1 / 11

KLASIKA 1750. – 1820.

KLASIKA 1750. – 1820. Od 1750. do 1820. godine vlada razdoblje Klasike, no djeli se na predklasiku (ili rokoko) i klasiku. Rokoko se smatra završnom fazom baroka.

penney
Télécharger la présentation

KLASIKA 1750. – 1820.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KLASIKA1750. – 1820. Od 1750. do 1820. godine vlada razdoblje Klasike, no djeli se na predklasiku (ili rokoko) i klasiku.

  2. Rokoko se smatra završnom fazom baroka. • Riječ dolazi iz kombinacije dviju riječ: francuske riječi rocaille (vesele dekoracije pećina nepravilnim kamenjem i školjkama) i barocco (barok, ili biser nepravilnog oblika). U glazbi se za ovaj stil češće koristi izraz predklasika a u likovnim umjetnostima

  3. Rokoko se povezuje sa francuskim kraljem Luj XV. Dolaskom na prijestolje, francuski kralj Luj XV. donosi promjene u dvorskoj umjetnosti i modi. • Rokoko se razvio u Francuskoj, ali je prihvaćen i u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i drugim zemljama.

  4. Bogati barokni dizajn vremenom se je mijenjao u lakše elemente s više zaobljenosti i prirodnih uzoraka. Ne grade se veliki dvorci kao tvrđave i utvrde, već dvorci koji služe za stanovanje i odmor. Također se grade manje gradske palače i kuće.Središte društvenih okupljanja nisu velike dvorane nego saloni.Zidovi su ukrašeni pozlaćenim ukrasima, slikama i tapetama.

  5. U doba rokokoa sve francusko bilo je moderno od pravila lijepog ponašanja, mode pa sve do priprave jela i izgleda namještaja. Čak je i francuski jezik bio jezik obrazovanih i kulturnih ljudi cijele Europe. • Muška moda: frak, hlače do koljena i svilene čarape, niske cipele s vrpcom, trorogi šešir. • Ženska moda: krinoline pune vrpci i čipkastih ukrasa. • Nosili su vlasulje, lepeze i obilno pudrali nos. • Voljeli su se parfimirati. A zbog prejakog parfimiranja, na dvoru kralja Luja XV., postojala su i pravila koje dane se mogu koristiti koji mirisi. Toliko su voljeli parfeme da je parfem zamjenjivao sapun i vodu, u 18. stoljeću.

  6. Razum • Vrijeme je prosvjetiteljstva ili razuma. Koristili su razum i znanstvene metode a iskustvo su smatrali temeljem spoznaje. Odbacuju dotadašnje autoritete aristokracije i svećenstva što ih vodi prema borbi za ljudska i građanska prava i slobodi.

  7. Oblici • Klasicizam potiskuje slobodne i uznemirene oblike rokokoa. Osnovno je obilježje klasicizma traženje mirnoće i harmoničnosti, jasnoća, preciznost, suzdržanost, jednostavnost- što je obnovilo interes za antiku. • U arhitekturi dolazi do izražaja monumentalnost, primjena točnih mjera, simetričnost, upotreba stupova, lijepo oblikovana pročelja s naglašenim horizontalama i nizak krov. • U slikarstvu jasna kompozicija, precizan crtež, suzdržane boje. Često se obrađuju antičke teme (Jacques Luj David ). • U kiparstvu - oblici kojima se izražava mirnoća i jednostavnost (Antonio Canova)

  8. Najnaprednije misli širile su se putem enciklopedija. Time je došlo do rušenja teoloških dogmi i vječnih istina feudalnog društva. Tome su se usprotivili crkva i plemstvo nazvavši enciklopediste đavoljom družbom. No, enciklopedije se pišu i tiskaju u ilegalnosti.

  9. Sredinom 18.stoljeća dolazi do povratka razumu, prirodi, a umjetnost se oslanja na klasičnu umjetnost stare Grčke i Rima. Kolijevkom neoklasicizma smatra se Rim, no razvio se u Francuskoj zahvaljujući prosvjetiteljstvu, enciklopedistima i novim društvenim odnosima koje je donijela Francuska revolucija.

  10. Otkrića • 1753. Švedski botaničar Carl Linne, otkriva klasifikacijski sustav za biljke. • 1758. Ruđer Bošković ,hrvatski fizičar, matematičar, filozof i astronom, u Beču objavljuje svoje djelo" Teorija prirodne filozofije", u kojem objašnjava teoriju o silama i atomima. • 1764. izum tkalačkog stana • 1769. James Watt usavršio je parni stroj • 1774. Joseph Priestly, engleski kemičar uspio je izolirati kisik.

  11. 1775.-1783. američki rat za neovisnost: 1776. objava Deklaracije o neovisnosti, a 1787. donijet Ustav Sjedinjenih Američkih Država • 1789. Počinje Francuska revolucija. • 1793.-1795. Vladavina terora u Francuskoj na čelu s Maksimilijanom Robespierreom: 350 pogubljenja mjesečno. • 1793. Francuska vlada s Robespierreom na čelu zabranjuje štovanje Boga i ustanovljuje se Kult razuma. • 1796.-1797. Pohod Napoleona Bonapartea na Italiju i osvaja njen veći dio. • 1799. Napoleona Bonaparte preuzima vlast u Francuskoj. • 1798. Napoleona Bonaparte ukida papinsku vladavinu i uspostavlja na području papinske države Rimsku Republiku pod upravom Francuske. • 1783. prvi let u balonu na topli zrak, Francuska • 1798. Edward Jenner prikazuje prvo cijepljenje protiv velikih boginja. • 1798. Mađarski izumitelj Alois Senefelder, razvija litografiju

More Related