REGISTRACIJA BIZNISA & ORGANIZACIJA POSLOVANJA

1. REGISTRACIJABIZNISA & ORGANIZACIJA POSLOVANJA Marko Dmitrović Sarajevo, 13.-15. 5. 2014. godine

2. Marko Dmitrović,porezni i poslovni savjetnikmarko.dmitrovic@revicon.info

3. IV MODUL – SADRŽAJ • Pravne forme organizacija • Unutrašnja organizacija subjekta • Strateško planiranje • Identifikacija rizika • Osnivanje društva i samostalne djelatnosti • Poslovanje nakon osnivanja • Vođenje knjiga • Plaćanje poreza i drugih obaveza, fiskalizacija

4. FORME ZA POKRETANJE BIZNISA Postoje dvije osnovne forme: Preduzeće (privredno društvo) Samostalna djelatnost Unutar svake od te dvije forme postoje podvrste koje imaju svoje specifičnosti Obje forme imaju prednosti i nedostatke

5. PREDUZEĆA • “Zakon o privrednim društvima” • Osnivači mogu biti fizička i pravna lica • Vrste preduzeća: • Društvo s neograničenom odgovornošću • Društvo s ograničenom odgovornošću • Komanditno društvo • Dioničko društvo

6. SAMOSTALNE DJELATNOSTI • Postoje razni oblici: • Obrt i djelatnosti srodne obrtu • Trgovačke radnje • Ugostiteljske radnje • Tzv. “slobodna zanimanja” • Načelno su slični, ali postoje praktične razlike kod osnivanja, propisi su drugi i sl.

7. ZAŠTO NIJE ISTO? Osnovna razlika je u ODGOVORNOSTI osnivača Društvo djeluje kao posebno lice Samostalna djelatnost = njen vlasnik Različit je postupak osnivanja Različite su obaveze tokom poslovanja Ne postoji mogućnost preregistracije iz samostalne djelatnostu u preduzeće i obrnuto

8. Više teoretski dio:Management

9. ORGANIZACIONA STRUKTURA Ona se može definisati kao način organizacije poslovanja i raspodjele zadataka u subjektu Drugim riječima, ona nam pokazuje: Ko šta radi i ko kome odgovara? Na koji način smo organizovali aktivnosti? Koje funkcije obavljamo samostalno, a za koje vršimo outsourcing? Cilj je da djelujemo učinkovito

10. ORGANIZACIONA STRUKTURA • O tome treba razmišljati prije početka rada • Struktura je odraz hijerarhije i koordinacije • Izbor strukture zavisi od više faktora: • Djelatnosti, tehnologije, veličine, strategije, životne faze subjekta, snage... • Međutim, to je karakteristika preduzeća • U samostalnim djelatnostima je jednostavnije • Najčešće postoji “gazda” i možda neki zaposlenik

11. DIMENZIJE STRUKTURE • Specijalizacija: podrazumijeva podjelu rada i dodjeljivanje zadataka radnim mjestima • Decentralizacija: prepuštanje ovlaštenja drugima u organizaciji (autokratija, oligarhija, policentrična autokratija, demokratija), raspon kontrole... • Departmentalizacija: organizacija rada kroz odjele, sektore, divizije... • Koordinacija: povezivanje dijelova organizacije (vertikalna i horizontalna)

12. MODELI ORG. STRUKTURA • Linijski model • Linijsko-štabni model • Funkcionalni model • Divizioni model • Proizvodni model • Teritorijalni model • Matrični model, itd...

13. LINIJSKI MODEL • Pogodan za skroz male biznise • Prednosti: jednostavnost i čvrsta kontrola • Slabosti: ne znaju svi sve dobro raditi

14. LINIJSKO-ŠTABNI MODEL • Prednosti: rasterećenje kroz štabove (npr. za kadrovsku politiku, računovodstvo, marketing...) • Slabosti: manja odgovornost, zavist, ambicija

15. FUNKCIONALNI MODEL • Šta su funkcije? • Nabavka Marketing • Proizvodnja Istraživanje i razvoj • Prodaja Upravljanje ljudskim resursima • Marketing Itd... • Servis • Prednosti: kvalitetna podjela rada i visoka specijalizacija, srednji menadžeri osjećaju da su važni • Nedostaci: nadmetanje

16. PRIMJER STRUKTURE

17. STRATEŠKO PLANIRANJE • Proces koji je kombinacija procjene, znanja, vještine, kreativnosti, analize... • Cilj je uspješno poslovanje organizacije • Samo 10% organizacija sprovodi svoju strategiju • Zato što je nisu postavili realno • U teoriji postoje razni alati: • SWOT matrica • VRIO okvir i drugi

