UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA

1. UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Autor: Ana Vlahović, prof. rehabilitator Osnovna škola Lapad Od Batale 14 Dubrovnik

2. Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Termin učenici s posebnim obrazovnim potrebama označava učenike čije su obrazovne i odgojne potrebe u toj mjeri različite od potreba većine njihovih vršnjaka, tako da je nužno njihovu edukaciju provoditi prema prilagođenim ili posebnim programima i primjerenim strategijama poučavanja.

3. UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA UČENICI S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU DAROVITI UČENICI

4. UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU UČENICI S TEŠKOĆAMA U UČENJU, PROBLEMIMA U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM PROBLEMIMA UČENICI S TEŠKOĆAMA UVJETOVANIM ODGOJNIM, SOCIJALNIM, EKONOMSKIM I KULTURNIM ČIMBENICIMA

5. UPIS U OSNOVNU ŠKOLU

6. KOMSIJA (“testiranje”) bez teškoća u razvoju ili manje teškoće prisutne teškoće u razvoju UPIS ODGODA (1 godinu) redovan upis opservacija

7. OPSERVACIJA

8. KOMSIJA (“testiranje”) bez teškoća u razvoju ili manje teškoće prisutne teškoće u razvoju UPIS ODGODA (1 godinu) ? ? redovan upis opservacija ? ?

9. Proces opservacije ŠKOLA šalje obavijest o pokretanju Opservacije i općenite podatke o učeniku URED DRŽAVNE UPRAVE daje odobrenje za pokretanje opservacije • SRS ŠKOLE provodi Opservaciju i po završetku (cca 3.mj) Uredu šalje: • program proveden Opservacije, • izvješće o provedbi Opservacije • stručno mišljenje na kraju Opservacije Ured državne uprave izdaje Rješenje o primjerenom obliku odgoja i obrazovanja učenika Škola prema Rješenju o primjerenom obliku odgoja i obrazovanja učenika provodi programe odgoja i obrazovanja učenika

10. KOMSIJA (“testiranje”) bez teškoća u razvoju ili manje teškoće prisutne teškoće u razvoju UPIS ODGODA (1 godinu) posebne odgojno-obrazovne ustanove djelomična integracija redovan upis opservacija prilagođeni program uz individualizirani pristup redovni program uz individualizirani pristup

11. ŠKOLOVANJE UČENIKA S POSEBNIM ODGOJNO OBRAZOVNIM POTRBAMA

12. ŠKOLOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U HRVATSKOJ REDOVNE OSNOVNE ŠKOLE POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE POTPUNA INTEGRACIJA 1.redovni nastavni programi uz primjenu individualiziranih postupaka u radu 2. prilagođeni nastavni programi uz primjenu individualiziranih postupaka u radu (IOOP) DJELOMIČNA INTEGRACIJA

13. Djelomična integracija Djelomična integracija podrazumijeva uključenost učenika s teškoćama u razvoju, najčešće s lakom mentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednom odjelu sa skupinom učenika koji rade prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu, a dio programa svladavaju prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za učenike s teškoćama u razvoju, kojega realizira defektolog u posebnom razrednom odjelu.

14. DJELOMIČNA INTEGRACIJA • Posebni razredni odjel • (defektolog) • Matematika • Hrvatski jezik • Priroda i društva Učenik s teškoćama u razvoju • Redovni razredni odjel • (nastavnik) • likovna kultura • glazbena kultura • tehnička kultura • tjelesna i zdravstvena kultura

15. POTPUNA INTEGRACIJA REDOVNE OSNOVNE ŠKOLE INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP (IP) REDOVNI nastavni programi uz primjenu individualiziranih postupaka u radu INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO OBRAZOVNI PROGRAM (IOOP) PRILAGOĐENI nastavni programi uz primjenu individualiziranih postupaka u radu (IOOP)

16. Potpuna integracija • uključivanje učenika s posebnim edukacijskim potrebama u redovni razredni odjel • učenik svladava redovne ili prilagođene nastavne programe uz primjenu individualiziranih postupaka u radu • učenik cijelo vrijeme boravi u razredu sa svojim vršnjacima, a učenike poučava učitelj • u razredni je odjel moguće uključiti do tri učenika s posebnim potrebama a takav odjel ne može imati sveukupno više od 25 učenika • učenik s posebnim potrebama ima pravo na posebnu dodatnu pomoć edukacijsko-rehabilitacijskog stručnjaka, koja se provodi u posebno opremljenom prostoru škole.

17. POTPUNA INTEGRACIJA Individualizirani pristup (IP) • REDOVNI PROGRAM UZ INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP • za učenike s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, • jezičnim teškoćama, hiperaktivnim sindromom, • teškoćama vida i sluha, tjelesno invalidnim osobama, • djeci s kombiniranim teškoćama itd. • -Prilagodbu načina rada teškoćama djeteta • -Prilagodbu provjere znanja i valorizacije postignuća • -Prilagodbu prostora za rad • -Uspostavu bolje komunikacije s učenikom • Korištenje sredstava i pomagala koja će im • pomoći u radu (HNOS preporuke) Učenik s teškoćama u razvoju

18. POTPUNA INTEGRACIJA Individualizirani odgojno-obrazovni program (IOOP) • PRILAGOĐENI PROGRAM (IOOP) • za učenike sa smanjenim intelektualnim sposobnostima • iznimno za učenike s teškom pedagoškom zapuštenosti • ili socijalno depriviranim • daje se samo za predmete u kojima ne mogu savladati • ni minimum programa razreda koji polaze • -posebno određenje nastavnih sadržaja-ključni pojmovi, • obrazovna postignuća • -posebno određenje vremenskih dimenzija za određene • nastavne sadržaje (kratkoročni i dugoročni ciljevi) • -posebno određenje razine usvajanja određenih • nastavnih sadržaja • -posebno određenje nastavnih metoda, oblika i sredstava rada Učenik s teškoćama u razvoju

20. VAŽNO!!! Učenici s posebnim potrebama od 1. do 4. razreda NE ponavljaju razred nego prelaze u viši razred i nastavljaju sa svladavanjem prilagođenog programa. Tek od 5. do 8. razreda mogu ponavljati razred ako nisu, prema mišljenju defektologa i drugih stručnih suradnika i razrednog vijeća, svladali program.

