1 / 26

Frančeska Vidić Dvojezična savezna gimnazija Oberwart

Frančeska Vidić Dvojezična savezna gimnazija Oberwart. Kontrastivna lingvostilisti čka analiza njemačkog prijevoda Andrićeve zbirke poezije u prozi Ex Ponto 3. međunarodni s impozij um „ Austrougarski period I. Andrića (1892–1922)“ (Graz, 9 – 10. listopada 2010). Sadr žaj.

raven
Télécharger la présentation

Frančeska Vidić Dvojezična savezna gimnazija Oberwart

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Frančeska VidićDvojezična savezna gimnazija Oberwart Kontrastivnalingvostilistička analiza njemačkog prijevoda Andrićeve zbirke poezije u prozi Ex Ponto 3. međunarodni simpozijum „Austrougarskiperiod I. Andrića (1892–1922)“ (Graz, 9–10. listopada 2010)

  2. Sadržaj • značajke Andrićeva stila • turcizmi • pasiv • refleksiv • frazemi • stilske figure • nejednakostiprijevoda i originala

  3. Značajke Andrićeva stila • turcizmi • stilske figure • usmena književnost

  4. Turcizmi • konotatori petstoljetne turske vladavine • stilemi; čitatelj ih ne očekuje u suvremenom hrvatskom i srpskom standardnom jeziku; za bosanski/bošnjački jezik su uobičajni • stilske vrednote turcizama nisu dobile svoj adekvat u njemačkom prijevodu romana - svaki turcizam preveden je izrazom iz njemačkog standardnog jezika te je stoga izgubio svoju stilsku obojenost

  5. Mama je, kao svake subote, zapalila na maši smrekove bobe i šećera i okadila cijelu kuću, a sad, dok u avliji djevojka nešto pere i pjeva, umočila je suh bosiljak u svetu vodu i poškropila budžake. (str. 17) Die Mutter hat wie jeden Sonnabend auf der Feuerschaufel Wacholderbeeren und Zucker angezündet und beräuchert das ganze Haus. Und jetzt, während das Mädchen im Hofetwas wäscht und singt, taucht sie das trockene Basilikum in Weichwasser und besprengt die Winkel. (str. 9) maša– lopatica s dugim drškom za vađenje žara i luga iz peći; tur. maa ← perz. māše avlija– kućno dvorište ograđeno zidom; dvorište seoske kuće; tur. avlı budžak – skroviti kut, skrovito mjesto u kući, gdje može svega biti; tur. bucak

  6. Stara divahana sa hrastovim trabozanimakoji su vidjeli sve goste, zapamtili sve pogrebe i sva veselja u kući; bijela, toliko isprana kaldrma nad kojom je prošlo stotina jesenjih kiša i cvalo stotina proljeća; korektna zagasita bjelina fasade i prozori mrka pogleda, sve to ima jedan uvrijeđeno uporan izraz koji govori: Oprostite, ali u nas je običaj ovako! (str. 52-53) Der alte Altan mit den Eichengeländern, die alle Gäste gesehen, sich an alle Begräbnisse und Geselligkeiten im Hause erinnert haben; das weiße, so oft ausgewaschene Kopfsteinpflaster, über das hunderte von Herbstregen hinweggegangen sind und hunderte von Frühjahren geblüht haben; das korrekte, matte Weiß der Fassade und die Fenster mit finsterem Anblick, alles das hat einen gekränkt trotzigen Ausdruck, der sagt: Entschuldigen Sie, aber bei uns ist der Brauch so! (str. 38-39) divanhana (divanana) – veća prostorija u kućama orijentalne gradnje za boravak, razgovor i pušenje; tur. divan-hane: kuća, mjesto za razgovor trabozan – široki kočić kojim se ograđuje stubište, balkon i sl.; tur. tırabozan, tırabzun kaldrma – gornji sloj na putu, pločniku, na ulici, trgu, dvorištu napravljen od neobrađena obla kamena; tur. kaldırım ← grč. kalós drómos: lijep put

  7. Pasiv • za izricanje glagolskih radnji više se koristi aktivni oblik glagola, a ne pasivni • koristi se kada je vršitelj radnje potisnut u drugi plan • pasiv je posebno vrijedan sintaktostikem

  8. Je livam se ikaddogodilo da, bačeniizkolosijeka, rečetesvagdašnjici: zbogom, i da se vinete, nošenistrašnimvihorom,zaprepaštenikaoonajkome se tloizmiče? (str. 9.) Ist es euch jemals widerfahren, daß ihr - aus dem Gleis geworfen- dem Alltag Lebewohl sagt und daß ihr euch emporschwingt, von einem furchtbaren Wirbelsturm getragen, bestürzt wie einer, dem sich der Boden entzieht? (str. 2) Jutros, na suncu, dođe mi sva ljudska istorija kao jedan pokolj nevinih, kao crni kovčeg kom je ključ bačenu more. (str. 25) Heute morgen in der Sonne kam mir die ganze Menschheitsgeschichte wie ein Massaker an Unschuldigen vor, wie eine schwarze Truhe, deren Schlüssel ins Meer geworfen worden ist. (str. 15)