18. STRATEŠKO PLANIRANJE Donošenje odluka usmjerenih ka budućnosti Po tome se razlikuje od operativnog planiranja Ključno je detaljno sagledati nas kao organizaciju, ali i okolinu u kojoj namjeravamo funkcionisati Međutim, planiranje nije samo sebi cilj Cilj je da se u tom procesu kreira strateški plan Taj plan je vodilja jedne organizacije Jednom usvojen plan nije nepromjenjiv

19. STRATEŠKO PLANIRANJE Vizija Šta želimo kao organizacija? Svrha postojanja, filozofija i sistem vrijednosti Kreativni izraz onoga što želimo postići Microsoft: Staviti jedan kompjuter na svaki pisaći stol u Americi Sve što se moglo izumiti, izumljeno je (1899) :D

20. STRATEŠKO PLANIRANJE Misija Zašto postojimo? Razlog postojanja Zavisi od interesnih grupa Nešto à la: Postati vodeći X u BiH i zadovoljiti potrebe naših klijenata kao niko drugi Facebook: Dati ljudima moć da dijele i čine svijet otvorenijim i povezanijim Youtube: Pružiti brz i jednostavan pristup te omogućiti učestalo dijeljenje videa s drugima

21. INTERNA ANALIZA VRIO okvir Da li je to nešto naše vrijedno? Da li je to nešto rijetko? Da li je teško za imitirati? Da li naša sve to organizacija podržava? Od odgovora zavisi koje su naše ključne prednosti Idemo li na to da budemo jeftiniji ili drugačiji? Šta je naša konkurentska prednost?

22. ANALIZA OKRUŽENJA Kako različiti elementi okruženja djeluju ili mogu djelovatni na našu organzaciju? Dobavljači, kupci, konkurencija, supstituti... PESTLE (prilike i prijetnje) Političke Ekonomske Socijalne (društvene) Tehnološke Pravne Ekološke

23. SWOT ANALIZA Interni elementi: Snage (strengths) Slabosti (weaknesses) Eksterni elementi: Prilike (opportunities) Prijetnje (threats)

24. GENERIČKE STRATEGIJE Šta je strateški cilj? Visoka ili niska pokrivenost tržišta Šta je ključna konkurentska prednost? Manji troškovi ili diferenciranost proizvoda Na osnovu odgovora, imamo tri osnovna tipa: Troškovno vođstvo (visoka pokrivenost, niski troškovi) Diferencijacija (visoka pokrivenost, drugačiji proizvod) Fokusiranost (na troškove ili na proizvod, uz nisku pokrivenost tržišta)

25. FINALIZACIJA Izrada strateškog plana koji je U skladu sa vizijom U skladu s misijom U skladu s mogućnostima organizacije U skladu s okruženjem U skladu s odabranom strategijom Praćenje (Balanced Scorecard) Kontrola i organizacijsko učenje

26. RIZIK To su neizvjesnost i izloženost nečemu Nema rizika ako nedostaje nešto od to dvoje Tokom poslovanja ćemo se suočavati s raznim problemima, a dobro ih je predvidjeti Sve se svodi na tri koraka: Identifikacija rizika Analiza uočenih rizika Mjere odbrane od rizika

27. IDENTIFIKACIJA RIZIKA Važna kako bismo sagledali sve s čim se možemo suočiti u budućem radu ...i da bismo se što bolje pripremili za rizike Preventivne mjere i planirane procedure Poželjno je uključiti osobe sa strane Dobro poznavanje svih elemenata našeg projekta Postoje razne tehnike u teoriji Ankete, brainstorming, SWOT...

28. VRSTE RIZIKA Postoji “hiljadu” podjela rizika, zavisno od uzetog kriterija, a to u mnogome zavise i od djelatnosti Najčešće se spominju: Pravni rizik Politički rizik Tržišni rizik Kamatni rizik Operativni rizik Rizik likvidnosti...

29. MAPIRANJE RIZIKA Uočene rizike treba pozicionirati u “mapi” Mapa nam pomaže: Da budemo svjesniji postojanja uočenih rizika Da znamo snagu svakog uočenog rizika Da znamo poduzeti daljnje korake Rizici se rangiraju prema dva kriterija: Značajnost Vjerovatnoća Jednom kreirana mapa nije trajna !!!

