {tede se derivatinafteizna~ajnasunaro~itozazemljekojenemajudovoljnonafte. Koks je najva`nijevesta~ko ~vrstogorivo. Dobija se procesomsuvedestilacije (pirolize) kamenogugljanavisokojtemperaturibezprisustvavazduha. Koks se uglavnomtro{i u metalur{kesvrhe (95%).

  34. Za proizvodnju koksa ugalj se priprema usitnjavanjem (cestica oko 5 mm) uz prethodno uklanjanje jalovine. Sadrzaj pepela ne sme pre}i 6%, a vlage mo`e biti maksimalno 12%. Destilacija se obavlja u koksanim baterijama na temperaturi 1000-1200°C kroz 20 sati. Prosecno iskori{}enje koksa iznosi oko 75% od upotrebljene koli~ine uglja (kamenog), 15-18% gasa (300-350 m3/t), 3 do 4% katrana i oko 1% amonijaka. Energetska vrednost koksa je oko 33 MJ/kg, a gasa 18-19 MJ/m3. Na{a zemlja ve}inom uvozi kvalitetan kameni ugalj za proizvodnju koksa.

  35. … … … Pred Drugi svetski rat proizvodnja ug1ja u Jugoslaviji se kretala izmedu 5 i 7 miliona tona godi{nje. Zastoj je nastao izmedu 1965. i 1970. godine kada po novo po~inje pove}ana eksploatacija, {to se dovodi u vezu sa svetskom energetskom krizom. Uzrok zastoja bili su ote`ani uslovi eksploatacije, otpu{tanje radnika, smanjene rezerve i relativno jeftina nafta na svetskom tr`istu. Za smanjenje eksploatacije lignita pojavio se jo{ i problem plasmana udaljenim potro{a~ima. Me|utim, nagli skok cena nafte na svetskom tr`i{tu uslovio je da se vrate intenzivnijoj eksploataciji uglja, pre svega lignita. Osnovna potro{nja uglja u Jugoslaviji je vezana za industriju i {iroku potro{nju. Me|u velike potro{a~e uglja spadaju: elektroprivreda, industrija nemetala, crna metalurgija, hemijska industrija i drugi. 

  36. Zalihe uglja su uglavnom locirane u nekoliko vecih bazena {to je ekonomski vrlo zna~ajna okolnost. Oko 92% eksploatacionih rezervi se nalazi u sastavu 19 bazena. To su za lignit: kosovsko-metohijski bazen, Kolubara, Kostolac. Mrki ugalj se eksploati{e u Zasavskom i Resavskom basenu. Prema podacima ukupne rezerve uglja u Jugoslaviji su oko 22 milijarde tona. Od toga je oko 14 milijardi bilansnih rezervi (rezerve koje se bez problema pri sada{njoj tehnici mogu privesti eksploataciji) pri prose~nim gubicima kod proizvodnje od 30%. S gledi{ta geolo{ke starosti, rezerve uglja Jugoslavije nisu ba{ povoljne, jer na lignit otpada oko 90%, 9% na mrki ugalj i 1 % na kameni ugalj. Na{e vrste uglja ne spadaju me|u kvalitetne ni po me|unarodnim ni po doma}im merilima. Kameni ugalj ima velike koli~ine sumpora i pepela, mrki ugalj sadr`i 1-5% sumpora, a lignit ima preko 50% vlage i 8-17% pepela.

  37. Struktura jugoslovenskog uglja, takode, ne odgovara za kvalitetnu proizvodnju koksa, zato se uvozi oko 80% uglja za koksiranje. Ugalj predstavlja najva`niji izvor primarne energije u svetskoj privredi. Svetske rezerve su prema pouzdanim podacima oko 10.000 milijardi tona, a sa sada{njom tehnikom mogu}e je iskoristiti oko 10%, ili 1000 milijardi tona. Prema dana{njoj prose~noj godi{njoj potro{nji, raspolo`ivi izvori uglja dovoljni su za jo{ 200-300 godina. Na{a zemlja bi morala mnogo vi{e da se orijenti{e ovom velikom plirodnom izvoru energije, tim pre {to su nalazi{ta nafte vi{e nego skromna, pa se zato sve vi{e govori o preporodu ugljenokopa. Posebno treba naglasiti da je ugalj sa gledi{ta za{tite ~ovekove okoline, kao izvor energije, vrlo nepodoban.

