KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM

1. KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM Vladimir Jurić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2. Definicija kurikuluma • Kurikulum podrazumijeva opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo te kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa.

3. Kurikulum i funkcije škole • Temeljne funkcije škole • Reprodukcija i daljnji razvoj društva • Porast humanosti • Prijenos kulture

4. Kurikulum i funkcije škole • Škola kao selekcijska instanca • Škola kao administrativna institucija • Škola kao ekonomska institucija

5. Kurikulum i funkcije škole • Škola je institucija personalizacije • Njena obvezna zadaća je da pomaže osobi, najviše što je moguće u NJENOM razvoju, posebno u nastavi, povećavajući joj duhovne i mentalne snage. Tu se prvenstveno ide za duhovnim kultiviranjem putem promjene znanja i osjećaja unutar glavnog cilja, razvoja osobnog mišljenja.

6. Kurikulum i funkcije škole • Integracijska funkcija (uvođenje u društveno-politički sustav, preko integracije u tim, orijentacije spram cilja) • Socijalizacijska funkcija (podrazumijeva institucionalno posredovanje tipičnih obrazaca ponašanja)

7. Kurikulum i funkcije škole • Pedagoške funkcije škole • Obrazovna ili personalizirajućafunkcija (Posebna znanja; otvoriti posebne domete svijesti, dosegnuti razvoj osobnosti)

8. Kurikulum i autonomnost škole • Odnos između oktroiranog i školskog kurikuluma • Kurikulumska sloboda i autonomija škole • Kompetencije stručnih timova škole • Ovisnost o standardima (tko, kojim slijedom i na kojoj razini)

9. GLAVNA ZADAĆA ŠKOLSKOGA KURIKULUMA • IZGRADNJA JEDINSTVENOG PROFILA ŠKOLE • INDIVIDUALNOG KONCEPTA ŠKOLE IZ KOJEG PROIZLAZE SMJERNICE NASTAVNOG PLANA • VIDLJIVOST KONKRETNE POVEZANOSTI ZAJEDNICE UČITELJA I ZAJEDNICE UČENIKA

10. ŠKOLSKI KURIKULUM – INDIKATOR RAZUMIJEVANJA NACIONALNOG KURIKULUMA • Uobičajen obrazac plana i programa rada škole • Ne sadrži elemente vrednovanja • Općenito nedostaju bitne sastavnice kurikuluma • Neophodnost promjene obrasca

11. MODELI KONTROLE IMPLEMENTACIJE KURIKULUMA • Model procjene • Model ispitne provjere • Model filantropije • Klasični birokratski model

12. Model procjene • RAZLIČITI OBLICI KONTROLE STANDARDIZIRANIH POSTIGNUĆA DEFINIRAJU RELATIVNO PRECIZNE OKVIRE ONOGA ŠTO ŠKOLA TREBA ČINITI, ODNOSNO, ŠTO ŠKOLA MOŽE OČEKIVATI OD PRIMJENE MJERENJA KADA SU U PITANJU SAMI CILJEVI MJERENJA.

13. Model filantropije • S JEDNE STRANE, DRŽAVA PROPISUJE SADRŽAJE I METODE U OBLIKU OBVEZUJUĆEG KURIKULUMA • S DRUGE STRANE, DRŽAVA INICIRA POTENCIJALNE INOVACIJE • U OBA SLUČAJA MATERIJALI OBUHVAĆAJU SADRŽAJE I METODE KOJI SU REGULIRANI POSTAVLJENIM CILJEVIMA

14. Klasični birokratski model • DRŽAVA USMJERENA SPRAM DEIFINIRANJA SADRŽAJA PONEKAD NA VRLO PRECIZAN NAČIN DETERMINIRA SADRŽAJE I OBRASCE • OVAJ OBLIK DRŽAVNE KONTROLE RADA U OBRAZOVNOM SUSTAVU ZBOG PRIHVAĆANJA PROPISANOG KURIKULUMA OSIGURAVA TOČNO OSTVARENJE CILJEVA

15. Organizacijski modeli škole i razvojni kurikulum • Emancipacijski proces • Poticanje kritike: Samokritike i kritike drugih, empatije i tolerancije

16. Škola i država • Ustanovljenje modernog državnog školstva • Nadležnost države u školskom kurikulumu

17. Moderni kurikulum mijenja odnose: • Škole i društva • Škole i gospodarstva • Škole i roditelja • Škole i društvenih skupina