30. MAPIRANJE RIZIKA Potencijalno vrlo opasni rizici, ali male vjerovatnoće koje stalno treba nadzirati Izvjesni i opasni rizici koje treba pokušati minimizirati što je više moguće ZNAČAJNOST Rizici koji nisu toliko opasni ni izvjesni, ali ih treba “držati na oku” da to ne postanu Rizici koji nisu toliko opasni, ali su vjerovatni pa njima treba upravljati VJEROVATNOĆA

31. Koji su rizici vaše buduće djelatnosti? Kako ćete ih prevazići/zaobići?

32. AKCIONI PLAN People don’t plan to fail. Instead they fail to plan. Koristan uvijek, a naročito u početku poslovanja Moramo napraviti redoslijed koraka Definisanje aktivnosti koje moramo obaviti Odabir metoda za njihovu realizaciju Vremenski okvir za definisane aktivnosti Ko je odgovoran za provođenje? Šta je očekivani ishod aktivnosti? Može se predstaviti na razne načine

33. Više praktični dio:Osnivanje i poslovanje

34. OSNIVANJE PREDUZEĆA Postupak, u najboljoj varijanti, traje 30+ dana Troškovi ne manji od 1.200 KM To ne obuhvata osnovni kapital Preduzeća se osnivaju u sudu Općinski sudovi - odjel za registraciju društava Najlakše je angažovati notara Notari imaju “veze”, iskustvo i proces traje brže Čekanje u redovima i hodanje nam “ne ginu”

35. POTREBNA DOKUMENTACIJA • Popunjeni obrasci zahtjeva • Odluka ili ugovor o osnivanju • Statut društva • Potvrda banke o uplati osnovnog kapitala • Kopija lične karte za osnivača i direktora • Potvrde da nismo krivično gonjeni i da nemamo neizmirenih poreznih obaveza • Izjava (nemamo drugo društvo, preuzimanje dužnosti) • Dokaz o uplati sudskih taksi za osinivanje i objavu

36. OSNIVAČKI AKT • Mora biti notarski obrađen, uz propisan sadržaj: • Ime i prezime ili naziv osnivača i adresa • Naziv, sjedište i djelatnost društva koje se osniva • Iznos osnovnog kapitala i njegova struktura • Prava i obaveze članova • Šta ako neko ne izvrši uplatu uloga ili druge obaveze • Način izmirenja troškova osnivanja • Osobe ovlaštene za vođenje i zastupanje • Posljedice neuspješnog osnivanja

37. STATUT DRUŠTVA • Notarski obrađen, uz propisan sadržaj: • Naziv, sjedište i djelatnost društva • Iznos osnovnog kapitala i njegova struktura • Ko je nadležan za vođenje i zastupanje • Način diobe dobiti i pokrića gubitka • Prava i obaveze članova • Organizacija društva • Način donošenja odluka, organi društva i ovlasti • Promjene u visini osnovnog kapitala • Način pristupanja i istupanja iz članstva • Prestanak društva, način izmjena statuta...

38. OSNOVNI KAPITAL • Preduzeće osnovano kao d.o.o. mora imati osnovni kapital od minimalno 2.000 KM • Može jedno lice uplatiti sve, ali i može i više lica uplatiti manje iznose koji u zbiru čine 2.000 KM • Pojedinačni ulog ne smije biti manji od 100 KM • Ulog osnivača može biti i u stvarima • Prema procijenjenoj vrijednosti nekretnine, opreme... • Uvijek mora biti minimalno 2.000 KM u novcu • Ulog nije trošak!!! Ulog ostaje za poslovanje

39. NAZIV DRUŠTVA • To je, zapravo, firma ili tvrtka • Mora biti vidno istaknuta i različita od drugih • Poslije naziva moraju biti oznaka vrste i sjedište • Npr. Student d.o.o. Sarajevo • Puni naziv mora biti na našim jezicima, dok osnovni dio može sadržavati i strane riječi • Zabranjena upotreba zaštićenih i zabranjenih naziva, službenih naziva, naziva stranih država ili organizacija, nešto što bi moglo stvoriti zabunu...

40. NAKNADNE OBAVEZE • Otvaranje stalnog računa u bankama • Do tada smo imali prelazni račun s položenim ulogom • Izrada pečata kod pečatoresca • Na osnovu rješenja o registraciji u sudu • Prijava Federalnom zavodu za statistiku • Radi dodjele identifikacionog broja i šifre djelatnosti • Prijava za direktne poreze u Poreznoj upravi • U nadležnoj ispostavi PU prema sjedištu društva • Prijava za PDV i carinu u Upravi za ind. oporezivanje