21. Nastavak školovanja Učenik koji je završio redovnu osnovnu školu IMA PRAVO na nastavak školovanja u REDOVNIM SREDNJIM ŠKOLAMA prema postojećem interesu i njegovim posebnim edukacijskim potrebama. Pritom je od iznimne važnosti pravodobno profesionalno informiranje i osposobljavanje učenika. Važno je naglasiti da učenici s posebnim edukacijskim potrebama (posebno mladi oštećena vida, s motoričkim poremećajima i dr.), ako nemaju teškoće koje utječu na intelektualno funkcioniranje, mogu nastaviti školovanje i u području visokog obrazovanja.

22. ZAKONI I PRAVILNICI MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE Temeljem članka 60. stavka 2. i članka 61. stavka 2. Zakona o osnovnom školstvu ("Narodne novine", broj 59/1990) ministar prosvjete i kulture donio je PRAVILNIK o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju

23. Članak 4. • Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se uključivanjem učenika s lakšim teškoćama u razvoju u razredni odjel osnovne škole, u pravilu od I. do IV. razreda. • U razredni odjel mogu se uključiti do tri učenika s teškoćama u razvoju, a takav odjel ne može imati sveukupno više od 25 učenika. • Učenik s teškoćama u razvoju iz stavka 1. ovoga članka svladava redovne ili prilagođene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoći defektologa odgovarajuće specijalnosti.

24. Članak 5. • Prilagođeni program iz članka 4. ovog pravilnika je program primjeren osnovnim karakteristikama teškoće u djeteta, a u pravilu pretpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadržaja obogaćenih specifičnim metodama, sredstvima i pomagalima. • Prilagođeni program izrađuje učitelj u suradnji s defektologom odgovarajuće specijalnosti. • Posebna dodatna pomoć iz članka 4. ovoga pravilnika ostvaruje se u posebno opremljenom prostoru u školi, s defektologom odgovarajuće specijalnosti i trajnim ili povremenim uključivanjem u rehabilitacijske programe specijaliziranih organizacija.

25. Na temelju članka 138. stavka 11. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 87/08 i 86/09) te članka 5. stavaka 2. i 3. i članka 39. stavka 3. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine« br. 30/09) ministar znanosti, obrazovanja i športa donosi PRAVILNIK O SADRŽAJU I OBLIKU SVJEDODŽBI I DRUGIH JAVNIH ISPRAVA TE PEDAGOŠKOJ DOKUMENTACIJI I EVIDENCIJI U ŠKOLSKIM USTANOVAMA

26. Članak 5. 1) Matična knjiga(matica učenika) sadrži: 5. Datum upisa u školu i osnova upisa (naziv i broj javne isprave; klasa, urudžbeni broj i datum izdavanja rješenja o primjerenome obliku školovanja, vrsta programa uz mogućnost upisa i promjene rješenja tijekom školovanja) Članak 8. I. Imenik sadrži: 1. Osobne podatke o učeniku: redni broj i matični broj učenika iz matične knjige, prezime i ime učenika, ime majke i oca, odnosno učenikova skrbnika, podatke o rođenju (datum, mjesto i država), adresa stanovanja učenika i roditelja, primjereni program obrazovanja koji učenik polazi Članak 21. 1)Učenička knjižica je dokument u koji se upisuju činjenice značajne za praćenje učenika od prvoga do četvrtoga razreda osnovne škole, a koje omogućuju cjelovit uvid u njegov uspjeh, odnosno postignuća, vladanje, ispunjavanje obveza u nastavi i sudjelovanju u nastavnim i izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. 2) Učenička knjižica sadrži: 13. Podatke o primjerenome programu školovanja (Klasa, Urbroj i datum rješenja o primjerenome obliku školovanja) i vrsti odgojno-obrazovne potpore koju je učenik imao tijekom te školske godine 14. Podatke o prelasku učenika u viši razred, sukladno članku 78. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Članak 24. 1) Razredne svjedodžbe o završetku petoga do osmog razreda osnovne škole, uz navedeno u članku 23. ovoga pravilnika, sadrže i: − Podatci o vrsti odgojno-obrazovne potpore koja je učeniku potrebna tijekom školovanja − Podatci o primjerenome programu koji je učenik polazio i iz kojih nastavnih predmeta Članak 36. 1) Osnovni oblici isprava (obrasci) su: A. Razredne svjedodžbe – za petoga do osmoga razreda osnovne škole na obrascima broj 1A, 1B, 1C,

27. PRAVILNIK O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMAVREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI (NN 112/10) Članak 5. Vrednovanje učenika s teškoćama (1) Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. (2) Načine, postupke i elemente vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju individualne programe i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji/nastavnici trebaju primjeriti teškoći i osobnosti učenika. (3) Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove.

28. (4) Načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedino područje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja. (5) Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale zbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj.na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno. (6) Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole. (7) Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s razrednim vijećem škole.

29. Pitanja!?!?!?

30. Hvala na pažnji ! Ana Vlahović, prof. rehabilitator