  9. Refleksiv • prijelazna forma prema pasivu • vršitelj radnje ili više njih su uglavnom nepoznati ili su (iz bilo kojeg razloga) izostavljeni • upotrebljava se za svevremenske radnje, u poslovicama i mudrim izrekama • semantična neodređenost zamjenice se služi za isticanje anonimnosti, zakonitosti i normativnosti, stvarajući dojam nekog fatalnog mehanizma i sudbine koju je nemoguće promijeniti • u njemačkom jeziku se refleksiv vrlo često koristi

  10. Raznolikisu i mnogibolovikojizadešavajuljude na ovojzemlji, gdje se „ljepšomdušomdubljejeca“, alikog je jedansamoodovihistinskihvelikihbolovazadesio, brat je moj i prijatelj! (str. 9.) Verschiedenartig sind auch die vielen Schmerzen, die die Menschen auf dieser Welt erfahren, wo man „mit der schöneren Seele tiefer seufzt“. Aber wen auch nur einer von den wahrhaft großen Schmerzen betroffen hat, der ist mein Bruder und Freund! (str. 2) Izmiče se daljina, gubizvuk, boje mru u sivom: da se vidi i čujeropskokrvavosrcekakokuca. (str. 10) Die Ferne entflieht, der Klang verliert sich, die Farben ersterben in Grau: damit mandas blutige Sklavenherz sieht und schlagen hört. (str. 2)

  11. Frazemi • čvrste veze riječi, ustaljeni ili „okamenjeni“ skupovi riječi kod kojih semantička monolitnost prevladava nad strukturnom razdjelivošću njihovih sastavnih elemenata • nastaju onda kad govornik ne želi izravno reći što misli

  12. Stare žene, koje najbolje razumiju nuždu i uviđaju potrebu svakog zla, samo će glavom zanjihati, a mlade će majke sklapati rukemisleći na sudbinu svoje djece. (str. 12-13) Die alten Frauen, die die Not am besten verstehen und die Notwendigkeit jedes Übels einsehen, werden nur den Kopf schütteln. Und die jungen Mütter werden die Hände faltenund an das Schicksal ihrer Kinder denken. (str. 5) Nisam imao suhe kore hljebani suze da je pokvasim i, isplakavši je, da mi lakše bude. Gladnu mi je bilo zima, bolio me je sram moj i tuđi, i udarci i tragovi gvožđa na rukama. (str.10) Ich hatte weder eine trockene Rinde Brotnocheine Träne, um sie zu befeuchten, damit mir ausgeweint leichter würde. Vor Hunger fror ich. Es schmerzten mich meine und fremde Schande und die Schläge und die Spuren der Fesseln an den Händen. (str. 3)

  13. U sobi, gdje sam se – u koban čas! – rodio, Ti bdiješ i moliš i u pokornosti srca svog pitaš: „Isuse, zar su nam za suze dana djeca naša?“ (str. 14) In der Stube, wo ich in verhängnisvoller Stundegeboren wurde, wachst und betest du und fragst in der Demut deines Herzens: „Jesus, sind uns denn unsere Kinder der Tränen wegen gegeben worden?“ (str. 7) Milo je Bogu da vas vidi gdje vam je život pjesmai ples! (str. 20) Gott freut sich, euch dort zu sehen, wo das Leben für euch Gesangund Tanz ist! (str. 12)

  14. Stilske figure • upozoravaju na bogatstvo mogućnosti uporabe jezika

  15. Usporedba • nastaje kad se nešto uspoređuje s nečim na osnovi pojedinih njihovih zajedničkih osobina, a te zajedničke osobine najčešće nisu neposredno uočljive Oholostme je nosilakaovjetar. (str. 10) Der Hochmut trug mich davon wie der Wind. (str. 2-3)

  16. Ne nosi nas vjetar kao lišćei ova gorka sreća da se leti nije smisao i svrha samoj sebi. (str. 13)Der Wind trägt uns nicht davon in Laub, und das bittere Glück zu fliegen, ist Sinn und Zweck nicht für sich selbst. I kad se je, duboko u šumi, slomila grana pod snijegom, bilo je kao da je najvećem stablu srce puklo. (str. 17) Und als tief im Walde unter dem Schnee ein Ast brach, war es, als sei dem größten Stamm das Herz gebrochen. (str. 8-9) Pio sam vino, crno i teško kao nesreća. (str. 22) Ich trank Wein, rot und schwer wie das Unglück.(str. 13)

  17. Personifikacija • osobita vrsta metafore u kojoj se životinjama, biljkama, prirodnim pojavama, stvarima i apstraktnim predmetima daju ljudske osobine Neumoljivokrute i nepomičneplaninegledaju s oblačnavisa.Visokoukočenonebo. Tvrdanemilosnazemlja. (str. 9) Die unerbittlich starren und reglosen Berge blicken von der wolkigen Höhe herab. Ein hoher, erstarrter Himmel. Eine harte, ungnädige Erde. (str. 2)