41. NAKNADNE OBAVEZE • Prijava za vanjskotrgovinske poslove (ako treba) • U Federalnom ministarstvu trgovine • Prijava zaposlenika u Jedinstveni sistem osiguranika • U nadležmoj ispostavi Porezne uprave • Izjava o ispunjavanju tehničkih uslova • Uz naknadni izlazak nadležnih inspekcija da to provjere (sanitarna, tržišna, za zaštitu na radu, zaštitu od požara, atesti za instalacije i uređaje...) • Fiskalizacija preduzeća • Uplata takse na istakutu firmu

42. SVAKODNEVNO POSLOVANJE • Bilo bi odlično da možemo samo raditi • Međutim, poslovanje podrazumijeva stalno praćenje propisa i izmirivanje raznih obaveza • Porezi, doprinosi i naknade za zaposlenike • Plaćanje raznih taksi i naknada • Moraju se u podnositi razni obrasci i izvještaji • Zato je najbolje angažovati računovođu, kako bi se mogli posvetiti samom poslu

43. ČESTE GREŠKE VLASNIKA • Imovina preduzeća je i njegova imovina • Nije, on i preduzeće su dva odvojena lica • On sebi može isplatiti šta hoće i kada hoće • Može, ali uz porezne posljedice • Na račun firme se mogu vršiti svakakve nabavke • Mogu, ali uz porezne posljedice • Prodaja opreme smanjuje osnovni kapital • Osnovni kapital se smanjuje zvaničnom procedurom

44. PLAĆANJE POREZA • Preduzeća plaćaju porez na dobit (10%) • U prvoj godini se plaća po njenom isteku • Pojednostavljeno, porez se plaća na razliku između prihoda i rashoda iz računovodstva • Kod preduzeća, prihod je sve što fakturišemo (iako možda nije naplaćeno), a rashod je sve što nam je fakturisano (iako možda nismo platili) • Priznaju se samo rashodi u svrhe poslovanja • Rok za prijavu i uplatu je 30. 3. naredne godine

45. PLAĆANJE POREZA • U drugoj i narednim godinama: • Obaveza za prošlu godinu se dijeli s brojem mjeseci • Izračunati iznos se zove akontacija i plaća se mjesečno od aprila do uvrđivanja novog iznosa • Na kraju godine upoređujemo ono što smo uplatili sa stvarno izračunatom obavezom za porez • Dobije se razlika za doplatu ili preplata koju potom “prebijamo” s narednim mjesečnim akontacijama (dok ne iskoristimo preplatu, poslije opet plaćamo)

46. DOBIT PREDUZEĆA • Postoji razlika između porezne, računovodstvene i dobiti koju vlasnik misli da je ostvario • Porezna dobit je osnovica za obračun poreza umanjena za plaćeni porez (i služi samo za porez) • Računovodstvena dobit: razlika prihoda i rashoda • Neto dobit: ono što ostane nakon poreza • Vlasnik obično misli da ima više od toga

47. PRIMJER OBRAČUN POREZA Ukupni prihodi: 95.000 Ukupni rashodi: 86.000 Nepriznati rashodi: 5.500 Priznati rashodi: 80.500 Osnovica: 14.500 Porez na dobit: 1.450 Postojali smo 5 mjeseci Akontacija: 1.450/5 = 290 • Prihodi: • Od prodaje dobara: 70.000 KM • Od pružanja usluga: 25.000 KM • Rashodi: • Zakup prostora: 12.000 KM • Troškovi režija: 10.000 KM • Nabavke: 30.000 KM • Plate i naknade: 25.000 KM • Troškovi reprezentacije: 5.000 KM !!! • Oprošten dug bratovom preduzeću: 4.000 KM !!!

48. DOBIT PREDUZEĆA • Koliko bi vlasnik mogao uzeti sebi u primjeru? • Ukupni prihodi 95.000 KM • Ukupni rashodi 86.000 KM • Porez na dobit 1.450 KM • Neto dobit: 7.550 KM • Mora li vlasnik sebi uzeti dobit?

49. A GUBITAK? • Naravno, moguće je da preduzeće posluje loše • Ponovo postoji razlika između poreznog i računovodstvenog računanja • Računovodstveni gubitak znači da vlasnik sebi nema šta isplatiti, jer su rashodi viši od prihoda • Moguće je da svejedno moramo platiti porez • Porezni gubitak je negativna razlika između prihoda i onih rashoda koje priznaje porezni zakon

50. PRIMJER • Prihodi: 85.000 KM • Rashodi: 86.000 KM • Nepriznati rashodi: 5.500 KM • Priznati rashodi: 80.500 KM • Osnovica za obračun poreza: 85.000 – 80.500 • Porez na dobit: 10% od 4.500, tj. 450 KM • Stvarna neto dobit: 85.000 – 86.000 – 450