18. Škole i društvene skupine • Tromost promjena u državnim školama uvjetuje osnivanje škola izvan izravnog utjecaja države • utjecaj se “premješta” na niže i učinkovitije razine

19. Položaj škole • Škola kao autonomna institucija • Međuovisnost i međudjelovanje pojedinih aspekata škole • Škola stoji u žarištu odmjeravanja društvenih snaga

20. Determinante školskog kurikuluma • Kurikulum i tendencije razvoja škole • Kritika postojećeg školskog sustava sa stajališta razvojnog kurikuluma • Struktura budućeg školskog obrazovanja • Usporavajući momenti • Sudjelovanje pedagogijskih znanosti • Kurikulum i različitost razvoja škola

21. ŠTO ČINI ŠKOLSKI PROGRAM ISTINSKI INTERESANTNIM NEKOJ ŠKOLI • Školski program pruža nastavnicima perspektivu • Škola mjesto stabilne motivacione strukture, osobnog djelovanja i uključivanja u procese razvoja škole • Odgovori na složena pitanja nastave • Izgradnja dugoročne strukture kooperativnosti u kolegiju

22. KAKO SU OBRAZLOŽENA OČEKIVANJA • Prognoze školskog programa • Temelji očekivanja; stvarna osnova škole, studija uspješnosti (dobro vodstvo, visok stupanj zadovoljstva učenika, pedagoški radni konsenzus učitelja) • Timovi i njihova kooperativnost

23. RAZREDNI TIM

24. KURIKULARNI KRUG

25. ŠKOLSKI KURIKULUM • Gdje smo kao škola? (Skupina individualaca? Kolektiv? Tim?) • Što želimo? Što želimo postići? • Koje su naše etičke vrednote?

26. ODGOJNI CILJEVI • Za koje se odgojne zadaće osjećamo odgovorni? • Koje postupke primjenjujemo u nastavi u formiranju osobnosti? • Što činimo kao tim da učenci razviju socijalne kompetencije?

27. OCJENA USPJEHA • Što je zajedničko u vrijednosnim pretpostavkama o učinkovitosti i procjeni u timu? • Kako provodimo procjenu i provjeru učinkovitosti u smislu razvoja mišljenja izvan okvira nastavnog predmeta? • Kako se rezultati procjene evaluiraju u timu?

28. PRISTUP RAZLIKAMA • U čemu se slažu, a u čemu razlikuju pojedini nastavnici u procjeni sposobnosti pojedinog učenika? • Koja su iskustva u istodobnom poticanju i zahtijevanju darovitih skupina učenika? • Koje prethodno usavršavanje trebaju proći nastavnici za složeni rad u pristupu heterogenim skupinama učenika?

29. KOJE ZADAĆE TREBA ISPUNITI ŠKOLSKI KURIKULUM? • Glavna zadaća izgradnja profila škole kao individualnog koncepta škole • Razviti unutarnju inovacijsku dinamiku • Učiniti izvanjski transparentnim

30. Orijentacija • REALISTIČNOST ŠKOLSKOG KURIKULUMA • KOJE ELEMENTE TREBA SADRŽAVATI ŠKOLSKI KURIKULUM • KAKO ZAPOČINJE OSTVARENJE KURIKULUMA, NA ŠTO SE NADOGRAĐUJE I NA KOJU TRADICIJU • KOJE RAZVOJNE KORAKE MOŽE UČINITI ŠKOLA • TKO TREBA SUDJELOVATI • KAKO SE MOŽE PODRŽATI ŠKOLSKI KURIKULUM

31. Orijentacija • KOJE SE ZADAĆE POSTAVLJAJU PRED UPRAVU ŠKOLE • KOJE ZADAĆE IMA ŠKOLSKI NADZOR • ŠTO ĆE PROMICATI ŠKOLSKI KURIKULUM • TKO TREBA ODOBRITI ŠKOLSKI KURIKULUM • KAKO STOJIMO S NJEGOVIM PRIHVAĆANJEM • KAKO UKLJUČITI RODITELJE – LOKALNU ZAJEDNICU

32. MNOGI PUTOVI VODE U RIM

33. A. Pripreme za izradu kurikuluma • 1.Snimanje (registriranje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) - STANJE • 2.Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) - ŠTO • 3.Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih aktivnosti) - KOLIKO • 4. Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata - KAKO • 5.Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (nastavnik,stručni suradnik,liječnik i slično) - TKO