  18. Danju dok sunce vlada, bore se u meni zahtjevi tijela sa istinama i zavjetima duše; i duša je uvijek pobjednica, jer pod ćutanjem krije vrisak i u odricanju utapa želje i strahove. (str. 15) Am Tage, solange die Sonne regiert, kämpft in mir das Begehren des Körpers mit den Wahrheiten und Gelübden der Seele. Und die Seele ist immer Siegerin, denn unter dem Schweigen verbirgt sie den Aufschrei, und im Verzicht ertränkt sie Wünsche und Ängste.(str. 8) – Gle, ptica neće da umukne cijelo jutro, i ceste što svijetom idu hite, hite i zovu, i nebo koje s mogaprozorka ne mogu da vidim, mora da je veličajno i divno kao jedna jedina beskrajna radost. (str. 20) Schau, wie der Vogel den ganzen Morgen nicht verstummen will! Und die Straßen, die durch die Welt führen, eilen, eilen und rufen. Und der Himmel, den ich von meinem kleinen Fenster aus nicht sehen kann, muß majestätisch und wunderbar sein wie eine einzige, unendliche Freude. (str. 12)

  19. Asonanca • stilska figura ponavljanja istih samoglasnika radi postizanja određenog zvukovnog ugođaja ili glasovnih efekata Gluho i muklo. (str. 16) Taub und dumpf. (str. 8) Neizrecivo tiho, bijelo, zaspalo.(str. 16) Unaussperlich still, weiß, alles ist eingeschlafen. (str. 8)

  20. Elipsa • nastaje izostavljanjem pojedinih riječi iz rečenične cjeline, tako da se smisao cjeline ipak može razabrati Srećabezbrižna i mislinaprijedsamo. (str. 19) Das Glück ist unbekümmert und strebt nur vorwärts. (str. 11) Nigdje nikog.(str. 21) Nirgends war jemand. (str. 13)

  21. Nejednakostiprijevoda i originala Je livam se dogodilo da vamuzmusve – a šta se čovjeku ne možeuzeti? – i da vam na dušupoložeteškuodurnuruku i da vamuzmuradost i vedrinuslobodnaduha; i samusrčanost, kojaostajekaoposljednjiočajni dar sudbine, da vamuzmu i da učineodvasnijemoprezavoropče? (str. 9.) Ist es euch widerfahren, daß man euch alles nimmt – und was kann man dem Menschen nicht nehmen? – und daß sich euch eine schwere, häßliche Hand auf die Seele legt, und daß man euch die Freude und Heiterkeit des freien Geistes und selbst die Tapferkeit raubt, die übrig bleibt als eine letzte, verzweifelte Gabe des Schicksals, und daß man aus euch einen stummen, ängstlichen jungen Sklavenmacht?(str. 2)

  22. Trgao samnajviše plodove. (str. 10)Ich brachdie höchsten Früchte. (str. 3) Pred sam suton je prestao snijeg. I nastala je tišina nad šumama ibijeli vlažni mir visokog, visokog snijega.(str. 16) Kurz vor der Dämmerung hörte der Schnee auf. Und es brach Stille an über den Wäldern und der weiße feuchte Frieden des hohen Schnees. (str.8)

  23. Šta si vidio u ljetnjidan, sine moj? (str. 81) „Was hast du gesehen am Sommertag, mein Sohn?“(str. 64) Huji, huji i buja, da ga uho koje se razboljelo od čežnje sluša kao obećanje oslobođenja. Huji, huji i tutnji, kao da milon valova velike plime u propanj ide po mene. (str. 28) Es braust, braust und schwillt an, damit es das Ohr, das von Sehnsucht erkrankt ist, wie ein Versprechen der Befreiung wahrnimmt. Es braust, braust und dröhnt, als ob eine Million Wellen einer großen Flut aufbäumend kommt, um mich abzuholen. (str. 17)

  24. Literatura Andrić, Ivo. Ex Ponto, Nemiri, Lirika: Sabrana dela, dopunjenoizdanje, knj. 11. – Beograd, Zagreb, Sarajevo, Ljubljana, Skopje, Titograd: Prosveta, Mladost, Svjetlost, Državanazaložba Slovenije, Misla, Pobjeda, 1981. Andrić, Ivo. Ex Ponto; Unruhen (übersetzt von Leonore Scheffler). -Frankfurt/M., Bern, New York, Paris: P. Lang, 1988.

  25. Anić, Vladimir; Goldstein, Ivo. Rječnik stranih riječi. –Zagreb: Novi liber, 1999. Pranjić, Krunoslav. Jezik i književno djelo. –Zagreb: Školska knjiga, 1968. Solar, Milivoj. Teorija književnosti. –Zagreb: Školska knjiga, 1983. Škreb Zdenko; Stamać, Ante. Uvod u književnost. –Zagreb: Globus, 1986.

  26. Hvala na pozornosti!

More Related