  38. Du`im i nepravilnim skladi{tenjem ugalj gubi mnogo od svoje toplotne mo}i a mo`e do}i i do zapaljenja (tzv. samozapaljenje). Mrki ugalj mo`e da izgubi 15-20% toplotne mo}i, a kameni 5-10%. Lagerovati se sme samo suv i krupan ugalj. Ugljena pra{ina nije za skladi{tenje. Gomila lignita i mrkog uglja mo`e da se sla`e najvi{e do 2,5 m visine a kamenog do 3 m. Da bi se izbeglo samozapaljenje uglja treba kod ve}ih koli~ina stavljati cevi koje imaju na strani otvore pa se time osigurava promaja. Temperaturu uglja treba stalno kontrolisati. Ako dostigne 40C, treba izvr{iti prelopatanje. Ako se ugalj zapali, treba gasiti vla`nim peskom, zemljom ili specijalnim preparatima na bazi ugljene kiseline. Skladi{ta u kojima se ~uva ugalj treba povremeno provetravati. Na samozagrevanje i samozapaljenje uglja uti~e vi{e ~inioca. Povi{ena temperatura pogoduje samozapaljenju uglja. Kriticna temperatura iznad koje po~inje izrazita oksidacija u direktnoj je vezi sa krupno}om uglja – {to su komadi uglja manji, to }e, usled ve}e povr{ine, oksidacija biti br`a. 

  39. Ukoliko ugalj ima pove}anu vlagu na lageru br`e }e se zapaliti nego suvi. Ugalj sa primesama pirita (sumporno jedinjenje) posebno je sklon samozapaljenju. Prisustvo pirita, koji je fino raspore|en u strukturi uglja, bezuslovno potpoma`e zagrevanje uglja, ali se ugalj mo`e zagrejati i zapaliti i bez prisustva pirita. Pod uticajem vlage i prisutnog kiseonika iz vazduha pirit prelazi u gvo`|eoksid, a sumpor iz njega oksidise u sumpor-dioksid ili trioksid, koji s vlagom stvara sumpornu kiselinu. Ova opet deluje na ugalj uz razvijanje temperature. U dodiru sa vla`nim vazduhom pirit se razla`e ve} pri temperaturi 15-20 C, kad ugalj slabo oksidi{e. Raspucani i razdrobljeni ugalj, a posebno ugljena pra{ina, intenzivnije naginju zagrevanju nego kompaktan ugalj ili veliki komadi, o ~emu kod lagerovanja svakako treba voditi ra~una.

  40. Te~na goriva Prema poreklu, te~na goriva mogu biti prirodna ili vesta~ka. Jedino prirodno te~no gorivo je nafta (persijska re~ "nafata" tj. znojenje). Industrijskom preradom nafte dobijaju se vesta~ka te~na goriva. Osim iz nafte ona se mogu dobiti i hemijskom preradom uglja i uljanih {kriljaca, odnosno bituminoznih {kriljaca, kao i preradom zemnog i drugih gasovitih goriva. Uveliko se vr{e istra`ivanja dobijanja ve{ta~kih te~nih goriva na osnovu BIOLO[KIH materijala . . . Razni postupci, tehnologije…