34. B. Daljnja razrada • 6.Odabiranje aktivnosti i poslova za godišnji plan i za perspektivni plan škole • 7.Rangiranje utvrdenih aktivnosti prema stupnju važnosti (zajednička procjena nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja) • 8.Uvid u iskustva drugih škola i uliteraturu • 9. Eventualna analiza dosadašnjih vlastitih programa i uvažavanje praćenja i bilježaka

35. B. Daljnja razrada • 10.Predviđanje upotrebe postojećih instrumenata i izrada novih • 11.Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička razina i slično) • 12.Utvrđivanjepovoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova programa (realni okviri programa)

36. C.Izrada globalnog kurikuluma • 13.Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima • 14. Raspoređivanje dijelova kurikuluma s obzirom na logične, tematske i vremenske okvire • 15.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su izuzetno važni za tu godinu • 16.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su veza s proteklim godinama.

37. C.Izrada globalnog kurikuluma • 17.Posebno označavanje dijelova kurikuluma za koje je potrebna daljnja programska razrada u obliku složenijih projekata • 18.Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji se ne mogu vremenski točnije odrediti • 19.Planiranje vremenskih rezerva za svaki pojedini dio segment i ukupnih vremenskih rezerva.

38. Planiranje razvoja škole Razvojni ciljevi škole za školsku godinu2005/2006 Najmanje: Neko područje nastave, na primjer odgojno Koji su ciljevi škole? Plan i program rada Što škola treba činiti? Tko će ispitati učinke? Planiranje evaluacije Koje pretpostavke treba ispuniti? Plan usavršavanja

39. Školski kurikulum- jezgre • Prikaz škole • Elementi (na primjer) • •Ideja vodilja škole • •Temeljna pedagoška orijentacija • •Izvještaj o dosadašnjem radu na razvoju • Daljnji aspekti odluka škole • Planiranje i razvoj škole • Obvezatnielementi: • Razvojni cilj • Plan rada za 1-2 godine • Planiranje stručnog usavršavanja • Orijentacija spram razvojnog cilja i plan rada • 5. Planiranje evaluacije Preporuka: orijentacija prema naslovnicima funkcije – i priprema spram posebnih ciljeva

40. Razvojni ciljevi su konkretno oblikovani i namjerno promijenjeni, srednjeročno utvrđeni izato za razvoj škole obvezni • Dobri razvojni ciljevi: • izvedeni su iz široke baze školskog okruženja • osigurana je podrška unutar i izvan škole • oni su konkretni i relevantni za nastavu • vode prema rezultatima koji su kratkoročno, srednjeročno i dugoročno provjerljivi

41. P l a n r a d a orijentacioni i priručni plan najmanje za jednu (a bolje za dvije godine) • sadrži sljedeće elemente: • konkretnezamisli i ciljeve • predviđene učinke • sudjelovanje/odgovornost • radne etape, vremenski slijed • postupke u evaluaciji • katalog aktivnosti: što obaviti, tko s kime, kada/do kada

43. Zakonski okvir ŠKOLA ŠKOLSKI SUSTAV Vanjsko vrednovanje Krizni menadžment Sustav komponenti Sustav praćenja Razvojni plan škole Samovrednovanje Usmjerena evaluacija Međunarodni pregled

44. Profesionalizami usavršavanje Razredna i školska klima Poučavanje i učenje Školski menadžment Unutarnje i vanjske relacije 5 kvalitativnih područja

45. Pedagoški Menadžment

46. Upravljanje (menadžment) • Definicija: Oblikovanje unutarnjeg i vanjskog okruženja za djelotvoran skupni rad i vođenje institucije prema ispunjenju ciljeva

47. Temeljni pojmovi • Upravljanje (management) • Provjera (controling) • Nadzor (supervizija) • Vođenje (leadership)

48. Funkcije upravljanja, kontrole, nadzora i vođenja • Upravljanje je odgovorno za uspjeh • Kontrola za njegovu transparentnost • Nadzor za praćenje tijeka i prilagođavanje smjera • Vođenjeza utjecaj na ljude

49. Planiranje Odabir ciljeva Kontrola Organiziranje Nadzor i mjerenje Zajednički rad Vođenje Koordiniranje Četiri funkcije menadžmenta

50. Planiranje Planiranje je proces kojeg koriste menadžeri kako bi identificirali i odabrali prikladne ciljeve i moduse djelovanja organizacije. Tri koraka dobrog planiranja : 1. Koji bi se ciljevi trebali slijediti? 2. Kako bi se ciljevi trebali postići? 3. Kako prikupiti resurse? • Funkcija planiranja određuje koji će učinak postići organizacija, koliko će biti učinkovita i koje će strategije biti korištene.