Što je klima?

1. Što je klima? Ivan Toman, Crometeo toman@meteoadriatic.net

2. Vrijeme iklima • Da bi odgovorili na pitanje što je klima, prvo trebamo definirati pojam VREMENA • Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim područjem, tj. skup svih meteoroloških elemenata i pojava u nekom trenutku • Meteorološki elementi su promjenjivi pa je i vrijeme promjenjivo

3. Vrijeme iklima • Postoje određeni obrasci rjeđeg ili češćeg ponavljanja određenog tipa vremena na nekom području • Npr. ljeti je na Jadranu uglavnom sunčano, stabilno vrijeme, dnevne temperature su pretežno između 25 i 30 Celzijevih stupnjeva, a količina oborine je vrlo mala; najčešći vjetar je maestral, vidljivost je dobra itd...

4. Vrijeme iklima • Uobičajene vremenske prilike koje smo opisali na predhodnom slajdu su "normalne" za ljetne mjesece na Jadranu i takav skup meteoroloških elemenata nazivamo ljetnom KLIMOM Jadrana. • Što bi onda bila definicija klime?

5. Vrijeme iklima • Postoji preko 50 poznatih definicija klime • Klima je prosječno stanje vremena na nekom području u određenom razdoblju, uzimajući u obzir prosječna i ekstremna odstupanja • Dok je vrijeme promjenjivo, klima je, uvjetno rečeno, nepromjenjiva karakteristika neke geografske regije

6. Vrijeme iklima • Kako se određuje tip klime na nekom području?

7. Vrijeme iklima • Mjerenje i praćenje meteoroloških elemenata tijekom duljeg razdoblja (tipično 30 godina) • Statistička analiza učestalosti pojava, prosječnih vrijednosti, odstupanja od prosjeka i ekstremnih vrijednosti

8. Klimatski elementi i modifikatori • Klimatski elementi su statistički obrađeni meteorološki elementi koji se mjere ili motre kroz dulje razdoblje na nekom mjestu • Klimatski modifikatori su brojni čimbenici koji utječu na to da klima nekog mjesta ili područja bude baš takva kakva je

9. Klimatski elementi

10. Klimatski elementi • Izmjereni podaci sa meteo postaja = temelj za proučavanje klime • Osnovni klimatski elementi su: • Sunčevo zračenje (kratkovalno i dugovalno), trajanje osunčavanja, temperatura zraka, tla i mora, tlak zraka, smjer i brzina vjetra, količina oborine, naoblaka i visina oblaka, vidljivost, ...

11. Klimatski modifikatori

12. Klimatski modifikatori • Svi oni čimbenici koji utječu na klimu nekog mjesta nazivaju se klimatskim modifikatorima • Klimatski modifikatori se mogu podlijeliti u tri osnovne grupe: • Astronomski faktori • Geografski faktori • Meteorološki faktori

13. Klimatski modifikatori • Moguća je raščlamba modifikatora i na druge načine, npr: • Makroklimatski (modifikatori prvog reda) • to su astronomski faktori, utjecaj oceana i kontinenata, položaji zračnih masa i opće cirkulacije atmosfere, reljef • Mikroklimatski (modifikatori drugog reda) • ovo su mikroreljef, vrsta podloge, vegetacija, tip zemljišta, urbanizacija i drugi

14. Astronomski faktori • Pojam "klima" je grčkog porijekla i u izvornom smislu znači nagib, odnosno upadni kut Sunčevih zraka na Zemljinu površinu • Intenzitet zračenja/zagrijanost zraka prvenstveno zavise o upadnom kutu Sunčeva zračenja na podlogu • Upadni se kut mijenja tokom dana i godine zbog Zemljine rotacije i kruženja oko Sunca te nagnutosti osi rotacije u odnosu na putanju oko Sunca

15. Astronomski faktori • Upadni kut je još zavisan i o zemljopisnoj širini mjesta, pa tako generalno vrijedi: • Područja na Zemlji koja se nalaze u tropskom pojasu = veliki upadni kut = mnogo toplinske energije • Područja koja su u polarnom pojasu = vrlo mali upadni kut = vrlo malo toplinske energije

16. Geografski faktori • Položaj mjesta u odnosu na oceane i kontinente, te opći reljef kao što su npr. blizina velikih planinskih masiva poput Alpa itd. • Utjecaj oceana i drugih velikih vodenih površina kao što je Sredozemno more se očituje na više načina; u prvom redu modifikacijom temperature i količine vlage u zraku

17. Geografski faktori • Planinski masivi modificiraju klimu nekog područja na način da zaustavljaju ili usporavaju kretanja velikih zračnih masa • Nadmorska visina je jedan od najvažnijih modifikatora klime. Generalno, viša područja imaju nižu temperaturu zraka, jače vjetrove i sl.