  41. Zemno ulje, ~ovek poznaje preko 5000 godina… Asfalt, kao prirodni proizvod kori{}en je za grejanje i rasvetu, u gra|evinarstvu . . . Stari zavet: Noje je svoju barku premazao zemnim uljem da bi se za{titio od prodiranja vode. Egip}ani koriste naftu za balzamovanje pre 5000 godina. Prva dokumentovanja bu{enja vr{ena su pre 18 vekova u Kini. Kavkaz, paganski kultovi, Kavkaz, svetkovine “svete vatre” Za vreme krsta{kih ratova (1096 do 1200) nafta je upotrebljavanja kao ratno sredstvo (specijalna katapultna |ulad, tzv. Gr~ka vatra) Marko polo (1271-1295) opisuje prevoz nafte iz Jermenije do Bagdada, LEKOVITO sredstvo. 15 vek, Nema~ka, LEKOVITO sredstvo, ulje sv. Kirinusa

  42. 1527. Spominjano je nalazi{e asfalta u Peruu (konkvistadori), Inke koriste asfalt za puteve, {panci za za{titu brodova. Oko 1620 u dr`avi New York (USA) na|ena nafta. Prva prerada zemnog ulja, obavljena je 1735 u Rusiji (18 vek) NASTANAK ZEMNOG ULJA Me|u mnogim teorijama o postanku nafte danas preovladuje organska (biolo{ka) teorija (postavio Engler, potvrdio Hofer) po kojoj je nafta nastala iz planktona, ostataka sitnih, jedno}elijskih morskih `ivotinja i biljaka, masnih algi, rakova, riba i drugih organizama koji `ive u vodi. U toplim plitkim morima davnih geolo{kih perioda ovi organizmi, u prvom redu planktoni, `iveli su pod povoljnim uslovima, mno`ili se u punoj meri i izumirali.

  43. Njihovi ostaci su se talo`ili na dno gde su, u prvom redu belan~evine, i druge materije koje se lako raspadaju, prelazile u gasove, dok su se otpornije masti i voskovi sakupljali u ve}oj koli~ini, stvarali masni mulj nazvan saprofel. Usled nanosa i poreme}aja slojeva zemljine kore ovaj mulj dospevao je pod povi{eni pritisak i temperaturu u dugim nizom godina, uz te uslove prelazio u zemno ulje. Proces preobra`aja materije u zemno ulje naziva se proces BITUMENIZACIJE . . . Od kraja Devona pa do danas . . . Engler je razlaganje, cepanje masti uspeo da izvede eksperimentalno, na pritisku do 10 atm i povi{enoj temperaturi iz ribljeg ulja dobio sinteti~ko zemno ulje !!!

  44. SASTAV I KLASIFIKACIJA ZEMNOG ULJA Zemnoulje je me{avinavelikogbrojarazli~itihugljovodonika (preko 100 vrsta). Gasovitii ~vrstisu RASTVORENI u te~nimugljovodonicima. Fizi~ki , zemnoulje je gusta, uljasta, svetlo do tamnomrkanekadizelenkasto-mrka, ponekadvrlogusta, skoronete~ljivanasobnojtemperaturi. ^istumaterijuzemnoguljaiosnovanjegovihderivata ~inehomologinizoviu~ljovodonika. PARAFINI (CnH2n+2).Zasi}enisu. Gasovitisumetan, etan, propan, butan. Te~nisuodpentana (n=5) do ugljovodonikasa n=15 Za n>15 su ~vrsti (heptakontan C70H142) aliretkokad se nalazeparafinisa n>30. Zbogsvojezasi}enostiotpornisupremaagensima, ne polimerizuju. Samosubstitucija!!!

  45. Parafiniimajuosobinudamenjajustrukturugrananjemsvojihlanaca, tj. formiraju IZOMERE. Izomerniugljovodonikimaistibrojatoma, molekulskumasu, a potpunodruga~ijeosobine. Na primer, parafin C20H42ima 366319 izomera. Mogu}nostizomerizacijeugljovodonikaukazujenavanrednuslo`enostzemnogulja. NAFTENI CnH2n .Zasi}enicikloparafini, hidroaromati . . Prvi u ovojgrupi je ciklopropan C3H6. Naftenitako|eizomeri{u. U sirovomzemnomuljuuglavnom se nalazecikloheksaniiciklopentani (jednametilgrupa) AROMATI CnH2n-6. Cikli~niugljovodonici . . Prviugljovodonik u ovojgtupi je benzol C6H6. Ostaliugljovodonicidobijaju se grananjemosnovnogprstena, metil, propil, etilgrupom… imaga u lak{imfrakcijama . . .

  46. MONOOLEFINI CnH2n . (alkeni) Nezasi}eni ugljovodonici Isti broj ugljenikovih i vodonikovih atoma ali u nizu, sa jednom dvoguba veza. Prvi u ovoj grupi je etilen C2H4, a poslednji ceten C16H32, Dupla veza mo`e da se nalazi na razli~itim mestima u nizu pa se tako dobijaju razli~ite vrste monoolefina. Tako|e, izomeruju! DIOLEFINI CnH2n-2 . (alkadieni) Nezasi}eni ugljovodonici Prvi u nizu je propadien (alen) C3H4, a poslednji C22H42. Olefini su nezasi}eni ugljovodonici i lako se jedine sa drugim aktivnim elementima, naro~ito kiseonikom i daju slo`ena jedinjenja, asfaltne baze i smole.

  47. Sastav zemnog ulja uglavnom ~ine parafinski, naftenski i aromatski ugljovodonici (preko 80%) dok je u~e{}e olefina znatno manje. Me|utim, u produktima prerade zmenog ulja ima daleko vi{e olefina (i preko 25%). Treba naglasiti da zemno ulje prati prirodni zemni gas, me{avina najlak{ih parafinskih ugljovodonika. Od kiseoni~nih jedinjenja kojih mo`e biti do 2% u zemnom ulju se mogu na}i karboksilne kiseline. Koli~ina sumpornih jedinjenja se kre}e od 0,1 do 2% Azotna jedinjenja nalaze se u sadr`aju od 0,05 do 0,4% Asfaltne i smolaste materije, malo poznate gra|e su posebna primesa zemnog ulja. To su slo`ena kiseoni~no organska jedinjenja.

  48. OSNOVNA KLASIFIKACIJA ZEMNIH ULJA PARAFINSKA (preko 75% parafinskihugljovodonika) NAFTENSKA (preko 75% naftenskihugljovodonika) AROMATSKA (preko 50% aromatskihugljovodonika) Po ostatkudestilacijezemnaulja se dele na: = zemnauljaparafinskebazegde je ostatakparafin (Pensilvanija, Irak, Meksiko) = zemnauljaasfaltnebazegde je ostatakcrnsjajanasfalt (kavkaskeikalifornijskenafte) = zemnaulja me{ovitebaze Asfal je ~vrstiostatakdestilacijezemnogulja, uveksadostasumpora (5%), azotaikiseonika, topi se iznad 100C, lako se zapali, gorisvetlimplamenom, u vodi ne nerastvoran, u alkoholudelimi~no, u benzolupotpuno…

  49. HEMIJSKE I FIZI^KE OSOBINE ZEMNOG ULJA Gustina:ozna~ava se brojnimodnosomgustinenaftena 15C igustinevodena 4C . . . Ovajodnos se kre}E od 0,75 pa do 1. Ako je ovajodnosispod 0,9 nafta je lak{a, a preko 0,9 te{ka nafta. Viskoznost: je karakteristikazemnogulja, unutra{njegtrenjanjegovih ~esticaiizra`ava se na tri na~ina (dinami~ka, kinematska, irelativna). Viskoznostopadasatemperaturom a rastesapove}anjempritiskaigustine. Temperature paljenja, gorenjaisamozapaljenja. Prematemperaturisamozapaljenjazemnaulja se dele na: = veomavatroopasne, koje se pale naispod 25°C, = vatroopasne, koje se pale na 25-60°C, = manjevatroopasne, koje se pale iznad 60°C. Toplotna mo} raznihvrstanaftekre}e se od 39.800-48.200 KJ/kg.

More Related