18. Meteorološki faktori • Globalna cirkulacija atmosfere utječe na uobičajeno pritjecanje zračnih masa iz određene regije • Blizina planetarnih fronti određuje učestalost ciklonalne aktivnosti • Blizina akcijskih centara atmosfere (npr. Azorska anticiklona) također znatno utječe na klimatska obilježja nekoga kraja

19. Klasifikacija klime

20. Klasifikacija prema temperaturi • Tropska klima (između obratnica) • najhladniji mjesec > 18°C • Umjerena klima (između obratnica i polarnica) • Polarna klima (sjeverno odnosno južno od polarnice) • najtopliji mjesec < 10°C

21. Klasifikacija prema kontinentalnosti • Godišnja amplituda srednje temperature mjeseca (A) • Ekvatorska (A < 2,5°C) • Oceanska (2,5°C < A < 10°C) • Prijelazna maritimna (10°C < A < 25°C) • Kontinentska (25°C < A < 40°C) • Ekstremno kontinentska (A > 40°C)

22. Koppenova klasifikacija klime • Danas najprihvaćenija klasifikacije je ona od Wladimira Petera Koppena, koji je klasificirao klimu prema dva prevladavajuća elementa; temperaturi zraka i oborinama • 5 klimatskih razreda (A-E) i njihove podskupine

23. Koppenova klasifikacija klime • A = Tropske kišne klime

24. Koppenova klasifikacija klime • A = Tropske kišne klime • nema hladnog perioda godine; cijela godina je topla/vruća • oborine mogu znatno varirati tijekom godine i prostorno • ekvatorsko područje širine 20-40 stupnjeva

25. Koppenova klasifikacija klime • A = Tropske kišne klime • Af = Tropska prašumska klima • Am = Tropska monsunska klima • Aw = Tropska savanska klima

26. Koppenova klasifikacija klime • A = Tropske kišne klime

27. Koppenova klasifikacija klime • B = Suhe klime

28. Koppenova klasifikacija klime • B = Suhe klime • nedostatak vode tijekom cijele godine ili većeg dijela godine jer je isparavanje veće od količine oborine – aridna klima • suptropski pojas visokog tlaka i područja uz hladne morske struje te područja iznimno udaljena od mora

29. Koppenova klasifikacija klime • B = Suhe klime • Bw = Pustinjske klime • Bs = Stepske klime

30. Koppenova klasifikacija klime • B = Suhe klime

31. Koppenova klasifikacija klime • C = Umjereno tople kišne klime

32. Koppenova klasifikacija klime • C = Umjereno tople kišne klime • Pravilni ritam godišnjih doba • Ljeta topla i vruća, zime blage s rijetkim vrlo hladnim valovima • Pretežno se nalaze u umjerenim zemljopisnim širinama ali nije pravilo

33. Koppenova klasifikacija klime • C = Umjereno tople kišne klime • Cf = Umjereno tople vlažne klime • Cs = Sredozemne klime • Cw = Tople klime sa suhom zimom

34. Koppenova klasifikacija klime • C = Umjereno tople kišne klime

35. Koppenova klasifikacija klime • D = Borealne (snježno-šumske) klime

36. Koppenova klasifikacija klime • D = Borealne (snježno-šumske) klime • Duge i hladne zime, a ljeta mogu biti topla pa čak i vruća ali su uglavnom kratka • Izrazita smjena godišnjih doba i velike amplitude temperature • Postoje samo na sjevernoj hemisferi jer na južnoj nema kopna u visokim širinama • "Kontinentske klime"

37. Koppenova klasifikacija klime • D = Borealne (snježno-šumske) klime • Df = Vlažne borealne klime • Dw = Suhe borealne klime

38. Koppenova klasifikacija klime • D = Borealne (snježno-šumske) klime

39. Koppenova klasifikacija klime • E = Polarne klime

40. Koppenova klasifikacija klime • E = Polarne klime • manje godišnje amplitude temperature, "vječna" zima • polarni krajevi, Arktik, Antarktika, vječni snijeg i led • polarni dan/polarna noć • u nižim zemljopisnim širinama ovakva klima je moguća na vrlo visokim planinskim vrhovima

41. Koppenova klasifikacija klime • E = Polarne klime • Et = Klima tundre • Ef = Klima vječnog mraza

42. Koppenova klasifikacija klime • E = Polarne klime

43. Hvala! • Pitanja?